Romanos 2
Iamalele NT (YML_TBL) vs NTLH
1 Ekwavo, voke ꞌwa vonavona ꞌwa vo, Tomotoganidi mogitana tosakona, vematavuloga i na veluagai Yaubada ꞌwainega.” Siwe ꞌomi wata tomotoganidi baniꞌodi ꞌwa sakosakona, ꞌwa awavesakoyediga nika ꞌasaꞌaiana taunimi ꞌwa awavesakoyemi, ꞌawaie kebu ꞌami fata ꞌwa na veꞌewa yami sakonanidi faifaidi Yaubada mataneye.
1 Meu amigo, não importa quem você seja, você não tem desculpa quando julga os outros. Pois, quando você os julga, mas faz as mesmas coisas que eles fazem, você está condenando a você mesmo.
2 Ta ꞌasetai Yaubada i lubwaineni i na veimea tomotoga vematavuloga i na veluagai sauluvanidi sakoidi faifaidi.
2 Nós sabemos que Deus é justo quando condena os que fazem essas coisas.
3 Ekwavo, ꞌomi tomotoga ꞌifwaidi ꞌwa awavesakoyedi yadi sakona faifaidi, siwe ꞌomi wata baniꞌodi ꞌwa sakosakona, kebu tamu saiꞌafo ꞌwa na dega Yaubada yana vematavuloga ꞌwainega.
3 Mas você, que faz as mesmas coisas que condena nos outros, será que você pensa que escapará do julgamento de Deus?
4 ꞌAkonadi i ꞌisanuakalikaliemi, i tokemaiga kebu i da tutula-matayoꞌo ꞌwaimie yami sakona faifaidi. ꞌAlo yana nuakalikalinina i venani-ꞌavoꞌavovo ꞌwaimie? I lubwainemi ꞌwa da ꞌasetai Yaubada ma yana nuakalikali i lulukamasemi, nuanuana ꞌwa na nuavilami yami sakona ꞌwaidiega.
4 Ou será que você despreza a grande bondade, a tolerância e a paciência de Deus? Você sabe muito bem que ele é bom e que quer fazer com que você mude de vida.
5 Siwe ꞌomi ꞌwa baila, kebu nuanuami ꞌwa na nuavilami begaidi taunimi ꞌami vematavuloga ꞌwa ꞌivebwaikaꞌaꞌavai. Weꞌe Vonayavuga ꞌana ꞌAiata ꞌwaineye Yaubada yana veimea tonovina ꞌwainega ma yana nuasako tosakona matatabudi i na vematavulogidi, bei mogitana ꞌami tutula ꞌwa na veluagadi.
5 Mas o seu coração é duro e teimoso. Por isso você está aumentando ainda mais o castigo que vai sofrer no dia em que forem revelados a ira e os julgamentos justos de Deus,
6 ꞌWa na veluagadiga fai ꞌaiatanina ꞌwaineye tomotoga matatabuda tutula ta na veluagai Yaubada ꞌwainega, yada sauluva ꞌadi ꞌisaꞌisa baniꞌodi.
6 pois ele recompensará cada um de acordo com o que fez.
7 Tomotoga ꞌifwaidi tutuya fuedi i vevesauluva ꞌatumaina nuanuadi Yaubada i na awaveꞌatumaiedi, nuanuadi ꞌaiꞌaiwabu i na veluagai ꞌwainega, wata nuanuadi taiadi i na mia-vagata. Tomotoganidi Yaubada mia ꞌatumaina wata miamia-vagaina i na veledi.
7 Deus dará a vida eterna às pessoas que perseveram em fazer o bem e buscam a glória , a honra e a vida imortal .
8 Weꞌe tomotoga ꞌifwaidi taunidi ꞌaisedi faifaidi i nuanua, nani tonovidi i baila weꞌe sakona nuadi i ꞌewai, tomotoganidi Yaubada yana nuasako kasikasisinega i na vematavulogidi.
8 Mas fará cair a sua ira e o seu castigo sobre os egoístas e sobre os que rejeitam o que é justo a fim de seguir o que é mau.
