Romanos 11
Iamalele NT (YML_TBL) vs NTLH
1 Yau a vonavona me Isileli Yaubada i vedumweꞌaiꞌaieniga faifaina, bega ꞌwa da nuani? Taunina yana tomotoga i awaꞌidiꞌidiedi ꞌalo nuanuana? A nuani nuanuana, kebu i da awaꞌidiꞌidiediga. Yau wata baniꞌodi tomotoga Isileli, yau tamu Ebelamo tubuna, weꞌe aisena Beniamina ꞌana wauma ꞌwainega a souyeku, siwe Yaubada kebu i da awaꞌidiꞌidieku.
1 Então eu pergunto: será que Deus rejeitou o seu próprio povo? É claro que não! Eu mesmo sou israelita, descendente de Abraão e membro da tribo de Benjamim.
2 Yana tomotoganidi me Isileli basenadiotoga Yaubada i venuaꞌivinediga kebu i da awaꞌidiꞌidiediga. ꞌWa na nuani, Ilaitia ifufuna Yaubada yana Buki nageneye. Ilaitia me Isileli i awavesakoyedi Yaubada mataneye i vo, ꞌAuvea, me Isileli yamu toluꞌivonavo i luvewafadi, yamu ꞌeba velomu i talageugeudi, yau ꞌaiseku ꞌamu tonuakalikali a miamia, nuanuadi wata yau i na nikeku a na wafa.”
2 Deus não rejeitou o seu povo, que ele havia escolhido desde o princípio. Vocês sabem muito bem o que as Escrituras Sagradas dizem naquele trecho em que Elias acusa o povo de Israel diante de Deus. Elias diz assim:
3 — ausente —
3 “Senhor, eles mataram os teus profetas e destruíram os teus altares. Eu sou o único que sobrou, e eles estão querendo me matar!”
4 Siwe Yaubada Ilaitia bonana i tutuli i vo, ꞌOmu kebu ꞌaisemuga, yaku tomotoga 7,000 i miamiani, weꞌe kumaea tomotoga ꞌifwaidi igodi yadi yaubada ꞌana wagava Beli ꞌwaineye kebu i da ꞌoduꞌoduga.”
4 O que foi que Deus disse a ele? Ele disse: “Eu guardei para mim sete mil homens que não adoraram o deus Baal .”
5 ꞌAsiau wata baniꞌodi, me Isileli matatabudi kebu Yaubada i da baileni, Yaubada ma yana nuakalikali ꞌifwaidi i venuaꞌivinedi ꞌitaꞌitaꞌi i veveluagai.
5 A mesma coisa também acontece agora, isto é, por causa da graça de Deus, ainda existe um pequeno número daqueles que ele escolheu.
6 I vevenuaꞌivinediga, kebu yadi sauluva ꞌatumaidi faifaidi, weꞌe mogitana yana ꞌisanuakalikali ꞌwainega i venuaꞌivinedi. ꞌAiꞌedi Yaubada tomotoga yadi sauluva ꞌatumaidi i da ꞌisedi bega tomotoganidi i da venuaꞌivinedi, ꞌako yana ꞌisanuakalikali ꞌwa da vo tutula yadi sauluva ꞌatumaidi faifaidi, bega kebu ꞌisanuakalikali mogitana.
6 Essa escolha se baseia na graça de Deus e não no que eles fizeram. Porque, se a escolha de Deus se baseasse no que as pessoas fazem, então a sua graça não seria a verdadeira graça.
7 Avaꞌai a voneyeniga ꞌana nuanua side baniꞌodi. Me Isileli i vetafewa igodi nuanuadi i da veꞌatumai Yaubada mataneye siwe i vetafewa-wayoga. Tomotoga kebu fuediga Yaubada i venuaꞌivinedi i veꞌatumai mataneye, weꞌe me Isileli ꞌifwaidi i baila yadi venuafoufaꞌala Yaubada i ꞌivebwaikaꞌaꞌavadi.
