Marcos 15

Ayao amisy urairi wanyin (YVANT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Awatan ngko dave syeno akokoe nawe, akarijo Yahudi nawe, kuruno Yahudi nawe, vatano kaijinta usisa Anugano Akari Akokoe Yahudi rai nawe, wanugan wayaowa mewen. Umba wo Yesus aokaisy, umba wo augaveta wo aunanto no Gubernur Pilatus ai.
1 Maraumanaika, firis ukwarih naatu regaregah ai’in, Ofafar bai’obaiyenayah naatu kaniser etei hiru’ay hiyakitifuw. Imaibo Jesu uman hifatum hibonawiy hin Pilate biyan hitubar.
2 Umba Pilatus po Yesus anajo pare, “Winyirati Akarijo Titi Yahudije pi Win dako?”
2 Pilate Jesu ibatiy eo, “O Jew hai aiwob?” Jesu iya’afut eo, “Bo nati ku’o.”
3 Umba syeno akokoe wo Yesus aura tantunawi ware Apa ana dave ngkakai mamo manui rave.
3 Naatu firis ukwarih Jesu isan baifufuwen maumurih maiyow hibow hitit bowabow kakafin sinaf hirouw hio.
4 Weti Pilatus po Yesus anajo akato pare, “Mbeanimaibe Nyo raura akananto maije jewen? Nyo raen wo naura tantunawi rave!”
4 Imih Pilate Jesu ibatiy maiye? “O boro tur ta inao? O baifufuwenayan hiruw te’o kunonowar!”
5 Weramu Yesus po ayao inta raura akananto aije ramu, weti Pilatus nantoive Ai.
5 Baise Jesu men kok boro tur tao maiye, imih Pilate ana kasiy ra’at men kafaita. Baibin rah ana hub wanawanan tounamatar ma’am ti’i’itin|alt="women see angel inside tomb" src="cn01851B.tif" size="col" loc="Mrk 15.5" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="15.5-6"
6 Arono Ono Paska ndea mamaisy, vatano Yahudi nawamo awa koano utavondi raivea nsiridi to mamo wo Gubernur Pilatus anajo indamu po vatano tuna no tanoano makova raije inta apaya irati apa mangke rai.
6 Gawan hai sinaf mar etei Tatar Nowaten hiyuw ana veya sabuw hai kokomaim teo orot menatan dibur ema’am Pilate ebobotait.
7 Arono naije vatane inta apa tame mi Barabas tuna no tanoano makova rai. Barabas umaso pamo makova weye tavondijo vatano wo marova rave pemerinta Roma aije mai ti po vatane inta maubaibe to.
7 Nati ana veya orot wabin Barabas i diburamaim ma’am, iti orot i sabuw hai kou’ay ta hibai uruw hirufufur hinan wanawanan orot ta easabun morob.
8 Vatano wanuije ude indamu wo Pilatus anajo inda po vatano tuna no tanoano makova inta apaya irati mai, maisyare po rave no Ono Paska raiveve wemaisy.
8 Imih sabuw hai kou’ay hibai naatu hai kok orot menatan mar etei esisinaf na’atube tabotait isan Pilate hifefeyan.
9 Umba Pilatus po manajo pare, “Wapare syo Akarijo Titi Yahudije so apaya wasai rako?”
9 Naatu Pilate ibatiyih, “Kwakokok ayu Jew hai aiwob isa anabotait?”
10 Weramu Pilatus po raenamo syeno akokoe wo Yesus aunanto ai weye manuga mamuno Yesus ai weye vatano wanui manayanambe Ai.
10 Anayabin Pilate i so’ob firis ukwarih Jesu isan hibibobowen, imih hibai hina umanamaim hiyai.
11 Umba syeno akokoe wo vatano wanuije umaso manuga raugabe indamu wo Pilatus anajo indamu po Barabas apaya mai.
11 Baise firis ukwarih sabuw tafah fair hiyai hi’o totofarih Jesu efanin Barabas botaitin isan Pilate hifefeyan.
12 Umba Pilatus po raura akananto vatano wanuije umawe mai pare, “Maisyare omai ti, animaisye mi syo rave irati vatano wapo awaino Akarijo Titi Yahudije so ai?”