9 Tomia fwayafwaya matatabudi i sakosakonaga veviga wata ꞌweꞌwela i na veluagai, mogitana me Diu, siwe wata mali tomotoga taiadi.
9 Haverá sofrimentos e aflições para todos os que fazem o mal, primeiro para os judeus e também para os não judeus.
10 Weꞌe tomia fwayafwaya matatabudi i vevesauluvaga ꞌatumaina, Yaubada i na awaveꞌatumaiedi, ꞌaiꞌaiwabu i na veledi, wata nuanua bikana mia ꞌatumaina taiadi i na veluagai ꞌwainega, mogitana me Diu, siwe wata mali tomotoga taiadi.
10 Mas Deus dará glória, honra e paz a todos os que fazem o bem, primeiro aos judeus e também aos não judeus.
11 Mogitana Yaubada deꞌe baniꞌodi i na veimeyeda, kebu i na lauꞌidi, me Diu wata mali tomotoga matatabuda ta vesala mataneye.
11 Pois ele trata a todos com igualdade.
12 Weꞌe mali tomotoga taunidi kebu Diu Yaubada yana veꞌetoboda i maiaga Mosese ꞌwainega kebu i da ꞌasetadiga, siwe ꞌaiꞌedi i na sakonaga i na wafaotoga. Yaubada kebu i na veimeyedi veꞌetobodanidi kilukilumidi ꞌwaidiega fai kebu i da ꞌenoꞌenoga ꞌwaidie, siwe fai yadi nuanua ꞌwaidie Yaubada yana veꞌetoboda i ꞌenoꞌenovi, i na geugeudiga vematavuloga i na veluagai. ꞌAiꞌedi taunidi yadi nuanua ꞌwaidiega yadi sauluva wata Yaubada yana veꞌetoboda kilukilumidi taiadi i na vesalaga, ta ꞌasetai veꞌetobodanidi yadi nuanua ꞌwaidie i ꞌenoꞌenovi. ꞌAiꞌedi tamu sauluva sakoina i na ꞌidewaiga, ꞌadi vebae ꞌwainega i na ꞌasetai ꞌakonadi i sakona, weꞌe ꞌaiꞌedi tamu sauluva ꞌatumaina i na ꞌidewaiga, ꞌadi vebae ꞌwainega i na ꞌasetai kebu i da sakonaga, yadi sauluva tonovidi. Fai ꞌadi fata deꞌe baniꞌodi i na vebaedi, ꞌeba ꞌisa Yaubada yana veꞌetoboda i ꞌenoꞌenovi nuadie. Weꞌe me Diu, Yaubada yana veꞌetoboda kilukilumidi i ꞌenoꞌenovi ꞌwaidie. ꞌAiꞌedi i na sakonaga Yaubada i na veimeyedi veꞌetobodanidi ꞌwaidiega vematavuloga i na veluagai. Egavo Yaubada yana veꞌetoboda i na nogaidi siwe kebu i na vematayakeyakediga, kebu i na veꞌatumai mataneye, weꞌe egavo veꞌetobodanidi i na ꞌiꞌidewadiga Yaubada i na ꞌiveꞌatumaidi. ꞌAiꞌedi tamu aitoi veꞌetobodanidi matatabuna i na vematayakeyakediga Yaubada i na vo, Tomogonina yana sauluva tonovidi matakuye.”
12 Todos aqueles que pecam sem conhecer a lei de Deus se perderão sem essa lei; mas todos aqueles que pecam conhecendo a lei serão julgados por ela.
13 — ausente —
13 Porque as pessoas que Deus aceita não são aquelas que somente ouvem a lei, mas aquelas que fazem o que a lei manda.
14 — ausente —
14 Os não judeus não têm a lei. Mas, quando fazem pela sua própria vontade o que a lei manda, eles são a sua própria lei, embora não tenham a lei.
15 — ausente —
15 Eles mostram, pela sua maneira de agir, que têm a lei escrita no seu coração. A própria consciência deles mostra que isso é verdade, e os seus pensamentos, que às vezes os acusam e às vezes os defendem, também mostram isso.
