Lucas 18

Ayao amisy urairi wanyin (YVANT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Arono naije Yesus po ananeneae inta raura nanto Apa arakovo utavondi aije mai indamu usambayambe tutir, vemo wo sambaya rapaya inya.
1 Jesu bai’obaiyen ta oroubonamaim ana bai’ufununayah i’obaiyih eo, “Mar etei kwanayoyoyoban, men guban nahurir yoyoban kwanihamiyimih.”
2 Po raura pare, “Akarijo po mangke rapatimu inta no no munije inta rai. Opamo po Amisye asyanive ramu, muno po vatano kaijinta mantotobe ramu.
2 “Veya ta bar merar gagamin ta’amaim tur nowarayan orot ta nati’imaim ma’am, i men kafa’imo God isan birubir naatu orot babin isah birubirumih.
3 No munijo naije wanya kavinije inta de irati akarije umaso ai, masyote anteteramo ntoe ndeve akarije umaso ai, mo raura mare, ‘Injae, nyo inaeranande! Syare nyo ayao mamaisye inta rapatimu indamu vemo sya marova po inave tatugadi jinya.’
3 Nati bar meraramaim i kwafur babin auman ma’am. Nati babin mar etei tur nowarayan orot ifefeyan eo, ‘Ayu akokok inibaisu au kamabiy wairafin airi kwanao ayu ana ma gewas.’
4 Manasyimbe akarije umaso ponayo po wanya kavinije umaso raranivi. Weramu arono ntoe ndeve mo anajo tutir, umba po ratantona pare, ‘Risyamo syo Amisye asyanive ramu muno syo vatano kaijinta mantotobe ramu.
4 Veya moumurih maiyow orot iti babin ana fefeyan nonowar men kafa’imo abisa ta sinafumih. Baise yomaninamaim taiyuwin ma binotanot eo, ‘Ayu i men God abibiruw naatu orot babin men akakafiyih.
5 Weramu wanya kavinije umaso ntoe ndeve mbe anakebe rinai rave tutir. Weti indati syare syo raraniv, syo ayao mamaisye inta rapatimugo rai indamu vemo mo inandapae tutir inya.’ ”
5 Baise iti babin i mar etei isau enan, gewasin babin i boro anibais nama gewas, saise men mar etei nan ayu nihaharu’umih.’”
6 Umba Amisy Yesus po ananeneae umaso ama ine raura kakavimbe pare, “Arakove, syare wapo akarijo mamaisye jewene umaso apa ayao ratantona kobe.
6 Naatu Regah Jesu eo, “Tur nowarayan orot kakafin ana tur kwanowar.
7 Akarije umaso kakainoanive, weramu po ayao mamaisye rapatimugo wanya kavinije umawe rai weye mo anajo tutir. Maisyare wemaisy, tugae rave Amisye po ayao mamaisye rapatimugo taune Apa kawasae mai, nanawirati ube sambayambe wo awaino namane rinit. Muno Po maeranande maneai jewen, weye aemeno mansai rave.
7 Naatu kwanotanot God ana roubinen sabuw fai mar isan hinarererey boro men na’itin nibaisih hinama gewas? Naatu baibaisih isan boro nama narubirabir?
8 Syo raura wasai, Amisye pavave ra po ayao mamaisye rapatimugo Apa kawasae mai. Weramu syo wasanajo: arono Arikainyo Vatan risyakare no mine vone so, indati rinanto vatano wanave Rinai inta mansai rako jewena e?”
8 Baise a tur ao’owen, God i boro hai yababan na’itin naatu boro matan nakabiy nasinaf. Baise Orot Natun namatabir maiye nanan ana veya, tafaramamaim boro sabuw baitumatumayah natita’urih.”
9 Umba Yesus po ananeneae kaijinta raura. Po raura nanto vatano mansararine mai, nanawirati wo ratantona taune awa ana wo rave mamaisy yara wo vatano kaijinta mansaura tantunawi.
9 Sabuw afa taiyuwih tebora’ahih gewasih terouw, taih tuwah tinunufuruwih isan, Jesu oroubonamaim eo.
10 “Vatane jirum yurija no Yavaro Amisy indamu ibe sambayambe. Inta pamo vatano Parisije pa, inta pamo vatano po pajak ranugande akarijo pemerinta ai.
10 “Ana veya ta orot rou’ab hitit hin Tafaror Baremaim yoyoban isan, orot ta i Pharisee, naatu orot ta i kabay o’onayan.
