Lucas 18
Ayao amisy urairi wanyin (YVANT) vs NTLH
1 Arono naije Yesus po ananeneae inta raura nanto Apa arakovo utavondi aije mai indamu usambayambe tutir, vemo wo sambaya rapaya inya.
1 Jesus contou a seguinte parábola , mostrando aos discípulos que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 Po raura pare, “Akarijo po mangke rapatimu inta no no munije inta rai. Opamo po Amisye asyanive ramu, muno po vatano kaijinta mantotobe ramu.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não
3 No munijo naije wanya kavinije inta de irati akarije umaso ai, masyote anteteramo ntoe ndeve akarije umaso ai, mo raura mare, ‘Injae, nyo inaeranande! Syare nyo ayao mamaisye inta rapatimu indamu vemo sya marova po inave tatugadi jinya.’
3 Nessa cidade morava uma viúva que sempre o procurava para pedir justiça, dizendo: “Ajude-me e julgue o meu caso contra o meu adversário!”
4 Manasyimbe akarije umaso ponayo po wanya kavinije umaso raranivi. Weramu arono ntoe ndeve mo anajo tutir, umba po ratantona pare, ‘Risyamo syo Amisye asyanive ramu muno syo vatano kaijinta mantotobe ramu.
4 — Durante muito tempo o juiz não quis julgar o caso da viúva, mas afinal pensou assim: “É verdade que eu não temo a Deus e também não respeito ninguém.
5 Weramu wanya kavinije umaso ntoe ndeve mbe anakebe rinai rave tutir. Weti indati syare syo raraniv, syo ayao mamaisye inta rapatimugo rai indamu vemo mo inandapae tutir inya.’ ”
5 Porém, como esta viúva continua me aborrecendo, vou dar a sentença a favor dela. Se eu não fizer isso, ela não vai parar de vir me amolar até acabar comigo.”
6 Umba Amisy Yesus po ananeneae umaso ama ine raura kakavimbe pare, “Arakove, syare wapo akarijo mamaisye jewene umaso apa ayao ratantona kobe.
6 E o Senhor continuou:
7 Akarije umaso kakainoanive, weramu po ayao mamaisye rapatimugo wanya kavinije umawe rai weye mo anajo tutir. Maisyare wemaisy, tugae rave Amisye po ayao mamaisye rapatimugo taune Apa kawasae mai, nanawirati ube sambayambe wo awaino namane rinit. Muno Po maeranande maneai jewen, weye aemeno mansai rave.
7 Será, então, que Deus não vai fazer justiça a favor do seu próprio povo, que grita por socorro dia e noite? Será que ele vai demorar para ajudá-lo?
8 Syo raura wasai, Amisye pavave ra po ayao mamaisye rapatimugo Apa kawasae mai. Weramu syo wasanajo: arono Arikainyo Vatan risyakare no mine vone so, indati rinanto vatano wanave Rinai inta mansai rako jewena e?”
8 Eu afirmo a vocês que ele julgará a favor do seu povo e fará isso bem depressa. Mas, quando o
9 Umba Yesus po ananeneae kaijinta raura. Po raura nanto vatano mansararine mai, nanawirati wo ratantona taune awa ana wo rave mamaisy yara wo vatano kaijinta mansaura tantunawi.
9 Jesus também contou esta parábola para os que achavam que eram muito bons e desprezavam os outros:
10 “Vatane jirum yurija no Yavaro Amisy indamu ibe sambayambe. Inta pamo vatano Parisije pa, inta pamo vatano po pajak ranugande akarijo pemerinta ai.
10 — Dois homens foram ao Templo para orar. Um era
11 Vatano Parisije umaso te mumuimbe umba be sambayambe taiso pare, ‘Amisyo winy, syo kove raura seo Nai weye risyamo maisyare vatano kaijinta mansamaisye ramu. Syo vatane maponae ti awa doije raugavo maora ramu, muno syo anakotaro ngkakainoanive inta rave ramu, muno syo anaerere rave ramu. Muno syo kove raura seo weye risyamo syo vatano po pajak ranugande uma wato amaisye ramu.
11 O fariseu ficou de pé e orou sozinho, assim: “Ó Deus, eu te agradeço porque não sou avarento, nem desonesto, nem imoral como as outras pessoas. Agradeço-te também porque não sou como este cobrador de impostos.