16 Bei Vonayavuga ꞌana ꞌAiata ꞌwaineye Yaubada Iesu Keliso i na voneni tomotoga matatabuda yada sauluva wata yada nuanua givagivadi faifaidi ta na vonayavuga mataneye i na veimea vematavuloga faifaina. Naninidi a luluꞌageyedi Keliso Valana ꞌAtumaina ꞌwainega.
16 E, de acordo com o evangelho que eu anuncio, assim será naquele dia em que Deus, por meio de Cristo Jesus, julgará os pensamentos secretos de todas as pessoas.
17 Weꞌe ꞌomi me Diu a na vonemi. Taunimi ꞌami wagava ꞌwa awaꞌaiꞌaia ꞌwa vo, ꞌIma me Diu, ꞌa tauyema Yaubada yana veꞌetoboda ꞌwaidie, wata ꞌima yana tomotoga mogitana ꞌa veiana taiadi.”
17 O que dizer de você? Você diz que é judeu, confia na lei e se orgulha do Deus que você adora.
18 Yaubada yana nuanua ꞌakonadi ꞌwa ꞌasetai veꞌetobodanidi ꞌwaidiega, bega ꞌami fata ꞌwa na venuaꞌivina-ꞌatumai avaꞌaibe sakona, ꞌalo avaꞌaibe sauluva ꞌatumaina.
18 Você sabe o que Deus quer que você faça e aprende na lei a escolher o que é certo.
19 Wata ꞌwa vo, Egavo Yaubada i bavuyeniga i miamiani dudubala ꞌwaineye, ꞌima ꞌadi tove. Yadi nuanua dududubalidi ꞌa kikiavemagetadi.”
19 Você tem a certeza de que é guia dos cegos, luz para os que estão na escuridão,
20 Tutuya fuedi tobavu ꞌwa awaveꞌedeꞌededi wata egavo yadi nuanua bola mweamweadi yavayavava baniꞌodi ꞌwaidie ꞌwa veve. Yami nuanua ꞌwa vo, Fai Yaubada yana veꞌetoboda ꞌwaimeye, nani matatabuna ꞌa ꞌaseta-ꞌatumaidi wata naninidi ꞌa vonevoneyediga, vona mogitana.”
20 orientador dos que não têm instrução e professor dos jovens. Você está certo de que encontra na lei a apresentação completa do conhecimento e da verdade.
21 Mali tomotoga ꞌwaidie ꞌwa veve, weꞌe kebu ꞌwa da vo, Taunima ꞌa na ve ꞌwaimeye.” ꞌWa lalauꞌage ꞌwa vo, Kebu ꞌwa na vainagoga,” weꞌe ꞌomi ꞌwa da nuani, ꞌwa vavainago?
21 Você, que ensina os outros, por que é que não ensina a você mesmo? Se afirma que não se deve roubar, por que é que você mesmo rouba?
22 ꞌWa vonavona ꞌwa vo, Kebu ꞌwa na sakonaga bunu ꞌana nuanua ꞌwaidie,” weꞌe ꞌomi ꞌwa da nuani, baniꞌodi ꞌwa sakosakona? Kumaea ꞌwaidie tomotoga i ꞌoduꞌodu ꞌwa ꞌiseꞌisedi ꞌwa veveꞌeduogaogala siwe ꞌomi ꞌwa da nuani, kukua ꞌwa vivinagodi kumaeanidi ꞌadi vanuga ꞌeba ꞌoduꞌodu ꞌwaidiega?
22 Se você diz que não se deve cometer adultério, por que é que você mesmo comete adultério? Você odeia os ídolos, mas rouba as coisas dos templos.
23 Veꞌetoboda i maiaga Mosese ꞌwainega faifaidi taunimi ꞌwa awaꞌaiꞌaimi ꞌwa vo, ꞌIma me Diu Yaubada yana veꞌetoboda ꞌa ꞌasetadi, nani bwaikina ꞌwaimeye.” Siwe ꞌwa da nuani, veꞌetobodanidi ꞌwa geugeudi bega yami sauluvanidi ꞌwaidiega mali tomotoga Yaubada i awavesakoyeni?
