Romanos 1
Iamalele NT (YML_TBL) vs NVT
1 Ekwavo, yau Faulo, Iesu Keliso yana tofolova, a vekaiwa ꞌwaimie. Basenadi Yaubada i venuaꞌivineku veimea i veleku a vetomataꞌaulele Valana ꞌAtumaina faifaina.
1 Eu, Paulo, escravo de Cristo Jesus, chamado para ser apóstolo e enviado para anunciar as boas-novas de Deus, escrevo esta carta.
2 Valanina ꞌAtumaina faifaina basenadiotoga i vonaꞌawaufaufa, yana toluꞌivonavo i kilumi yana Buki nageneye.
2 Deus prometeu as boas-novas muito tempo atrás nas Escrituras Sagradas, por meio de seus profetas.
3 Valanina Natuna faifaina, taunina ꞌada Toveimea Iesu Keliso i vetomotogaotoga i tubuga Kini Devida ꞌana wauma ꞌwainega. Tutuyanina i wafaga, Yaubada i sivetovoia bega yana tovi-vaitugana ꞌwainega i veda taunina mogitana Yaubada Natuna wata ꞌanuꞌanunu magemagetana ma yana toketokena.
3 Elas se referem a seu Filho, que, como homem, nasceu da linhagem do rei Davi,
4 — ausente —
4 e, quando o poder do Espírito Santo o ressuscitou dos mortos, foi demonstrado que ele era o Filho de Deus. Ele é Jesus Cristo, nosso Senhor.
5 Yaubada yana veimea ꞌwainega, Kelisonina ma yana nuakalikali i tauyema ꞌa vetomataꞌaulele faifaina, bega yama folova ꞌwainega tomotoga ꞌailaꞌa tulina tulina ꞌwaidiega ꞌifwaidi i na vetumagana ꞌwaineye wata i na vematayakeyakeni nika ꞌana wagava i na vebwaika.
5 Por meio dele recebemos a graça e a autoridade, como apóstolos, de chamar os gentios em toda parte a crer nele e lhe obedecer, em honra de seu nome.
6 ꞌOmi tovetumagananimi Loma ꞌwaineye taunidi ma fuemie Yaubada i venuaꞌivinemi bega ꞌomi Iesu Keliso yana tomotoga.
6 E vocês estão entre esses gentios chamados para pertencer a Jesus Cristo.
7 Bega a kilukiluma ꞌomi ꞌwa miamianiga Loma ꞌwaimie, ꞌailaꞌanimi Yaubada i nuakalikaliemi wata i venuaꞌivinemi bega ꞌomi yana tomotoga mogitana. A veveluꞌui faifaimi, nuanuaku Tamada Yaubada wata ꞌada Toveimea Iesu Keliso ma yadi nuakalikali i na vevesauluva ꞌatumaina ꞌwaimie wata nuanua bikadi mia ꞌatumaina taiadi i na velevelemi.
7 Escrevo a todos vocês que estão em Roma, amados por Deus e chamados para ser seu povo santo. Que Deus, nosso Pai, e o Senhor Jesus Cristo lhes deem graça e paz.
8 Nagami faifaimi a vekaiwa Yaubada ꞌwaineye Iesu Keliso ꞌana wagavayega, fai ꞌwa vetumaganaga Iesu Keliso ꞌwaineye bega tomotoga fuedi ꞌawalawa matatabuna ꞌwaidiega valami i ꞌasetai.
8 Antes de tudo, quero dizer que, por meio de Jesus Cristo, agradeço a meu Deus por todos vocês, pois sua fé nele é comentada em todo o mundo.
9 Yaubada i ꞌasetaku mogitana tutuya fuedi yaku veluꞌui ꞌwaidie a nuanuanimi. Yaubadanina ꞌwaineye tauniku a tauyeku mogitana a vetofolova bega Natuna Valana a luluꞌageyeni. Wata a veveluꞌui nuanuaku ꞌaiꞌedi tutuya deꞌe ꞌwaineye Yaubada nuanuana, i na tauyeku ꞌaku fata a na wai ꞌwaimie.