11 Vatano Parisije umaso te mumuimbe umba be sambayambe taiso pare, ‘Amisyo winy, syo kove raura seo Nai weye risyamo maisyare vatano kaijinta mansamaisye ramu. Syo vatane maponae ti awa doije raugavo maora ramu, muno syo anakotaro ngkakainoanive inta rave ramu, muno syo anaerere rave ramu. Muno syo kove raura seo weye risyamo syo vatano po pajak ranugande uma wato amaisye ramu.
11 Pharisee orot akisin nabin bat yoyoban eo, ‘God a merar ayiy gagamin maiyow, anayabin ayu i men sabuw afa na’atube’emih, ayu men kabat mowan, men baifufuwenayan, men bainowan mowan, men taituwau a’aawah ufuh a nan, naatu ayu i men iti kabay o’onayan na’atube.
12 Mingguge intabo apa masyote jirum inatawandijo marore rai indamu ibe sambayambe. Muno animaisye mi syo raijar, syo rapora abusyimbe ti syo nake intabo raunande Amisye winai.’
12 Fur ta’imon wanawanan mar rou’ab ayoyohar naatu au kabay abaib roumukur etei o a siwar abit ofafaramaim eo na’atube.’
13 Weramu vatano po pajak ranugande akarijo pemerinta aije teto gwaravaimbe muno ponae peraseo no naumo warae. Yara animaumbe apa ayao kakaije rai ti po apa popane ranepat muno be sambayambe pare, ‘Amisyo winy, naemeno rinai! Weye risyamo sya ayao kakaije ntapekan dave.’ ”
13 Baise kabay o’onayan akisin babanane bat, uwan yi dogoron rab yoyoban eo, ‘God kwiwanbabanu, ayu bowabow kakafin wairafu.’
14 Umba Yesus po ananeneae umaso raura kakavimbe pare, “Wadanide! Arono vatane jirum umaso yakata no yavar, Amisye pare vatano po pajak ranugande opamo mamai no Amune rai, yara vatano Parisije pamo jewena. Weye are pirati po taune aijaseo titive no mine vone so, opamo Amisye indati po apaaje, yara are pirati po taune anuga raveti mpaaje no mine vone so, indati Amisye po aijaseo titive.”
14 A tur ao’owen, orot rou’ab yoyoban ufunamaim au bar hinan kabay o’onayan God matanamaim i roumutufuren bai yasisiramaim ana ubar in, men Pharisee. Anayabin orot yait taiyuwin ebobora’ah God boro nab nayare, baise orot babin yait taiyuwin eyayare God boro nayara’ah orot gagamin namatar.”
15 Vatane inta wo awa arikainyo mamaune maugavere no Yesusa nui indamu Po aneme raugaje ntamijo mai umba Po kove raugaje mai. Weramu arono Apa arakovo utavondi aije wo ana umaso raen, uparijo vatane umaso mai, weti ware wo mansaorai.
15 Sabuw afa natunatuh Jesu baigegewasinih isan hibow hina biyan hititit, ana bai’ufununayah hi’itih, sabuw higam hi’uwih.
16 Weramu Yesus po arikainye umaso mawainde, umba Po raura pare, “Vemo wapo arikainye umaso mansaorai nora, yara mapaya vayave ra ude Inai kai! Weye vatano maisyare arikainye so mansamaisy onawirati mato sisa kawasaeyo Amisye be akarive mansaije mai.
16 Baise Jesu kek eafih hina biyan hitit naatu eo, “Kek kwaihamiyih tena biyou titit, men kwanao tanihimih, anayabin sabuw iyab dogoroh iti kek gidigidih na’atube God ana aiwobomaim boro hinarun.
17 Syo raura tugaive: are pirati apa anave Amisye aije omamo maisyare arikainye so awa ramaisye jewen, opamo tavondijo kawasaeyo Amisye be akarive maije mai ramu.”
17 A tur ao’owen, orot yait nayare iti kek na’atube God ana aiwobomaim boro narun.”
18 Akarijo Yahudi inta de po Yesus anajo pare, “Kuruno ko dave winy, animaisye mirati syo rave indamu syaveo kovo nuge nuganuije rai?”
18 Jew sabuw hai bonawiyenayan orot ta Jesu ibatiy, “Bai’obaiyenayan Gewas, kuo anowar, abisa anasinaf boro yawas ma’ama wanatowan anab.”