23 Você se orgulha de ter a lei de Deus, mas você é uma vergonha para Deus porque desobedece à sua lei.
24 Yami sauluvanidi faifaidi basenadiotoga i kilumi Yaubada yana Buki ꞌwaineye i vo, ꞌOmi me Diu yami sauluva sakoidi ꞌwaidiega Mali tomotoga Yaubada i awavesakoyeni.”
24 Pois as Escrituras Sagradas dizem: “Os não judeus falam mal de Deus por causa de vocês, os judeus.”
25 Wata ꞌomi me Diu a na vonemi. Basenadi ꞌwa tubugaga bunumi i bobodi, ꞌami tugusa ꞌomi me Diu mogitana Yaubada yana tomotoga. Weꞌe ꞌaiꞌedi yana veꞌetoboda ꞌwa na vematayakeyakediga, bunu ꞌaibobo ꞌami wagava ꞌeba ꞌinana. ꞌAiꞌedi veꞌetobodanidi ꞌwa na geugeudi, bunu ꞌaibobo avaꞌai ꞌana ꞌatumaina, ꞌomi baniꞌodi mali tomotoga Yaubada i bavuyeni.
25 A circuncisão tem valor se você, que é judeu, obedecer à lei; porém, se não obedecer, é como se você não tivesse sido circuncidado.
26 Weꞌe ꞌaiꞌedi mali tomotoga taunidi kebu Diu bunu ꞌaibobo kebu i da ꞌewaiga, siwe Yaubada yana veꞌetoboda i na vevematayakeyakediga, taunidi mogitana yana tomotoga.
26 E, se um homem que não foi circuncidado obedecer aos mandamentos da lei, Deus o tratará como se ele fosse circuncidado.
27 Tomotoganidi mogitana kebu tomotoga Diu, bunu ꞌaibobo kebu, siwe ꞌomi me Diu i na awavesakoyemi fai veꞌetoboda ꞌwa geugeudi. Avinodi Yaubada yana veꞌetoboda kilukilumidi ꞌwaimie i ꞌenoꞌenovi wata bunu ꞌaibobo ꞌwa ꞌewai siwe ꞌwa geugeudi, weꞌe tomotoganidi kebu bunu ꞌaibobo i da ꞌewaiga, siwe Yaubada yana veꞌetobodanidi i vevematayakeyakedi.
27 Assim vocês, judeus, serão condenados pelos não judeus, pois vocês desobedecem à lei apesar de terem essa lei escrita e de serem circuncidados, enquanto que os não judeus obedecem à lei, embora não sejam circuncidados.
28 Egavo Yaubada yana tomotoga mogitana? ꞌOmi me Diu ꞌwa vonaga ꞌwa vo, Bunu ꞌaibobo ꞌa ꞌewaiga Yaubada yana veimea baniꞌodi, ꞌima yana tomotoga mogitana. Tamamavo wata inamavo tomotoga Diu, sauluva Diu matatabuna ꞌa veveꞌililibuyedi, mogitana ꞌima me Diu.” Baniꞌodi ꞌwa voneyediga siwe kebu.
28 Portanto, eu pergunto: quem é judeu de fato e circuncidado de verdade? É claro que não é aquele que é judeu somente por fora e circuncidado só no corpo.
29 Egavo yadi nuanua tonovidi Yaubada mataneye taunidi yana tomotoga mogitana. Veꞌetoboda kilukilumidi kebu ꞌana fata tamu aitoi yana nuanua i na sivilai, weꞌe mogitana ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina tomotoganidi yadi nuanua i sisiviladi i ꞌiveꞌivaudi, ꞌwa da vo ꞌAnuꞌanununina ꞌAtumaina yadi nuanua sakoidi i da bobo-yavuledi. Tomotoganidi mogitana Yaubada yana tomotoga, ꞌadi subia i veveluagai ꞌwainega, kebu tomotoga ꞌwaidiega.
29 Pelo contrário, o verdadeiro judeu é aquele que é judeu por dentro, aquele que tem o coração circuncidado; e isso é uma coisa que o Espírito de Deus faz e que a lei escrita não pode fazer. E o louvor que essa pessoa recebe não vem de seres humanos, mas vem de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.