9 O Deus a quem sirvo em meu espírito, anunciando as boas-novas a respeito de seu Filho, sabe como nunca deixo de me lembrar de vocês
10 — ausente —
10 em minhas orações, sempre pedindo, se for da vontade de Deus, uma oportunidade de ir vê-los.
11 Nuanuaku bwaikina a na wai a na ꞌisemi bega tamu nuakalikali ꞌwa na veluagai ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina ꞌwainega, nuakalikalinina yami vetumagana i na kiavetoketokei.
11 Desejo muito visitá-los, a fim de compartilhar com vocês alguma dádiva espiritual que os ajude a se fortalecerem.
12 Yaku nuanuananina side baniꞌodi, yada vetumagananidi ꞌwaidiega ta na veꞌivaivaita.
12 Quando nos encontrarmos, quero encorajá-los na fé, e também quero ser encorajado por sua fé.
13 Ekwavo, nuanuaku ꞌwa na ꞌasetai tutuya fuedi igodi a da viwai nika nani ꞌifwaidi i velubodebodeku. Nuanuaku a da folofolova ꞌawasasamie bega yaku folovanina ꞌwainega vuaga a da ꞌiseni ꞌifwaidi i da vetumagana Iesu Keliso ꞌwaineye, baniꞌodi basenadi a folova mali tomotoga taunidi kebu Diu ꞌwaidie nika i vetumagana.
13 Quero que saibam, irmãos, que muitas vezes planejei visitá-los, mas até agora fui impedido. Meu desejo é trabalhar entre vocês e ver frutos espirituais como tenho visto entre outros gentios,
14 Fai folovanina Yaubada i veleku, i lubwaineku a na lalauꞌage tomotoga matatabuna ꞌwaidie Iesu Keliso faifaina. Vona mogitana, ꞌatamana bwaikidi ꞌadi tomia wata kweda ꞌadi tomia ꞌwaidie, taunidi ma yadi ꞌaseta wata taunidi kebu i da sikulu, matatabudi ꞌwaidie a na lalauꞌage.
14 pois sinto grande obrigação tanto para com os gregos como os bárbaros, tanto para com os instruídos como os não instruídos.
15 Wata baniꞌodi i lubwaineku nuanuaku bwaikina Iesu Valana ꞌAtumaina ꞌomi wata ꞌwa miamianiga Loma, ꞌwaimie a na lauꞌage.
15 Por isso, aguardo com expectativa para visitá-los, a fim de anunciar as boas-novas também a vocês, em Roma.
16 Valananina ꞌAtumaina faifaina kebu a da veꞌawamayamayaga, fai kebu nani mweanaga. Valanina Keliso faifaina Yaubada yana ꞌedaꞌeda toketokena, egavo i na vetumaganeni i na ꞌitaꞌitaꞌiedi sakona ꞌwaidiega. ꞌIma me Diu nagami Valanina ꞌa nogai, mulieta mali tomotoga taunidi kebu Diu.
16 Pois não me envergonho das boas-novas a respeito de Cristo, que são o poder de Deus em ação para salvar todos os que creem, primeiro os judeus, e também os gentios.
17 Keliso Valananina ꞌwainega Yaubada i veveda taunina tomotoga i ꞌiveꞌatumaida yada sauluva i tonova mataneye, siwe vetumaganaꞌava ꞌwainega. Avinodi ꞌida tosakona, fai ma yada vetumagana taunida ta tauyeda Keliso ꞌwaineye bega Yaubada i awaveꞌatumaieda. ꞌAda ꞌiveꞌatumai Yaubada mataneye faifaina basenadiotoga i kilumi Yaubada yana Buki ꞌwaineye i vo, Egavo yadi vetumagana ꞌwainega yadi sauluva i na tonova Yaubada mataneye, Mia ꞌatumaina wata miamia-vagaina i na veluagai.”
17 As boas-novas revelam como Deus nos declara justos diante dele, o que, do começo ao fim, é algo que se dá pela fé. Como dizem as Escrituras: “O justo viverá pela fé”.