12 Pilate iban maiye sabuw ibatiyih, “Abistan kwakokok ayu iti orot Jew hai aiwob kwarouw kwao isan ana sinaf?”
13 Ugwain ware, “Auseo sawa inyo kapite rai!”
13 Sabuw hiwow hio, “Ku’onaf!”
14 Pilatus po manajo pare, “Weramu ayao kakaije rui mirati Po rave?”
14 Pilate ibatiyih maiye, “‘‘Bo abistan kakafin sinaf?” Baise sabuw fanah aumetawat hiwow hio, “Ku’onaf!”
15 Pilatus beker pare po vatano wanuije umaso maveti manayanambe, weti po Barabas apaya mai. Po naite inta matutir indamu wo kaijo waije rave Yesus anepat, umba po aunanto mai indamu wo auseo sawa inyo kapite rai.
15 Pilate kok kwanekwan mi’itube rou’ay tiyasisirih, imih sabuw isah Barabas diburane botait tit. Naatu Jesu bai misamaim biyan rab tut veyaveyar, imaibo baiyowayah uwih onafin isan hibai hitit.
16 Naite umaso wo Yesus augave siso no Gubernur Pilatus apa yavar. Umba wo awa arakovo naite mawainde wanugan tenambe indamu wanaikebe Yesus ai muno wo ambaon.
16 Baiyowayah Jesu hibai gawan ana bar merar imaim hirun, gawan hai bowabow efan gagamin naatu hai ofonah etei’imak hi’af ayuwih.
17 Wo ansuno nsintair manawadi inta raugasyo Ai ti po rave, maisyare akarijo titi inta po rave ramaisy. Muno wo anansinao maisyare wanyavi ramaisy rauseo rakariwaibe akari rai, raurata irati sapeo akarijo titi po rave ramaisy.
17 Faifuw namar hibai Jesu hi’osenawain, kokor nukwarin ana kowasamih hififin.
18 Umba wo awain ware, “Winyirati Akarijo Titi Yahudi pi Winy!”
18 Naatu hibusuruf hi’i’iyab ana merar hiyi hio, “Aki erekakaf abobora’ara’ahi Jew hai aiwob!”
19 Wo isyoe veano Yesus akarije ranepati tutir, wo anyipube, muno wo vukane ranteter no Amun ube ponaibe ware ubeaje Ai.
19 Wabukamaim nukwarin hitut, hikwaitututur, suh hiyowen hikwafir moyamoy.
20 Wanaikebe Aija jewen, umba wo ansuno nsintaire umawe raugaje aora umba wo taune Apa ansune raugasyo Ai ti po rave akato. Naije umba wo auga ti wusya indamu wo auseo sawa inyo kapite rai.
20 Hibi’i’iyab ufunamaim, faifuw namar hibosair naatu Jesu ana faifuw hi’us maiye, naatu hibonawiy hitit onafin isan hin.
21 Wanyana unanuije ama yasyin, unanta irati vatane inta ai, apa tame mi Simon, opamo to no unat umba pakare no munijo Yerusalem. Naije naito Roma umawe wo antitidi indamu po Yesus apa inyo kapite ranawan. (Simon opamo vatano munijo Kirene inta pije, apa arikainye aya tame mi Aleksandera pe Rupusa pe naye.)
21 Hitit hinan efamaim orot wabin Simon Sairini mowan, masaw barene au Jerusalem bar merar nan bairi hitar, Alexander naatu Rufus hairi tamah. Baiyowayah hi’ukikin Jesu ana onaf abarin isan.
22 Wo Yesus augaveta no pukame inta rai, ama tame mirati raura ayao Yahudi raijamo Golgota, ama ine mare Akari Pae.
22 Jesu hibai hin efan wabin Golgotha hitit, efan ana’itin i ukwarih ana rarikabe.
23 Umba naije wo anggurije raugav, manino mur mo rakokoive, ware wo raunanto Yesus ai indamu Po ramanam, weramu ponayo Po ramanami.
23 Nati’imaim wine naatu harew fokarin ta wabin myrrh auman hisartabir Jesu tomamih hibitin, baise men tom.
24 Umba wo auseo sawa inyo kapite rai. Wo aikarae rapatin indamu wo Apa ansune ratodijo taune mansai.
24 Baiyowayah Jesu hi’onaf, ana faifuw hifaram hibow hima hi’arow saise arowamaim ti’obaiyih, Jesu ana faifuw menatan boro tab.