7 E isso quer dizer que não foi o povo de Israel que encontrou o que estava procurando. Quem encontrou foi apenas um pequeno grupo que Deus escolheu; os outros não quiseram ouvir o chamado de Deus.
8 Yadi bailanina faifaina basenadiotoga i kilumi Yaubada yana Buki ꞌwaineye i vo, Yaubada nuadi i kiavegaugaudi bega kebu ꞌadi fata i na ꞌasetai wata i na venuaꞌivina-ꞌatumai. Tanigadi wata matadi i ꞌibodadi, tutuyanina ꞌwainega i maiga ꞌasiau kebu i da ꞌisaꞌinanaiga wata i da nogayaꞌinanai.”
8 Como dizem as Escrituras Sagradas: “Deus endureceu o coração e a mente deles; deu-lhes olhos que não podem ver e ouvidos que não podem ouvir até o dia de hoje.”
9 Wata baniꞌodi Kini Devida me Isileli i toliveꞌededi i vo, Yadi sakali ꞌwaidie i sosoana-ꞌavoꞌavovo ꞌadiꞌadi bwaikina faifaina, tutuyanina ꞌwaineye nuanuaku Yaubada i da tayaidi i da beꞌu vita i da veluagai, ꞌadi vematavuloga i da veledi.
9 E Davi disse: “Que nas suas festas eles sejam apanhados e enganados, que eles caiam e sejam castigados!
10 Nuanuaku matadi i da ꞌibodadi bega kebu ꞌadi fata i na ꞌisadewa wata vita fuedi i da veleveledi ꞌwa da vo tutuya fuedi venuana i da akuveꞌobwaꞌobwadi.”
10 Ó Deus, faze com que eles fiquem cegos e que fiquem sempre curvados debaixo do peso das suas dificuldades!”
11 Tutuyanina me Isileli Iesu Keliso i baileni i tayaidi i beꞌu. ꞌWa da nuani, i beꞌu-vagata bega Yaubada i baila-vagasedi? Kebuꞌaꞌavaotoga, siwe fai i sakona maꞌitufa mali tomotoga taunidi kebu me Isileli ꞌitaꞌitaꞌi i veluagai bega me Isileli i na veꞌunumagigi ꞌwaidie. I na veꞌunumagigiediga bega ꞌaiꞌedi i da nuaviladi i da vetumagana Iesu ꞌwaineye.
11 Agora eu pergunto: quando os judeus tropeçaram, será que eles caíram para nunca mais se levantarem? É claro que não! Mas, porque eles pecaram, a salvação veio para os não judeus, para fazer com que os judeus ficassem com ciúmes deles.
12 Fai me Isileli i sakona Iesu Keliso i baileni, tomia fwayafwaya matatabuda Yaubada yana nuakalikali bwaikina ta veluagai. Fai me Isileli yana nuakalikalinina kebu i da veluagaiga mali tomotoga taunidi kebu Isileli ꞌaiꞌaiwabu ꞌatumaidi Yaubada i veledi. Me Isileli yadi bailanina faifaina bega mali tomotoga nuakalikali bwaikina ta veluagai, siwe ꞌawaie tutuyanina me Isileli i na nuaviladi i na vetumagana Keliso ꞌwaineye mogitana ma fueda ꞌada nuakalikali wata yada ꞌaiꞌaiwabu ꞌatumaiotogidi ta na veluagadi Yaubada ꞌwainega.
12 O pecado dos judeus trouxe grandes bênçãos para o mundo, e a sua pobreza espiritual trouxe ricas bênçãos para os não judeus. Então, quando se completar o número de judeus que voltarão para Deus, as bênçãos serão muito maiores ainda.
13 ꞌOmi ꞌwa miamiani Loma, ꞌifwaimi kebu me Diu, bega tutuya deꞌe ꞌwaimie a na veifufu. ꞌAkonadi ꞌwa ꞌasetai Yaubada i venuaꞌivineku a vetomataꞌaulele ꞌomi kebu me Diu faifaimi. Yaku folovanina a awaꞌaiꞌaia yaku ꞌailaꞌa me Diu matadie bega ꞌaiꞌedi i na veꞌunumagigiemi ꞌitaꞌitaꞌi ꞌwa veluagaiga faifaina, ꞌifwaidi i da nuaviladi Iesu Keliso ꞌwaineye nika ma fuemie ꞌitaꞌitaꞌi ꞌwa na veveluagai.
