Atos 7

Ayao amisy urairi wanyin (YVANT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Umba Syeno Titi po Stepanus anajo pare, “Ana wo naura tantunawi rai somamo tugae rako?”
1 Imaibo Firis Gagamin Stephen ibatiy, “Tur iti i anababatun o isa teo?”
2 Umbawe Stepanus po raura akananto mansai pare, “Injae muno sya arakove wea tenambe, wasamarikoame rasakinav de irati sya ana syo raura so rai. Wusyinoe wama aneno Abraham pana poroto no munijo Haran dainy, yara arono ta no no munijo Mesopotamia, naije wama Amisy, opi titi rave, aroron irati Abraham ai.
2 Stephen iya’afut eo, “Taitu tuwai’inah naatu tamai’inah anao kwananowar! Ata agir Abraham ufibo na Haram imaim ma, baise wan Mesopotamia ma’am ana veya’amaim Marakaw ana God isan irerereb eo. Stephen Ebibinan|alt="Stephen preaching" src="cn01914B.tif" size="col" loc="Act 7.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.2"
3 Muno Amisye po raura aje ai pare, ‘Abraham, winyo nya munije rapaya muno nya arakove mansapaya tavon. Umba nyoronto no munijo indati Syo rarorono naije rai.’ ”
3 ‘A tafaram naatu taituwa inihamiyih inan tafaram ayu ana bi’obaiyi imaim inama.’
4 “Weti Abraham puje apa munijo Kasdim no no Mesopotamia raora, umba poroto no munijo Haran. Arono no no Haran umaso rai, aja kakai. Umba Amisye po Abraham atutir de no munijo wana raije so rai.
4 Imih Kaldia tafaram ihamiy naatu na Haram imaim ma. Tamah momorob ufunamaim God nawiy na me tafaram iti bitin boun kwa iti kwama’am.
5 Weramu Amisye po kopa inta ratayao indamu Abraham apave raije ramu, kavinta raunande mamaumbe jewen tenambe. Weramu Amisye po urairije inta rapatimu Abraham ai pare, ‘Winy muno nya susyo nyo mampame indati wapave kopa so rai tenambe.’ Po raurairiveare somaisy weramu Abraham apa arikainye inta aeno aije jewen bayave.
5 God men abisa ta Abraham nowanamih itin naatu men kafa’imo me kikimin eafuw nowanamih itin. Baise God eomatan tafaram tutufin etei boro nowanamih nab naatu wawawan uf hinatutufuw boro hinab. Nati ana veya’amaim Abraham i aurin kek en ma’am God eomatan.
6 Muno Amisye po raura aje akato pare, ‘Nya susyo nyo mampame indati uta una no munijo maran. Umba vatano una no naije wo mansaijaro arove indamu wanapatambe mai, wo mansantitidi mangkebe awa anakere rai muno wo mansave tatugadi yava tume ama manuije nanto no ratusije mambisy.
6 Naatu God iti na’atube eo, ‘O wawaw i boro nah toumanih hai tafaramamaim hinama, nati’imaim boro nah toumanih hai fair babanamaim hinama bowabow fokarin maiyow hinabow, hinarouw hini’a’afiyih kwamur etei 400 na’atube nasawar.’
7 Weramu indati Syo mangke raugaje vatano wo mansaijaro arove so mansai. Indati nya ajavi wuje munijo namije raora umba wakare ube sambayambe Rinai no munijo namiso rai jakato.’
7 Baise God iuwih eo, ‘Ayu nati tafaram hinabuwi babahimaim kwanama kwanabowabow boro baimakiy anitih. Nati ufunamaim boro tafaram kwanihamiy kwanatit efan iti’imaim ayu kwanakwafiru.
8 Umba Amisye po apa urairije rapatimu Abraham ai pare, ‘Syare winye, anya una no nya yavaruga tenambe nawe, utavondi koano sunat rai, no naiso ti miridije nto, indamu mbe rarorombe Sya urairije umawe rai.’ Maisyare omai ti, Abraham po Isak avaki apa masyote kaumandeij, naije be sunative to. Noa Isak po Yakob avaki, umba Yakob po wama aneno abusyin eane jirum mavaki.