19 Yesus po raura akananto ai pare, “Mbeanimaibe nyare Risya kov? Amisye bo pi kov, yara kaije nawamo jewen.
19 Jesu iya’afut eo, “O aisim ayu orot gewasu irouw kuo’o? Men yait ta gewasinamih, baise God akisinamo i gewasin.
20 Winyo Amisye apa ananyaowe raen to, no taiso: ‘Vemo nyo anaerere rave inya, vemo nyo vatane maubaisy inya, vemo nyanaonoambe inya, vemo nyayarurijabe vatane mai jinya, muno mbeaje irati inya pe nangkoya me yai.’ ”
20 Ofafar etei Moses ana Bukamaim kikirum iso’ob? ’Taituwa a’aawah ufuh men inan, men sabuw ina’asbunuw, men inabain, men inifufuwen, men inayanuw, naatu hinat tamat fanah inabosiyasiyar.’”
21 Akarijo Yahudi umaso po raura akananto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, ananyaowe umaso mamo ritavono rai tenambe no arono ikamuramoe.”
21 Orot iya’afut eo, “Ayu kek ana veya’ika abusuruf iti ofafar etei ai’ufnunen, men ta astu’ubimih.”
22 Yesus po akarijo Yahudi apa ayao umaso ranaun, umba Po raura ai pare, “Ana inta bo mirati wintavondijo raije ramu. Nyo nya ananuge ramavun tenambe umba nyo ama doije raunanto vatano awa ananuge meweno mansaije mai, wea umba Amisye po kove ratayao ti ntuna mo nanyut no munijo ntiti. Wea umba nde ra ntavono Rinai.”
22 Jesu nonowar ufunamaim eo, “Sawar ta’imonamo men isinafumih. Inan sawar etei inabow sabuw hinatobon naatu kabay yababan wairafih inafaramih. Imaibo inan ayu ni’ufnunu, saise maramaim o boro totobuyoy wairaf inamatar.”
23 Weramu arono akarije umaso po Yesus apa ayao umawe ranaun, naije animaumbe rave weye apa ananuge manui rave.
23 Baise orot iti tur nonowar ana maramaim ana yababan ra’at, anayabin i totobuyoy wairafin.
24 Yesus po aen opamo animaumbe. Wemi mbewar Po raura nanto ai pare, “Vatano apa ananuge manui rave opamo sosobe aijo tavondijo kawasaeyo Amisye be akarive maije mai.
24 Jesu iti orot biyababan itin basit eo, “Sabuw iyab totobuyoy wairafih maramaim run isan boro isah nafokar.
25 Tugae, vatano apa ananuge manui pare siso kawasaeyo Amisye be akarive maije mai omamo nsosobe rave, maisyare unta siso kuwayaisyije apa uga ai weamo mamaisye ramu.”
25 Sinak ana sou awan kikimin camel imaim boro karam nasorabon, baise orot totobuyoy wairafin God ana aiwobomaim run isan boro men karam narun.”
26 Vatano wo Yesus apa ayao umaso ranaun wo anajo ware, “Wakoe! Maisyare omaisyamo are pirati indati kovo nuge nuganuije raunande ai? Vatane inta mamaisyo rai ramu!”
26 Sabuw iti tur hinonowar hio, “Orot yait i boro yawas natita’ur?”
27 Yesus po raura nanto mai pare, “Vatane nawamo umamaisye ramu, yara Amisye bo pi mamaisy. Weye anakotaro nsosobe vatane mai omamo Amisye pi bambunin po rave aje.”
27 Jesu iyafutih eo, “Sabuw isah i fokar, baise God isan i hamehamen maiyow.”
28 Umba Petrus po raura pare, “Injae, Nyo reansaenamo reamo anakotare rapaya vintabo to indamu reantavono Injae nai.”
28 Imaibo Peter, Regah isan eo, “Aki ai bar ai tumar o abi’ufnuni ku’itin.”
29 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Syo raura tugaive: are pirati po apa yavare ndako, apa anamu ndako, apa arakovo anya, wanya nao rako, aja pe akoya me nai rako, apa arikainye nawe mapaya ti una, indamu panapatambe Amisye ai,
29 Jesu iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen, orot yait ana bar, aawan, natunatun, taintuwan, hinah tamah, ihamiyen God ana aiwob isan i’akir ebowabow
30 indati vatano napije Amisye po kovo manakoe raugakanande ai no nugo naiso, muno arono munije ama akari indati Po kovo nuge nuganuije raunanto ai.”