13 Agora estou falando a vocês que não são judeus. Enquanto eu for o apóstolo dos não judeus, terei orgulho do meu trabalho.
14 — ausente —
14 Talvez eu possa fazer com que os que são da minha própria raça fiquem com ciúmes, e assim seja possível salvar alguns deles.
15 Tutuyanina Yaubada me Diu i miaꞌubuidi maꞌitufa tomia fwayafwaya ꞌifwaidi i veianedi. Siwe ꞌawaie me Diu i na nuaviladi, Yaubada nuanuana i na nagoi ꞌwaineye mia ꞌivauna wata ꞌatumaina i na veluagai. Yadi mianina ꞌwa da vo towafa i da yawasa.
15 Porque, quando os judeus foram rejeitados, o resto do mundo se tornou amigo de Deus. O que acontecerá então quando eles forem aceitos? Os que estiverem mortos receberão a vida!
16 Tamu ꞌeba ꞌisa side baniꞌodi. ꞌAiꞌedi ꞌayavau ꞌwa na ꞌaileꞌwa ꞌaniꞌani ꞌifwaidi ꞌwa na ꞌanivelenedi Yaubada ꞌwaineye, siwe ꞌasaꞌaiana ꞌaniꞌani matatabuna ꞌakonadi ꞌwa ꞌanivelenedi. Wata baniꞌodi ꞌaiꞌedi tamu yami welavi ꞌwalamina ꞌwa na ꞌaniveleneni Yaubada ꞌwaineye, siwe ꞌasaꞌaiana tolobwana wata didina ꞌakonadi ꞌwa ꞌanivelenedi, welavinina matatabuna Yaubada yana welavi. Wata baniꞌodi basenadiotoga Ebelamo wata me Diu ꞌifwaidi i vetumagana Yaubada ꞌwaineye, faifaidi Yaubada i vo, Taunidi yaku tomotoga,” siwe ꞌasaꞌaiana ꞌakonadi me Diu matatabudi Yaubada yana tomotoga.
16 Pois, se o primeiro pão assado depois da colheita é dedicado a Deus, isso quer dizer que todos os outros pães também são dedicados a ele. E, se as raízes de uma árvore são oferecidas a Deus, os galhos também são dele.
17 Me Diu baniꞌodi welavi ꞌana wagava Olive i tabotabo bakule, weꞌe ꞌomi mali tomotoga kebu Diu baniꞌodi welavi Olive-walawalaꞌai. Welavinina bakule didina ꞌifwaidi Yaubada i baidi i yatodi, mulieta welavi walaꞌaiega i ilidi i miedi i sifwasedi i baidiga ꞌwaidie. Ufana i ꞌivebikadi i luvedavedamanidi nika welavi ꞌaitamogana. Me Diu i vetumagana Yaubada ꞌwaineye baniꞌodi welavi bakule ma ꞌwalamina, weꞌe ꞌomi mali tomotoga kebu Diu baniꞌodi welavi walaꞌaiega ililina i sifwasedi yana welavi ꞌwaineye. Welavi bakulayega ufaninega welavi walaꞌaiega i ꞌiveyauyauvi, wata baniꞌodi ꞌomi mali tomotoga kebu Diu, ꞌwa vevetoketokega me Diu ꞌadi nuakalikali ꞌwainega.
17 Alguns galhos da oliveira cultivada foram quebrados, e um galho de oliveira brava foi enxertado nela. Pois vocês, os não judeus, são como aquela oliveira brava e agora tomam parte na força e na riqueza espiritual dos judeus.
18 Begaidi kebu i da lubwainemi me Diu, kumanidiavo Yaubada i baidiga ꞌwa na awavesakoyedi. Fai yami toketokena ꞌwa veveluagai me Diu ꞌwalamidiega weꞌe ꞌomi ꞌwa fwatafwatamo, bega kebu ꞌwa na awaꞌaiꞌaimiga.