8 Imaibo God ar afu’afuw ana obaibasit Abraham itin ina’inanen na’atube kaif. Imih Abraham natun Isaac tufuw fur ta’imon sasawar ufunamaim ana ar kanabin e’afuw. Nati ufunamaim Isaac natun Jacob ana ar kanabin e’afuw naatu Jacob natunatun 12 it uwatanah wabih gagamin auman hai ar kanabih e’afuw.
9 Inta apa tame mirati Yusup. Wepirati apa arakove uparijo ai, weti wo amavun nanto vatano marane inta ai, naije po augavo arove wuruta no munijo Mesir. Weramu Amisye tuna Yusup autan tutir
9 Baise uwatanah wabih gagamin Joseph isan hibobowen akir wairafin na’atube hitih hitubun hibai hin Egypt imaim ma. Baise God i mar etei biyanamaim ma’am.
10 muno Po apaya apa siurije umaso rai. Amisye po vambunine raugaje Yusup ai ti akarikuga mba dave, weti Akarijo Titi Firaon anayanambe ai. Umba Firaon po Yusup aijaseo be akarive apa yavare rai muno po vatano Mesir maijar tenambe.”
10 Naatu ana yababan ta ta wanawanamaim bibais. Veya ta Joseph Egypt hai aiwob nanamaim titit ana veya aiwob orot Joseph i’itin yan bai naatu ana kakaf isan ma, anayabin God ukwar rerekab Joseph itin. Imih aiwob orot Joseph bai ana gawanamih yai, naatu aiwob ana bar gagamin wanawanan auman kaifin isan ana fair itin.” Joseph Egypt sabuw ebobonawiyih|alt="Joseph as ruler" src="cn01917b.tif" size="col" loc="Act 7.10" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="7.10"
11 “Arono naije maroro akoe nande no munijo Mesir muno munijo Kanaan rai tenambe, weti vatane awa siurije mangke dave. Muno wama anene nao tavon unanta anaisye inta raije ramu.
11 “Nati ana veya’amaim baimar kakafin na, Egypt naatu Canaan tafaram wanawanan yababan gagamin na’in matar, naatu it uwatanah bayumih hi’akir.
12 Weramu Yakob po ranaun ware anaisye mamo mawes no munijo Mesir. Weti po apa arikainye matutir indamu wuruta no Mesir, wo anaisye inta ramavun. Soa umba manasyin dave wama anene wuruta kai no Mesir.
12 Egyptamaim bay ma’am ana tur Jacob nonowar ana veya uwatanah hai nanawan wantoro’ot imaim hin.
13 Noa wuruta jirum akato, umba Yusup aroron irati mai weye onawamo apa arakove nanawije. Muno Akarijo Titi Firaon po ranaun Yusup apa arakove ude.
13 Hai nanawan bairou’abin ana veya Joseph taiyuwin botait irerereb tuwahinah hai tur eowen, naatu Pharaoh nati’imaim Joseph ana nibur isah so’ob.
14 Umba Yusup po apa arakove matutir indamu wo ajayo Yakob muno apa yavaruga tenambe mawainde no Mesir. Wenanawamo awa wanuije nanto no abusyine kaururum eane nadani.
14 Nati ufunamaim Joseph tamah Jacob isan, naatu tamah ana nibur isah tur iyafar, nah etei 75 na’atube.
15 Weti Yakob poroto no Mesir. Arono una no Mesir umaso rai, Yakob kakai muno apa arikainye ugwenen tavon.
15 Imaibo Jacob rena Egypt tit, nati’imaim i natunatun bairi himorob, it uwatanah.
16 Awa kopa mamo raugav akare no munijo Sikem indamu rantuna no aipapo wemirati wusyinoe aneno Abraham po doije veano ramavuno Hemor apa arikainye mansaije rai.”
16 Naatu biyah i hibow himatabir maiye tafaram wabin Shekem rahamaim hiya, nati me i Abraham orot Hamor natunatun biyahine tubun.
17 “Umba masyoto Amisye po raurairive aneno Abraham aijoe nande mararai. Arono naije wama aneno Israel utantuna no Mesir umaso ubakipambea wanuije nseo rave.
17 “God ana omatanen Abraham eo’omatan na baiturobe isan ana veya na kabom, naatu ata sabuw Egypt hima’am busuruf ra’at tafaram awan karatan.