18 Yaubada abame yana nuasako tosakona faifaidi ꞌakonadi i veda. Fai tomia fwayafwaya fuedi Yaubada i vevedumweꞌaiꞌaieni wata sakona tulina tulina i ꞌiꞌidewadi ꞌadi vematavuloga i na veluagai ꞌwainega. Yadi sakonanidi ꞌwaidiega Yaubada yana nuanua tonovidi i tatalabodedi tomotoga ꞌifwaidi ꞌwaidiega.
18 Assim, Deus mostra do céu sua ira contra todos que são pecadores e perversos, que por sua maldade impedem que a verdade seja conhecida.
19 Yaubada vematavuloga i veleveledi fai avaꞌai nuanuana tomotoga i na ꞌasetaiga taunina faifaina mageseye, kebu i da givediga, taunina i sivemagesedi.
19 Sabem a verdade a respeito de Deus, pois ele a tornou evidente.
20 I sivemagesediga yana ꞌidewadewa ꞌwaidiega fai fwayafwaya ꞌana ꞌidewavau ꞌwainega i maiga ꞌasiau Yaubada yana toketokena i ꞌeno-vagata wata yana sauluva magemagetadi tomotoga i ꞌasetadi. Kebu ꞌadi fata Yaubada i na ꞌisaotogi siwe ꞌana ꞌidewadewa i da ꞌisedina nika i da ꞌasetai taunina mogitana Yaubada toketokena bega kebu ꞌadi fata i na bavuseba i na vo, ꞌIma bavubavuma bega ꞌa sakosakona.”
20 Por meio de tudo que ele fez desde a criação do mundo, podem perceber claramente seus atributos invisíveis: seu poder eterno e sua natureza divina. Portanto, não têm desculpa alguma.
21 Vona mogitana Yaubada i ꞌasetai, i lubwainedi i da subisubiai wata i da vevekaiwa yadi Yaubada ꞌwaineye, siwe fai i baila bega nuadi ꞌanigaugaudi, nuaꞌavadi wata nuadi dududubalidi.
21 Sim, eles conheciam algo sobre Deus, mas não o adoraram nem lhe agradeceram. Em vez disso, começaram a inventar ideias tolas e, com isso, sua mente ficou obscurecida e confusa.
22 Yadi vona ꞌadi nogaya ꞌwa da vo ꞌaseꞌasetadi, weꞌe mogitana kebu ma yadi ꞌasetaga.
22 Dizendo-se sábios, tornaram-se tolos.
23 Yaubada Miamia-vagaina wata Magemagetana i da subisubiaiga i baileni, taunidi ꞌadi ꞌidewadewa ꞌwaidie i ꞌoduꞌodu. Yadi ꞌeba ꞌodunidi kumaea, ꞌadi ꞌisaꞌisa tomotoga siwe kebu i na mia-vagata, manuga, ꞌaisaya wata ꞌaisaya daledaledi.
23 Trocaram a grandeza do Deus imortal por imagens de seres humanos mortais, bem como de aves, animais e répteis.
24 Fai tomotoga i baila Yaubada, nani-ꞌavoꞌavovo ꞌwaidie i ꞌoduꞌodu, begaidi Yaubada i baila i tauyedi bega avaꞌai sauluvaga sakoidi nuanuadi i ꞌiꞌidewadi. Sauluvanidi bunu ꞌana nuanua ꞌeba bunumayaga, tauniꞌavadi tomogodiega i sakosakona.
24 Por isso, Deus os entregou aos desejos pecaminosos de seu coração. Como resultado, praticaram entre si coisas desprezíveis e degradantes com o próprio corpo.
25 Yaubada ꞌana ꞌaseta i baila, maꞌitufa taunidi i tauyedi nani-vekavekali ꞌwaidie. Yaubada ꞌana ꞌidewadewa ꞌwaidie i ꞌoduꞌodu weꞌe mogitana i lubwaineda tomotoga matatabuda Yaubada ꞌada toꞌidewadewa ta na subisubiai kebu ta na ꞌailove. Vona mogitana, yaku nuanua baniꞌodi.
