Romanos 7

Iamalele NT (YML_TBL) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ekwavo, ꞌomi ma fueda Iesu yana ꞌailaꞌa, veimea matatabuna ꞌakonadi ꞌwa ꞌasetadi bega a na vonemi. ꞌAiꞌedi tamu tomogo ma yawaina i na miamiaga, i lubwaineni veimea matatabuna i na vematayakeyakedi, ꞌaiꞌedi i na wafaga, ꞌakonadi veimeanidi i ꞌiawedi.
1 Meus irmãos, vocês todos podem compreender muito bem o que vou dizer. Vocês conhecem as leis e sabem que elas só têm poder sobre uma pessoa enquanto essa pessoa está viva.
2 Nagi ꞌana sauluva ꞌwainega a na awatalatutula, side baniꞌodi. ꞌAiꞌedi tamu vavine ma yadi lamoga i na miamia, yadi lamoga bola ma yawaina vavinenidi nagi ꞌana veimea i na veveimeyedi. Weꞌe yadi lamoga i na wafaga vavinenidi yavuyavudi nagi ꞌana veimea ꞌwainega.
2 Por exemplo, a mulher casada está ligada pela lei ao marido enquanto ele estiver vivo; mas, se ele morrer, ela estará livre da lei que a liga ao marido.
3 Begaidi ꞌaiꞌedi yadi lamoga bola ma yawaina i na baileni i na nago mali tomogo ꞌwaineye, taunidi i sakona ꞌana wagava saidamana. Weꞌe ꞌaiꞌedi yadi lamoga i na wafa, ꞌakonadi yavuyavudi veimeanina ꞌwainega bega ꞌaiꞌedi i na nagi-vaitugana kebu i da sakonaga.
3 De modo que, se ela viver com outro homem enquanto o marido estiver vivo, ela será chamada de adúltera. Mas, se o marido morrer, ela estará legalmente livre e não cometerá adultério se casar com outro homem.
4 Ekwavo, wata baniꞌodi, tutuyanina Keliso i wafa ꞌwa da vo ꞌomi taiadi ꞌwa da wafa bega ꞌomi yavuyavumi veꞌetoboda ꞌwaidiega. Fai ꞌakonadi yavuyavumi ꞌomi tamu tomogo yana tomotoga, taunina Iesu Keliso, kumanina Yaubada i sivetovoia wafayega bega ꞌomi nani ꞌatumaidi ꞌwaidie ꞌwa na folofolova Yaubada faifaina.
4 O mesmo acontece com vocês, meus irmãos. Do ponto de vista da lei, vocês também já morreram, pois são parte do corpo de Cristo. E agora pertencem a ele, que foi ressuscitado para que nós possamos viver uma vida útil no serviço de Deus.
5 Yada nuanua sakoidi nagami, basenadi i veimeyeda, sauluvanidi sakoidi Yaubada i talabodediga nika yada nuanua ꞌwaidie i vebwaika. I vebwaikaga bega tomogoda ꞌwaidie ta vebaeda naninidi i talabodediga nuanuada ta na ꞌidewadi. Sauluvanidi faifaidi Yaubada i veimea ꞌadi tutula wafa.
5 Pois, quando vivíamos de acordo com a nossa natureza humana, os maus desejos despertados pela lei agiam em todo o nosso ser e nos levavam para a morte.
6 Basenadi Yaubada yana veꞌetoboda igodi ta da vematayakeyakedi siwe kebu ꞌada fata, ꞌwa da vo veꞌetobodanidi i da yogonida. Fai Keliso taiadi ta wafaga ꞌida yavuyavuda veꞌetobodanidi ꞌwaidiega, bega nuanua nagami wata veꞌetoboda kilukilumidi taiadi ta bailedi. Weꞌe tutuya deꞌe ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina yana ꞌaivaita ꞌwainega nuanua ꞌivauna ta ꞌiꞌidewai bega ta folofolova Yaubada faifaina.
6 Porém agora estamos livres da lei porque já morremos para aquilo que nos mantinha prisioneiros. Por isso somos livres para servir a Deus não da maneira antiga, obedecendo à lei escrita, mas da maneira nova, obedecendo ao Espírito de Deus.