18 No ava akarijo titi wanyin inta be akarive no Mesir rai jakato. Weramu akarijo titi umaso pantatukambe aneno Yusup ai.
18 Imaibo aiwob orot ta Joseph men susu’ub i busuruf Egypt isan i’aiwob.
19 Weti akarijo titi umaso po vatano Israel maponae manakoe muno po mave tatugadi. Po mansantitidi indamu awa arikainyo wo mano aje kai mapaya awa akoe mansai, maugaveta unaki mumuimbe no min indamu ugwenen.
19 Ata a’agir ifufuwih, biyababan kakafin anababatun itih, eokikinih hai kek sosof hisrouwen hi’in himorob.
20 Arono naije Musa ano, opamo arikainyo ko dave. Embae mandeij apa vatan anui yo aeranande no yavar.
20 “Nati ana veya’amaim Moses tufuw, kek ana itinin gewasin maiyow. Baremaim hinah tamah hibunwa’ir ma sumar etei tounu na’atube sawar.
21 Umba yo Musa umaso augaveta yo apaya niki marambe, mamaisyo Akarijo Titi Firaon apa ayao maje rai. Weramu Firaon apa arikainyo wanya inta nanto irati Musa ai, naije mbekero ai kobe ti mo augav mo akum maisyare muno taune ama arikainy.
21 Imaibo barene hibotait titit ana veya, Pharaoh natun babitai natunamih bai ituw ra’at yen orot matar.
22 Weti Musa opamo po ananyao Mesir ranyao tenambe ti daen bintabo. Panakoe umba apa ayao muno apa ana dave mamo mbambunin dave.”
22 Egypt ana ukwar rerekab etei Moses hi’obaiy so’ob, naatu ana tur ana sinafumaim eo sisinaf etei i fairih.
23 “Arono Musa apa tume tename jirum, umba beker pare po apa arakovo Israel mapan.
23 “Moses ana kwamur etei 40 na’atube baib ana maramaim ana not bogaigiwas tit ana sabuw Israel inananawanih.
24 Arono to po mansaen, naije vatano Mesir inta po vatano Israel inta ave tatugadi. Musa nanto yai, umba po vatano Israel apaya yara po mangke raugaje vatano Mesir ai, po aubai kobe.
24 Tit inan Egypt orot ta Israel orot boborabirab itin, basit na ibais wasfafar naatu anasa bow Egypt orot rab morob.
25 Musa po rakarae pare apa arakovo Israel indati wo raen wepamo vatano Amisye po apatimu indamu po mapaya awa siurije rai. Weramu vatano Israel unanta raije ramu.
25 Moses not eo, ‘God ana baibais ayu wanawana’umaim esisinaf au sabuw boro hina’itin hinaso’ob, baise men hi’itinimih.’
26 Siman akato Musa puje po apa arakovo Israel inta yaen isyivuinyo vambinibe. Musa beker indamu yaneme raijar, weti pare, ‘Ibeanimaibe risivuiny? Yara taune ribuipije pa umba!’
26 Marto Israel orot rou’ab hairi hibiyow itih, basit na fafar naatu iuwih, ‘Kwa airi i ain uf, aisim taiyuw kwabiyow?’
27 Weramu vatano po apa arakova anepate umaso pari, weti po Musa avakanto marambe, po raura pare, ‘Mbeanimaibe irati ririmare insivuiny weramu winyo ririnsansopi?! Are pirati po naijaseo wimbe akarive muno nyo mangke rapatimugo ririnsai?
27 Baise orot ta biwa’an kakafene Moses rukouw eo, ‘O aki bainabatani naatu baibabatiyi isan yait rubini?’
28 Namanawe nyo vatano Mesir aubai to, weti soamo nyare nyo inaubaisy akatoare naije mai dako?!’
28 ‘O kukokok ayu ina’asbunu fai Egypt orot ia’asabun na’atube?’
29 Arono Musa po apa ayao umaso ranaun, nin kobe ti to no munijo Midian. No no Midian umaso rai, baunam, apa arikainyo anya jiruma yaeno ai.
29 Moses iti tur nonowar ana veya Egypt ihamiy bihir in tafaram wabin Midian imaim ma, nati’imaim touman orot na’atube ma’am natunatun orot rou’ab hitufuw.