12 Mingguge intabo apa masyote jirum inatawandijo marore rai indamu ibe sambayambe. Muno animaisye mi syo raijar, syo rapora abusyimbe ti syo nake intabo raunande Amisye winai.’
12 Jejuo duas vezes por semana e te dou a décima parte de tudo o que ganho.”
13 Weramu vatano po pajak ranugande akarijo pemerinta aije teto gwaravaimbe muno ponae peraseo no naumo warae. Yara animaumbe apa ayao kakaije rai ti po apa popane ranepat muno be sambayambe pare, ‘Amisyo winy, naemeno rinai! Weye risyamo sya ayao kakaije ntapekan dave.’ ”
13 — Mas o cobrador de impostos ficou de longe e nem levantava o rosto para o céu. Batia no peito e dizia: “Ó Deus, tem pena de mim, pois sou pecador!”
14 Umba Yesus po ananeneae umaso raura kakavimbe pare, “Wadanide! Arono vatane jirum umaso yakata no yavar, Amisye pare vatano po pajak ranugande opamo mamai no Amune rai, yara vatano Parisije pamo jewena. Weye are pirati po taune aijaseo titive no mine vone so, opamo Amisye indati po apaaje, yara are pirati po taune anuga raveti mpaaje no mine vone so, indati Amisye po aijaseo titive.”
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Vatane inta wo awa arikainyo mamaune maugavere no Yesusa nui indamu Po aneme raugaje ntamijo mai umba Po kove raugaje mai. Weramu arono Apa arakovo utavondi aije wo ana umaso raen, uparijo vatane umaso mai, weti ware wo mansaorai.
15 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos viram isso e repreenderam aquelas pessoas.
16 Weramu Yesus po arikainye umaso mawainde, umba Po raura pare, “Vemo wapo arikainye umaso mansaorai nora, yara mapaya vayave ra ude Inai kai! Weye vatano maisyare arikainye so mansamaisy onawirati mato sisa kawasaeyo Amisye be akarive mansaije mai.
16 Então Jesus chamou as crianças para perto de si e disse:
17 Syo raura tugaive: are pirati apa anave Amisye aije omamo maisyare arikainye so awa ramaisye jewen, opamo tavondijo kawasaeyo Amisye be akarive maije mai ramu.”
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
18 Akarijo Yahudi inta de po Yesus anajo pare, “Kuruno ko dave winy, animaisye mirati syo rave indamu syaveo kovo nuge nuganuije rai?”
18 Certo líder judeu perguntou a Jesus: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
19 Yesus po raura akananto ai pare, “Mbeanimaibe nyare Risya kov? Amisye bo pi kov, yara kaije nawamo jewen.
19 Jesus respondeu:
20 Winyo Amisye apa ananyaowe raen to, no taiso: ‘Vemo nyo anaerere rave inya, vemo nyo vatane maubaisy inya, vemo nyanaonoambe inya, vemo nyayarurijabe vatane mai jinya, muno mbeaje irati inya pe nangkoya me yai.’ ”
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério, não mate, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, respeite o seu pai e a sua mãe.”
21 Akarijo Yahudi umaso po raura akananto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, ananyaowe umaso mamo ritavono rai tenambe no arono ikamuramoe.”
21 O homem respondeu: — Desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos.
22 Yesus po akarijo Yahudi apa ayao umaso ranaun, umba Po raura ai pare, “Ana inta bo mirati wintavondijo raije ramu. Nyo nya ananuge ramavun tenambe umba nyo ama doije raunanto vatano awa ananuge meweno mansaije mai, wea umba Amisye po kove ratayao ti ntuna mo nanyut no munijo ntiti. Wea umba nde ra ntavono Rinai.”
22 Quando Jesus ouviu isso, disse:
23 Weramu arono akarije umaso po Yesus apa ayao umawe ranaun, naije animaumbe rave weye apa ananuge manui rave.
23 Quando o homem ouviu isso, ficou muito triste, pois era riquíssimo.
24 Yesus po aen opamo animaumbe. Wemi mbewar Po raura nanto ai pare, “Vatano apa ananuge manui rave opamo sosobe aijo tavondijo kawasaeyo Amisye be akarive maije mai.
24 Vendo a tristeza dele, Jesus disse:
25 Tugae, vatano apa ananuge manui pare siso kawasaeyo Amisye be akarive maije mai omamo nsosobe rave, maisyare unta siso kuwayaisyije apa uga ai weamo mamaisye ramu.”