25 Wo Yesus auseo sawa inyo kapite rai no arono awatan ngkovo uma amije kaimambisy.
25 Mar auman veya nine korok na’atube Jesu hi’onaf.
26 Ayaowo ana wanaikebe Ai mamo wo ratoe rauseo no inyo kapite ama von no taiso: Sopamo Akarijo Titi Yahudi.
26 Jesu sinaf kakaf hirouw hio ubar hibitin ana tur ukwarinamaim hikirum hio, “Jew Hai Aiwob.” Tafanamaim hikubar.
27 Umba wo vatano mamune jiruma yauseo syawa atavon, inta sawa no anem ngkov muno inta sawa no anem ngkakai.
27 Naatu orot kakafih rou’ab auman hi’onafih, ta ana beyawane ta ana asukwafune.
28 Ana nande umaso mamo mamaisyo Ayao Amisye so rai mare: “Opamo ato siso vatano mamune mansai.”
28 Iti na’atube mamatar i Bukamaim hikikirum na iturobe, i boro bainowah bairi hina’onafih.
29 Vatano udetave so wo Yesus aen, makarije rangkiki seo Ai muno wo akaajian ware, “Winyirati nandija nyare Nyo Yavaro Amisye randamisy yara masyote mandei Nyo rauseo ntet akato.
29 Sabuw na hinan, ne hinan Jesu hi’i’itin hi’i’iyab nah hita’asi’asiy hio, “Ige aro! O Tafaror Bar tarabounin veya taunu wanawanan wowabin yen irouw i’o’oban iti ku’inu’in?”
30 Weti ranivara Winyamo nya vambunine no Nai, weamo nyaje inyo kapite raora indamu Nyo nanasine rapaya kakaije rai!”
30 Taiyuw kwiyawasi onaf afe’enane kura’iyeban a’itin.
31 Maisyare wemai tavon syeno akokoe nawe kuruno Yahudi nawe wanaikebe Yesus ai ware, “Opamo po vatano kaijinta mapaya kakaije rai, yara taune anasine mamo Po rapaya rai kakai!
31 Sinaf ta’imon firis ukwarih naatu Ofafar bai’obaiyenayah Jesu hi’i’iyab, taiyuwih hio, “Afa ibiyawasih, baise i taiyuwin boro men niyawas.
32 Po raurave pare opamo Mesias, Akarijo Titi Israel pije! Weti ranivara wamo aen paje inyo kapite wato raora, wea indati wamanave Ai.” Muno vatano yausea syawa atavone umawe yo akaajian tavon.
32 Kwabat Rubininenayan ta’itin, Israel sabuw hai aiwob boun onaf afe’enane nare tana’itin,
33 Masyote yasyin, uma ami abusyinara eane jirum, ananamane nande ntamijo munijo we rai tenambe yava uma amije mandei umba ngkarimu.
33 Veya yen in tafat yan, basit tafaram tutufin etei gugum in veya three korok bai.
34 Uma ami nanto mandeije so rai, naije Yesus gwain akoeve, po raura ayao Yahudi rai pare, “Eloi Eloi, lama sabakhtani?” ama ine mare, “Sya Amisye, Sya Amisye, mbeanimaibe irati nakirive Inai?”
34 Veya three korok baib Jesu fanan aumetawat itarakouw rerey eo, “Eloi, Eloi, lema sabaktani” anayabin “Au God Au God, aisimamih ihamiyu?”
35 Vatane inta una no naije wo Yesus apa ayaowe umaso ranaun, umba wo raura ware, “Wadanita, Po anawae Elia awain!”
35 Sabuw afa nati’imaim hibatabat hinowar hio, “Kwanowar Elijah isan eafa’af.”
36 Vatano no no awa yasyine inta pavave poroto po maimare raugavere umba po raugasya rayansundijo anggurijo nsaisyine rai. Umba po ransuisyo uvi rai, po rareanseo no Yesus awa rai indamu Po rausuv. Umba po raura pare, “Wade ra wamo aen dati, indati Elia de po augaje inyo kapite rai jaje rako jewena e?”
36 Orot ta nunuw in harew sususub tainen bai wine tenakuyakuy butu’ub naatu isik yomaninamaim iyouw, eot ra’ah Jesu susubinamih, baise orot ta eo, “Kwabat! Elijah nan onafane nab nayayare tana’itin!”