30 Musa no no munijo Midian tume tename jirum. Masyote inta noeve no nugo vabukane vono maninimbe mararaijo Unato Sinai rai, umba po taname inta raen mbadurur no randa uga umbuga kanen. Muno naito Amisye inta arorono ai, nande no tanamo namije ama uga rai.
30 Kwamur 40 sasawar ufunamaim oyaw Sinai sisibinamaim arar yan tounamatar Moses isan irerereb wairaf na’atube wa’ab wanawanan to’ab.
31 Musa perananto po aen weti paparo ai. Arono piridije to mararai indamu po raen kobe, naije tavon po Amisye anamote ranaun mare,
31 Moses iti wairaf to’ab i’itin ana veya ana kasiy ra’at, naatu itinbunai isan na biyubin auman Regah fanan nowar;
32 ‘Risyamo nya anene awa Amisye pi Risy; nya aneno Abraham muno Isak muno Yakob awa Amisye pi Risy.’ Musa po ranaun jani dave weti tutar, ponae po ranyanyut akatowi.
32 ‘Ayu i o uwatanah hai God, Abraham ana God, Isaac, naatu Jacob.’ Moses yan wanawanan birubir fafar an uman hioror naatu men karam boro tanuw ta’itin.
33 Amisye po raura nanto ai pare, ‘Syo mino nteto raije wato ratayao ti ngkakavimbe, weti najo kokome rapaya.
33 Imaibo Regah eo, ‘A ana sumasum kubosair anayabin iti kamar i kakafiyin yan kubatabat.
34 Syo sya kawasae una no Mesir awa siurije raen to. Syo awa wanonae ranaun to. Ride indamu Syo mapaya awa siurije rai. Weti, Musa winde, Syo natutir nyakato no Mesir.’ ”
34 Ayu au sabuw Egypt imaim bai’akir kakafin maiyow hibaib aitih, naatu hitef hirererey anowar, imih rufamih botaitih isan are ana. O kuna aiyafari kumatabir maiye au Egypt.’
35 “Musa so pirati vatano Israel manasyinoe wonae ai, wo awatan no marambe, ware, ‘Are pirati po naijaseo mbe akarive reansai muno nyo mangke rapatimu?’ Weramu naito Amisye arorono Musa ai no tanamo mbadurure rai, weti Amisye taune po Musa apatimu indamu be akarive vatano Israel mai muno po mapaya irati munijo aro Mesir rai.
35 “Moses i orot ta’imon Israel sabuw hikwahir hiu, ‘O yait rubini aki bainabatani naatu baibatiyi isan?’ Nati orot ta’imon sabuw bainabatanih naatu rufamih botaitih isan God taiyuwin ana tounamatar iyafar na wa’ab toto’abamaim irerereb Moses fair itin.
36 Musa so pirati po maugavuje Mesir raora. Po anapaporainyo manui raroron no Mesir muno Mayano Nijam muno no nugo vabukane vono maninimbe arono vatano Israel wanya raija tume tename jirum.
36 Sabuw nawiyih Egypt hihamiy hitit, naatu ina’inan men hi’i’itah efa’efanin Egyptamaim, Red Sea imaim, naatu kwamur 40 arar yanamaim iwa’an hi’itah.
37 Musa so pirati po raura nanto vatano Israel mansai pare, ‘Masyoto rijat Amisye indati po wapa arakove inta atayao no wapa susye rai, Po aijaseo be anawaebe wasai maisyare rinamaisy.’
37 “Iti orot Moses i boun Israel sabuw hai tur eowen, ‘God boro dinab orot kwa wanawananamaim a orot ta niyafar nan, ayu biyafaru na’atube.’
38 Muno Musa so pirati no wama anene mautan arono wanunugambe no nugo vabukane vono maninimbe mararaijo Unato Sinai rai. Arono naije naito Amisye inta po raura nanto Musa ai no unate rai, muno Musa be marimbe ti po ayao umaso raura nakato no wama anene mansai. Weti Musa so po ayao njayaisy raugav no Amisye ai indamu po raugakaje wansai jakato.”