30 boro sawar moumurih na’in iti tafaramamaim tafan hinaya’abar nabow naatu yawas mar boro enan ma’ama wanatowan boro nab.”
31 Yesus po apa arakovo abusyinara eane jirume mawainde mumuimbe, umba Po raura nanto mai pare, “Wadanide, soamo wamare wanta kobe no Yerusalem ratuije. Indati ana mo Arikainyo Vatane rinaurairive tenambe ti ratoe no Ayao Anawae omamo indati mamaisyo rai.
31 Jesu ana tur abarayah nah 12 buwih nabinamaim iuwih eo, “Kwananowar! It i au Jerusalem tayey, naatu nati’imaim dinab oro’orot Orot Natun isan abisa mataramih hio hikikirum boro imaim yabin namatar.
32 Weti indati wo inaunanto no vatano Yahudi jewene mansai indamu wanaikebe Rinai, wo inaura tantunawi muno wo inanyipube.
32 Nati’imaim i boro hinab Eteni Sabuw umahimaim hinayai, hinab hini’i’iyab, hinigigim, hinakwaitututur, hinawabir naatu hina’asabun namorob.
33 Muno wo inanepato kaijo waije rai, umba wo inaubaisy. Weramu masyote mandei umba ikovakato no wene rai.”
33 Baise veya tounu ufunamaim boro nayawas maiye namisir.”
34 Weramu Yesus apa arakove umaso wantatukambe Apa ana po raura umaso ama ntunato raije rai, weye Amisye po rangkokaibe mai.
34 Naatu bai’ufununayah Jesu abisa eo men kafa’imo tur naniyan hibai hinotaboun. Anayabin kawen turamaim eo naniyan bain isan fokar.
35 Arono Yesus pararai no munijo Yeriko, naije vatano amije ntuba inta tuna no unanuije ama tuga panatambe.
35 Jesu yena Jericho biyubin auman orot ta matan fim nati ef yanamaim ma fefefeyan.
36 Po vatano wanuije manauno wanya ti udeta, weti po manajo pare, “Animaisye mije?”
36 Sabuw hinan fanah nowar, basit ibatiyih, “Abisa matar kwa’i’itin?”
37 Umba wo raura akanande ai ware, “Yesus, vatano Nasaret, Opi de to we.”
37 Sabuw hiya’afut hio, “Jesu Nazareth matuwan enan.”
38 Weti vatano amije ntuba umawe gwain pare, “Yesus, Daud apa ajavijo Winy, naemeno rinai!”
38 Basit orot matan fim erererey auman eaf eo, “Jesu David ana’agir kwiwanbabanu.”
39 Vatano wanya usye uparijo vatano amije ntuba umaso ai, ware, “Wimanin!” Weramu opamo gwain akoeve akato pare, “Daud apa ajavijo Winy, naemeno rinai!”
39 Sabuw wan hi’iyon hinan hitatabir orot hikwarar tatab awan fotamih hio. Baise orot matan fim fan sib aumetawat na’in eaf eo, “David ana agir kwiwanbabanu!”
40 Umba Yesus te kobe, Po vatane matutir pare, “Wapo vatane wato augavere.” Arono vatano amije ntuba umaso pararaijo Ai, umba Yesus po anajo pare,
40 Basit Jesu nutanub bat naatu eo, “Orot kwabai kwana aitin.” Orot hibai hina Jesu biyan hitit, Jesu orot ibatiy.
41 “Animaisye mi nyare Syo raunande nai?”
41 “Abisa kukokok isa anasinaf?” Orot iya’afut eo, “Regah ayu akokok matau nigewasin ana nuw maiye.”
42 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Syo saumane raunande nai, nami mpora da nyo ana raen. Nyanave Rinai jivae, wirati winsaumanoe.”
42 Basit Jesu orot iu, “Mata igewasin kunuw, abaitumatumamaim ebiyawasi.”
43 Naije kobe vatane umaso amije mbar ti po ana raen kakavimbe, muno tavono Yesus ai, po Amisye ararimbe. Vatano wanuije wo ana umaso raen wo Amisye ararimbe tavon.
43 Mar ta’imonamo orot matan igewasin nuw naatu God ana merar yi bora’ara’ah auman Jesu i’ufunun hairi hin. Naatu abisa matar sabuw hi’itin ana maramaim God ana merar hiyi wabin hibora’ara’ah.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.