37 Naije umba Yesus gwain akoeve, umba anawayo karimu, kakai kobe.
37 Jesu ibanak maiye fanan aumetawat na’in itarakouw rerey, basit ayubin tabaratait naatu morob.
38 Naije kobe kaene nsawa unsanda Yavaro Amisye ama Tanoano Ndandini Dave raije mamo nsaram no vone warae masyo no ate waraya mbe rurumbe.
38 Tafaror Bar wanawanan efan kakafiyin awan faifuw hitenafut in rorore tafantoro’ot taseb re uran tit rou’ab himatar.
39 Arono nait akari Roma wepirati te no inyo kapite ama usye rai po Yesus apa kakaije umaso raen, po raura pare, “Wakoe! Tugae rave, vatane sopamo Arikainyo Amisye pi sop.”
39 Baiyowayan orot ukwarin nati onaf nanamaim batabat, Jesu mi’itube momorob itin naatu eo, “Turobe iti orot i anababatun God Natun!”
40 Naijeamo wanya inta nawirati wo ana umawe raerato waravaimbe. No awa yasyine umasoamo Salome muno Maria Magdalena muno Maria kaijinta ntavon, omamo Yakobuso kamurame pe Yosesa pe aya akoya mije.
40 Nati’imaim i baibin afa auman, ef yokaika hibat hinuwanuw. Baibin wanawanahimaim i Mary Magdalin, Mary kek James boubun naatu Joseph hairi hinah naatu Salome.
41 Wanya sonawamo utavondi Yesus ai muno wo aeranande arono no no Galilea. Umba wanya kaijo wanuije inta utavondi Ai ude no Yerusalem rai tavon.
41 Iti baibin i Galilee’imaim Jesu hi’ufunun baibais hitin bairi hibowabow i hina. Naatu baibin maumurih maiyow bairi hina Jerusalem hititit i auman nati’imaim hibatabat.
42 Masyoto namije mamo vatano Yahudi awa masyoto wanakangkanive irati awa masyoto sambaya rai.
42 Veya re irabirab, naatu nati rabirab i yabunabuna ana veya, anayabin mar natoto i Baiyarir ana veya.
43 Masyote ndea mare ngkaumu kobe, umba vatano munijo Arimatea inta apa tame mi Yusup de. Opamo vatano ato siso Anugano Akari Akokoe Yahudi rai muno vatan tenambe wo aura opamo vatano titi. Po masyoto Amisye de be akarive no mine vone so raije anyuto dei. Umba opamo janive ramu, yara anuga mbambunin ti to kobe no Pilatusa nui indamu po Yesus anasino kopa ranajo ai.
43 Imih Joseph Arimathea’ane na tit. Iti orot i kaniser ana kou’ay orot ta. God ana aiwob isan ma kakakaf. Joseph Jesu biyan bain isan itafofor na Pilate nanamaim tit ifefeyan.
44 Arono Pilatus po Yesus apa kakaije ranaun, nantoive rai. Weti po vatane inta atutir poroto po nait akari umawe awainde, umba po anajo pare, “Yesus opamo kakai to rako?”
44 Naatu Pilate Jesu momorob ana tur men so’ob, imih baiyowayah ukwarin isan e’af na ibatiy.
45 Nait akari umaso po raura pare, “Kakai to.” Weti Pilatus po Yusup amayaro po Yesus anasino kopa rauga kai.
45 Baiyowayah ukwarin eo nonowar ufunamaim Pilate ibasit Joseph Jesu biyan bain isan.
46 Yusup po ansuno mpopero nsauman ramavun. Umba po Yesus anasino kopa raugaje inyo kapite rai, po ansuno mpoper umawe veano akepan, umba po antuna no aipapo oramo ratotove rai. Umba Yusup po oramo manakoe inta raroya usya ntuna aipapo ama unsanda raora.
46 Naatu bairahiya ana faifuw bai na Jesu bu’ub yare sum, bai in to naiwanamaim tar inu’in imaim yai, kabay gagamin ifururuw na hub awan hir.
47 Umba Maria Magdalena me, Mariajo Yoses apa akoya me, yo Yesus apa antuna raije raen.
47 Mary Magdalin naatu Mary Joseph hinah hairi Jesu biyan menamaim hiya’iy i hi’itin.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.