7 ꞌAkonadi a vona a vo, Veꞌetoboda i maia Mosese ꞌwainega i ꞌenoꞌenovi begaidi sakona i vevetoketoke.” Weꞌe ꞌwa da nuaniga, veꞌetobodanidi nani sakoidi? Kebuꞌaꞌavaotoga. Weꞌe mogitana, veꞌetobodanidi i veku nika a ꞌasetai avaꞌai sauluvaga sakoidi. ꞌAiꞌedi Yaubada yana veꞌetoboda kebu i da vo, Emiavo yadi kukua faifaidi kebu ꞌwa na nuagiva,” wata ꞌako kebu a da ꞌasetai nuagiva nani sakoina.
7 O que vamos dizer então? Que a própria lei é pecado? É claro que não! Mas foi a lei que me fez saber o que é pecado. Pois eu não saberia o que é a cobiça se a lei não tivesse dito: “Não cobice.”
8 Weꞌe veꞌetobodanina ꞌwainega sakona yana ꞌeda i veluagai bega nuagiva tulina tulina ꞌadi nuanua i vebwaika ꞌwaikuye. ꞌAiꞌedi veꞌetoboda kebu i da ꞌenoꞌenoviga, sakona kebu ꞌana fata i na vetoketoke.
8 Porém o pecado se aproveitou dessa lei para despertar em mim todo tipo de cobiça. Porque, se não existe a lei, o pecado é uma coisa morta.
9 Basenadi Yaubada yana veꞌetoboda kebu a da ꞌasetadiga yaku mia ꞌatumaina, siwe tutuyanina veꞌetobodanina nuagiva faifaina a nogai nuanua sakoidi i vetoketoke ꞌwaikuye nika a sakona, sakonanina ꞌana tutula wafa.
9 Pois houve um tempo em que eu não conhecia a lei e estava vivo. Mas, quando fiquei conhecendo o mandamento, o pecado começou a viver,
10 Yaubada nuanuana yada mia i na veꞌatumai bega veꞌetoboda i veleda, weꞌe yau tauniku a geuya, yaku sakonanina faifaina ꞌana tutula wafa.
10 e eu morri. E o próprio mandamento que me devia trazer a vida me trouxe a morte.
11 A geuyaga fai veꞌetobodanina ꞌwainega sakona yana ꞌeda i veluagai nika i vekalieku, yaku sakona ꞌana tutula wafa, ꞌwa da vo sakona i da luvewafaku Yaubada yana veꞌetoboda ꞌwainega.
11 Porque o pecado, aproveitando a oportunidade dada pelo mandamento, me enganou e, por meio do mandamento, me matou.
12 Yaubada yana veꞌetoboda tauniotogina ꞌwainega i maia begaidi veimeanidi magemagetadi, tonovidi wata ꞌatumaidi.
12 Assim a lei vem de Deus; e o mandamento também vem de Deus, diz o que é certo e é bom.
13 ꞌWa da nuani, naninidi ꞌatumaidi ꞌwaidiega a wafa? Kebuꞌaꞌavaotoga. Weꞌe mogitana sakona ꞌwainega a wafa. Veꞌetoboda ꞌatumaidi ꞌwaidiega sakona i luvewafaku bega yaku nuanua sakoidi i na sivemagesedi. Fai Yaubada yana Veimea ta ꞌasetadi, yada nuanua sakoidi faifaidi ta na vo, Mogitana yaku sakona nani sakoiotogina.”
13 Então será que o que é bom me levou à morte? É claro que não! Foi o pecado que fez isso. Pois o pecado, usando o que é bom, me trouxe a morte para que ficasse bem claro aquilo que o pecado realmente é. E assim, por meio do mandamento, o pecado se mostrou mais terrível ainda.
14 Ta ꞌasetai Yaubada yana veꞌetoboda i veleda, ꞌanuꞌanunuda ꞌadi ꞌiveꞌatumai faifaina, weꞌe yau tomotogaotoga tomogoku ꞌana nuanua i vebwaika ꞌwaikuye, nika sakona i veveimeyeku.
14 Sabemos que a lei é divina; mas eu sou humano e fraco e fui vendido ao pecado para ser seu escravo.
15 Sauluvanidi a ꞌiꞌidewadiga nuaku i vogavogani, fai sauluvanidi ꞌatumaidi nuanuaku, siwe kebu a da ꞌidewadiga, weꞌe sauluvanidi sakoidi ꞌeba veꞌeduogaogala igodi a baibailaga a ꞌiꞌidewadi.