38 Iti orot Moses Israel sabuw bairi kou’ay hibai arar yanamaim hibat naatu ata a’agir bairi Sinai oyawemaim tounamatar tur yawasin bai re itin naatu ya’abun it isat rena.
39 “Weramu wama anene wonae ubeta Musa apa ayao rai, muno wonae Musa ai tavon. Yara ubeker ware wakata no Mesir.
39 Baise it ata a’agir fanan men hibosiyasiyar, naatu fanan hikwahir hikokok i mi’itube hitamatabir maiye hitan Egypt hitatit.
40 Wo raura nanta aneno Harun ai ware, ‘Nyo yare inta ranari reansai indamu wamo raijaro wama usye rai mo wama unanuije raroron. Musa wato pamo po wansaugavuje Mesir raora, weramu soamo veanimaibe po wansapaya vayave yara poroto no unato warae? Pakare rainy, weti reamantatukambe animaisye mirati nande ai to.’
40 Imih Aaron hiu, ‘Aki akokok god ta kusinaf au nai i’iyon ebonawiyi. Moses Egyptane nawiyi atitit men aso’ob abisa isan matar.’
41 Weti wama anene wo yare inta ranarijo sapijo tuvane anyi. Umba wo maere inta raotar wo rameseo yare umaso ai. Muno wo ono manakoe rave indamu wo awa yaro wo ranarije umaso raijaseo titive.
41 Nati ana veya’amaim aibat ta cow natun ana yumatabe hibu’ur. Naatu sibor hibow hina sawar i umahimaim hisinaf mamatar ana sibor hiyai naatu ana hiyuw hibow hiyasisir.
42 Maisyare omai ti, Amisye pari wama anene mansai, weti akirive mai muno Po mansapaya indamu utavondi taune awa bekere rai. Weti wama anene ubeaje irati uma pe embae me tumo ntuna no naumo warae rai tenambe. Awa anaubeare umaso mamaisy irati anawae wusyin inta po ratoe rai no taiso:
42 Baise God mafutih, naatu mar ana sawar kwafirih isan ibasit. Dinab orot hai Bukamaim hikikirum na iturobe,
43 Yara wapo yare inta yanari indamu wabeaje obo yai.
43 Kwa i god Moloch ana sis kwa’abar kwareremor,
44 “Wusyinoe arono wama anene wanya no nugo vabukane vono maninimbe, wo randume ranari indamu ube sambayambe Amisye ai, wo ranari mamaisyo Amisye po rarorono Musa ai ti po raene rarijati.
44 “Ata a’agir God ana sis arar yanamaim hiyai hima’am i God ana itinin nati’imaim bairi hima’am. Nati sis i God mi’itube Moses iu bi’obaiy na’atube naatu God yayakitifuw na’atube hiwowab.
45 Umba randumo namije wemirati wama anene wo raugav arono Yosua be akarive mansai, po mansaugav usen no munije so rai. Umba Amisye po vambunine raunande wama anene mansai indamu wo vatano utantuna no naije mawatambe tenambe munijo namije raora. Muno randumo Amisye umaso mamo wama anene wo raijaro mautan ava arono Daud be akarive.
45 Nati ufunamaim, ata a’agir sis tamahinah biyahine nan hibai hi’abar Joshua babanamaim bonawiyih bairi hirun sabuw afa hai tafaram God nunih hititit i hai tafaram hibai. Naatu nati sis i ma’am David ana veya’amaim tit.
46 Daud opamo Amisye anayanambe ai muno po Amisye anajo pare, ‘Amisy winyirati reama aneno Yakob be sambayambe Nai! Koveamo syo yavare ranari Namarom indamu reambe sambayambe Naijo rai rako?’
46 David ana baibais gagamin na’in God biyanane bai, imih ifefeyan bar tawowab. Jacob ana God isan
47 Weramu Salomo wepirati po Yavaro Amisye umaso ranari.
47 baise iti bar i Solomon wowab.
48 Weramu Amisye pamo titi rave, weti tuna irati yavaro vatane wo ranari raije jewen. Maisyare muno anawae wusyin inta po ratoe no taiso:
48 “Baise Auyomtoro’ot ana God i men orot bar tewowowabimaim ema’ama’amih, dinab orot eo kikirum na’atube.