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Vatano wo Yesus apa ayao umaso ranaun wo anajo ware, “Wakoe! Maisyare omaisyamo are pirati indati kovo nuge nuganuije raunande ai? Vatane inta mamaisyo rai ramu!”
26 Os que ouviram isso perguntaram: — Então, quem é que pode se salvar?
27 Yesus po raura nanto mai pare, “Vatane nawamo umamaisye ramu, yara Amisye bo pi mamaisy. Weye anakotaro nsosobe vatane mai omamo Amisye pi bambunin po rave aje.”
27 Jesus respondeu:
28 Umba Petrus po raura pare, “Injae, Nyo reansaenamo reamo anakotare rapaya vintabo to indamu reantavono Injae nai.”
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos a nossa família e seguimos o senhor.
29 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Syo raura tugaive: are pirati po apa yavare ndako, apa anamu ndako, apa arakovo anya, wanya nao rako, aja pe akoya me nai rako, apa arikainye nawe mapaya ti una, indamu panapatambe Amisye ai,
29 Jesus respondeu:
30 indati vatano napije Amisye po kovo manakoe raugakanande ai no nugo naiso, muno arono munije ama akari indati Po kovo nuge nuganuije raunanto ai.”
30 receberá ainda nesta vida muito mais e, no futuro, receberá a vida eterna.
31 Yesus po apa arakovo abusyinara eane jirume mawainde mumuimbe, umba Po raura nanto mai pare, “Wadanide, soamo wamare wanta kobe no Yerusalem ratuije. Indati ana mo Arikainyo Vatane rinaurairive tenambe ti ratoe no Ayao Anawae omamo indati mamaisyo rai.
31 Jesus levou os doze discípulos para um lado e disse:
32 Weti indati wo inaunanto no vatano Yahudi jewene mansai indamu wanaikebe Rinai, wo inaura tantunawi muno wo inanyipube.
32 Ele será entregue aos não judeus, e estes vão zombar dele, insultá-lo, cuspir nele
33 Muno wo inanepato kaijo waije rai, umba wo inaubaisy. Weramu masyote mandei umba ikovakato no wene rai.”
33 e bater nele; e depois o matarão. Mas no terceiro dia ele ressuscitará.
34 Weramu Yesus apa arakove umaso wantatukambe Apa ana po raura umaso ama ntunato raije rai, weye Amisye po rangkokaibe mai.
34 Os discípulos não entenderam nada do que Jesus disse. O que essas palavras queriam dizer estava escondido deles, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Arono Yesus pararai no munijo Yeriko, naije vatano amije ntuba inta tuna no unanuije ama tuga panatambe.
35 Jesus já estava chegando perto da cidade de Jericó. Acontece que um cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
36 Po vatano wanuije manauno wanya ti udeta, weti po manajo pare, “Animaisye mije?”
36 Quando ouviu a multidão passando, ele perguntou o que era aquilo.
37 Umba wo raura akanande ai ware, “Yesus, vatano Nasaret, Opi de to we.”
37 — É Jesus de Nazaré que está passando! — responderam.
38 Weti vatano amije ntuba umawe gwain pare, “Yesus, Daud apa ajavijo Winy, naemeno rinai!”
38 Aí o cego começou a gritar: — Jesus,
39 Vatano wanya usye uparijo vatano amije ntuba umaso ai, ware, “Wimanin!” Weramu opamo gwain akoeve akato pare, “Daud apa ajavijo Winy, naemeno rinai!”
39 As pessoas que iam na frente o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca. Mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
40 Umba Yesus te kobe, Po vatane matutir pare, “Wapo vatane wato augavere.” Arono vatano amije ntuba umaso pararaijo Ai, umba Yesus po anajo pare,
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. Quando ele chegou perto, Jesus perguntou:
41 “Animaisye mi nyare Syo raunande nai?”
41 — O que é que você quer que eu faça? — Senhor, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
42 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Syo saumane raunande nai, nami mpora da nyo ana raen. Nyanave Rinai jivae, wirati winsaumanoe.”
42 Então Jesus disse:
43 Naije kobe vatane umaso amije mbar ti po ana raen kakavimbe, muno tavono Yesus ai, po Amisye ararimbe. Vatano wanuije wo ana umaso raen wo Amisye ararimbe tavon.
43 No mesmo instante o homem começou a ver e, dando glória a Deus, foi seguindo Jesus. E todos os que viram isso começaram a louvar a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.