25 Trocaram a verdade sobre Deus pela mentira. Desse modo, adoraram e serviram coisas que Deus criou, em lugar do Criador, que é digno de louvor eterno! Amém.
26 Fai tomotoga nuanuadi sakona, Yaubada i baila i tauyedi bunu ꞌana nuanua ꞌeba bunumayaga ꞌwaidie. Wata vevine baniꞌodi, sauluvanidi i lubwainediga i baila, vevineꞌava i luꞌavoꞌavovo.
26 Por isso, Deus os entregou a desejos vergonhosos. Até as mulheres trocaram sua forma natural de ter relações sexuais por práticas não naturais.
27 Wata baniꞌodi iaveta nagi i baila, nuanuaotogidi iavetaꞌava i na luluꞌavoꞌavovo. Iavetaꞌavadi i sakosakona ꞌeba bunumayaga bwaikaotogina, begaidi vematavuloga i veveluagai tomogodi wata nuadi ꞌwaidie. Vematavuloganina i lubwainedi, yadi sauluva sakoidi ꞌadi tutula.
27 E os homens, em vez de ter relações sexuais normais com mulheres, arderam de desejo uns pelos outros. Homens praticaram atos indecentes com outros homens e, em decorrência desse pecado, sofreram em si mesmos o castigo que mereciam.
28 Wata fai Yaubada ꞌana ꞌaseta mogitana ꞌwaidie i venani-ꞌavoꞌavovo kebu nuanuadi faifaina i na nuanua, bega Yaubada i tauyedi nuaꞌanigaugau ꞌwaineye kebu ꞌadi fata i na venuaꞌivina-ꞌatumai. Nuadi i lulugaugaudiga, sauluvanidi kebu i da lubwainediga i ꞌiꞌidewadi.
28 Uma vez que consideraram que conhecer a Deus era algo inútil, o próprio Deus os entregou a um inútil modo de pensar, deixando que fizessem coisas que jamais deveriam ser feitas.
29 Sakona tulina tulina nuadi i ꞌewadi, baniꞌodi kukua ꞌadi nuanua ꞌwaidie i vebwaika, bunu ꞌana nuanua sakoidi nuadi i ꞌewai, i veveꞌunumagigi, i luluvewafa, i vevetaꞌataꞌala, i vevekali, wata i totoliveꞌeda nuanuadi vita i na veveluagadi. Wata i vevebonaivo, i awavesako, Yaubada i vevedumweꞌaiꞌaieni, i manimanini-ꞌavoꞌavovo, i nunualaka, wata taunidi i awaꞌaiꞌaidi. Tutuya fuedi nani sakoidi ꞌadi nuanua ꞌwaidie i vevebwaika, tamadiavo wata inadiavo yadi veimea kebu nuanuadi, yadi nuanua ꞌokaꞌokadi, yadi vonaꞌawaufaufa i geugeudi, kebu i da nunuakalikali wata kebu i da ꞌiꞌisanuakalikali.
29 A vida deles se encheu de toda espécie de perversidade, pecado, ganância, ódio, inveja, homicídio, discórdia, engano, malícia e fofocas.
30 — ausente —
30 Espalham calúnias, odeiam a Deus, são insolentes, orgulhosos e arrogantes. Inventam novas maneiras de pecar e desobedecem a seus pais.
31 — ausente —
31 Não têm entendimento, quebram suas promessas, não mostram afeição nem misericórdia.
32 Yaubada yana veimea i ꞌenoꞌeno, tomotoga baniꞌodi i na vesauluvediga i lubwainedi i na wafaotoga. Veimeanina i ꞌasetai siwe wata i ꞌiꞌidewadi. Mogitana i sakona siwe yadi sakona i vebwaika-ꞌafoꞌafo, fai mali tomotoga baniꞌodi i na sakosakonaga i na ꞌisedi i na awaveꞌatumaiedi.
32 Sabem que, de acordo com a justiça de Deus, quem pratica essas coisas merece morrer, mas ainda assim continuam a praticá-las. E, o que é pior, incentivam outros a também fazê-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.