49 — ausente —
49 ‘Mar i ayu au urama’ama,
50 — ausente —
50 Sawar iti kwanotanot men ayu asinaf himatar?’
51 Anugano Akari Akokoe Yahudi wo Stepanus apa ayao aneno Yahudi umaso raraniv tenambe. Umba Stepanus po raura nanto mai pare, “Weapamo vatano wasakari matu! Muno wasanuga matu weti waponae wabeta Amisye ai! Wasamarikoame mpapakiri weti wapo Amisye apa ananyaowe ranauman. Waponae wapo Anawayo Vambunine raraniv maisyare muno wapa anene mansamaisy!
51 “Kwa i dogor fokarih naatu dogor wanawanan gugumin naatu tain gugurih God ana tur men kwanonowar! Kwa i a’a’agir ah kwabat, mar etei Anun Kakafiyin kwarurukouw!
52 Wapa anene wo anawae wusyine mansave tatugadi tenambe. Muno wo anawae inta maubaisy, nanawirati wo raurairive ware Mesias indati de, wepirati Vatano mamai dave pije. Soamo Mesias uma wo aurairive so de to, wepirati Yesus. Weramu weap akato wapo amavuno vatano wo Amisye aene jewene mansai, umba wapo aubaisy.
52 Kwa a’agir dinab orot marasika hima’am etei hirouw hi’a’akirih, nati dinab oro’orot i marasika iti orot gewasin nan isan hikurereb. Baise kwa uwatanah hirouw himorob, naatu boun kwa iti orot gewasin nan baban kwao kwarab morob.
53 Weapirati wusyinoe Amisye apa naite wo Apa ananyao raugaje Musa ai indamu wapo raijar. Weramu wabeta raije jewen!”
53 Kwa i God ana ofafar tounamatar hiyafar re’er kwabai, baise men kwabobosiyasiyar!”
54 Arono akari akokoe Yahudi wo Stepanus apa ayao umaso ranaun, upari rave muno manuga mamuno ai.
54 Kaniser hima Stephen eo hinonowar yah so’ar gagamat bufutih hikarmusiyan himisir
55 Weramu Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje Stepanus ai, weti amun mbeseo perato no naumo warae umba po Amisye apa varo ngkovo ntiti raen muno po Yesus aen te no Amisye anem ngkove rai.
55 Baise Stephen God Anun Kakafiyin biyan etei karatan batabat au mar nuwra’at God ana marakaw itin naatu Jesu sisibin asukwafune batabat itin.
56 Naije Stepanus po raura pare, “Waperasea no warae! Weye syo naumo warae raen nsaneka muno syo Arikainyo Vatane aen te no Amisye anem ngkove rai.”
56 Basit eo, “Kwanuw ra’at! Ayu mar ana etawan botawiy Orot Natun God ana asukwafune bat ai’itin!”
57 Akari akokoe Yahudi wonayo Stepanus apa ayao umaso rai rave, weti wo mamarikoame rakakuvu muno ugwagwaimbe. Naije kobe wavave wo Stepanus aijar,
57 Fanah aumetawat hiwow tainih higibud, imaibo etei au ta’imon hinunuw hibai
58 wo akarimu usya munijo namije raora ware indamu wo orame rave amaug. Naije vatano wo Stepanus angkivan umawe wo awa ansune rapapaya, wo raugaje ntuna vatano mansae inta arijat, apa tame mirati Saulus.
58 hitain hitit bar merar gagamin ufunane hitaiy re kabayamaim hirab, orot iyab baifuwenamaim sif hirurubon, hai faifuw nati orot boubun wabin Saul anamaim hiya.
59 Arono wo orame veano Stepanus amaug, opamo be sambayambe po raura seo Amisye ai pare, “Amisy Yesus, Nyo inanawayoe aijar.”
59 Kabayamaim hibat hirabirab auman Stephen Regah isan ifefeyan eo “Regah Jesu ayubu kubai!”
60 Umba po vukane ranteter, gwaino akoeve pare, “Amisy Yesus, vemo Nyo awa ayao kakaije so raunanto wo ranawan inya, yara Nyo rapaya mansai.” Umba anawayo karimu anasine raora, kakai kobe.
60 Sun yowen fanan aumetawat erererey auman i wow eo, “Regah abisa ayu isou tisisinaf hai

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.