15 Eu não entendo o que faço, pois não faço o que gostaria de fazer. Pelo contrário, faço justamente aquilo que odeio.
16 Sauluvanidi kebu nuanuaku a na ꞌidewadiga, siwe a ꞌidewadi nika vita a vebaeku yaku sakonanina faifaina ꞌwainega a ꞌasetai veꞌetoboda nani tonovidi a awaveꞌatumaiedi.
16 Se faço o que não quero, isso prova que reconheço que a lei diz o que é certo.
17 Fai yau kebu nuanuaku sakona, siwe a na ꞌidewaiga, ta ꞌasetai yau kebu kumaniku a da sakonaga, weꞌe mogitana sakonanina ꞌwaikuye i ꞌenoꞌenoga i vetoketoke.
17 E isso mostra que, de fato, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
18 A ꞌasetai kebu tamu nani ꞌatumaina i da ꞌenoꞌeno ꞌwaikuye, tomogoku nageneye, nuanuana sakona-vebogi. Nuanuaku a da vevesauluva ꞌatumaina, siwe kebu ꞌaku fata.
18 Pois eu sei que aquilo que é bom não vive em mim, isto é, na minha natureza humana. Porque, mesmo tendo dentro de mim a vontade de fazer o bem, eu não consigo fazê-lo.
19 Sauluvanidi ꞌatumaidi nuanuaku siwe kebu a da ꞌidewadiga maꞌitufa sauluvanidi sakoidi kebu nuanuaku a ꞌiꞌidewadi.
19 Pois não faço o bem que quero, mas justamente o mal que não quero fazer é que eu faço.
20 Naninidi kebu nuanuaku a ꞌiꞌidewadiga ta ꞌasetai yau kebu kumaniku a da sakonaga, weꞌe mogitana sakonanina ꞌwaikuye i ꞌenoꞌenoviga i vetoketoke.
20 Mas, se faço o que não quero, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
21 Yaku ꞌaseta sauluva ꞌatumaidi wata sakoidi faifaidi side baniꞌodi. Tutuyanina nuanuaku sauluva ꞌatumaidi a na ꞌidewadi siwe a venuaꞌivina-sako bega kebu ꞌaku fata nani ꞌatumaidi a na ꞌidewadi.
21 Assim eu sei que o que acontece comigo é isto: quando quero fazer o que é bom, só consigo fazer o que é mau.
22 Yaku nuanua ꞌwaineye Yaubada yana veimea ꞌwaikuye ꞌeba sosoana mogitana.
22 Dentro de mim eu sei que gosto da lei de Deus.
23 Weꞌe tomogoku ꞌwaineye ꞌana vebae tamu nuanua i yoꞌeyoꞌeku nuanuana a na sakona weꞌe tamu nuanua ꞌwaikuye nuanuana Yaubada yana veimea a na vematayakeyakedi. I veveyoꞌeyoꞌeyeku nika sakona tomogokuye i vetoketoke ꞌwa da vo i da yogoyogoniku.
23 Mas vejo uma lei diferente agindo naquilo que faço, uma lei que luta contra aquela que a minha mente aprova. Ela me torna prisioneiro da lei do pecado que age no meu corpo.
24 Vona mogitana yaku mia i sako-ꞌafoꞌafo, a nuavita bwaikina, sakona tomogokuye i vetoketoke wafa a vaduduni. Aitoi ꞌana fata i na ꞌitaꞌitaꞌieku?
24 Como sou infeliz! Quem me livrará deste corpo que me leva para a morte?
25 ꞌAda Toveimea Iesu Keliso, taunina ꞌaku toꞌitaꞌitaꞌi, faifaina a vekaiwa Yaubada ꞌwaineye. Vonanidi a voneyediga ꞌadi nuanua side baniꞌodi. Tauniku yaku nuanua a tauyeni Yaubada ꞌwaineye, yana veimea a na vematayakeyakedi, weꞌe sakona tomogokuye i vetoketoke.
25 Que Deus seja louvado, pois ele fará isso por meio do nosso Senhor Jesus Cristo! Portanto, esta é a minha situação: no meu pensamento eu sirvo à lei de Deus, mas na prática sirvo à lei do pecado.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.