18 Portanto, vocês não devem desprezar os galhos que foram quebrados. Como é que vocês podem estar orgulhosos? Vocês são somente galhos. Não são vocês que sustentam a raiz — é a raiz que sustenta vocês.
19 Voke ꞌifwaimi ꞌwa na vo, Mogitana ꞌa vetoketoke ꞌwaidiega, Yaubada me Diu i baidi bega ꞌawasasanina i velema.
19 Porém vocês dirão: “Sim, mas os galhos foram quebrados a fim de darem lugar para nós.”
20 ꞌWa vonaga, mogitana, fai kebu i da vetumagana begaidi i baidi, weꞌe ꞌomi ꞌwa vetumaganaga maꞌitufa ꞌawasasanina ꞌwaineye ꞌwa miamia. Siwe kebu taunimi ꞌwa na awaꞌaiꞌaimi, i lubwainemi ꞌwa na kololo.
20 Isso é verdade. Mas lembrem que eles foram quebrados porque não creram; no entanto vocês continuam na oliveira porque creem. E não tenham orgulho disso; pelo contrário, tenham medo.
21 Me Diu Yaubada yana welavi didina mogitana, siwe i sakona kebu i da veꞌiseꞌisediga i baidi. Weꞌe ꞌomi, fai walaꞌaiega, ꞌwa na sakonaga, mogitana i na baimi.
21 Se Deus não deixou de castigar os judeus, que são como galhos naturais, vocês acham que ele vai deixar de castigar vocês?
22 Fai Yaubada baniꞌodi i na munegida ta ꞌasetai yana nuakalikali bwaikaotogina wata yana veimea toketokena. Egavo i beꞌu sakona ꞌwaineye i vematavulogidi, weꞌe ꞌomi i nuakalikaliemi. ꞌAiꞌedi yami vetumagana ꞌwa na yato-vagaseni ꞌwaineye tutuya fuedi i na nuakalikaliemi, ꞌaiꞌedi kebu, ꞌomi wata i na baimi.
22 Vejam como Deus é bom e também é duro. Ele é duro para os que caíram e bom para vocês, se continuarem sempre confiando na bondade dele. Se não, vocês também serão cortados.
23 Weꞌe me Isileli, ꞌaiꞌedi i na nuaviladi ma yadi vetumagana taunidi i na tauyedi Yaubada ꞌwaineye, i na sifwatagi-vaituganidi. Yaubada ꞌana fataotoga me Isileli-nidi i na veviladi ꞌadi ꞌivie.
23 E, se os judeus abandonarem a sua descrença, serão enxertados na oliveira cultivada, pois Deus pode enxertá-los de novo.
24 Avaꞌai a voneyeniga side baniꞌodi. ꞌOmi mali tomotoga kebu Diu baniꞌodi welavi walaꞌaiega ilina Yaubada i ilimi i sifwasemi welavi bakule ꞌwaineye ꞌwa luvedavedamanimi, nika ꞌomi baniꞌodi welavi ꞌaitamogana. Fai ꞌomi walaꞌaiega ꞌami sifwatagi vitana. Weꞌe me Isileli taunidi baniꞌodi welavinina bakule didina Yaubada i baidi, bega ꞌadi sifwatagi ꞌalo yadi vila-vaitugana safailaotogina Yaubada ꞌwaineye fai taunidi welavinina didina mogitana.
24 Vocês, os não judeus, são como aquele galho de oliveira brava que foi cortado e enxertado, contra a natureza, na oliveira cultivada. Os judeus são como essa oliveira cultivada. Portanto, para Deus será muito mais fácil enxertar de novo, na própria árvore deles, esses galhos quebrados.
25 Ekwavo, nuanuaku ꞌwa na ꞌasetai Yaubada yana nuanua basenadi i giveni siwe tutuya deꞌe i sivemageseni. Nuanuananina ꞌwa na ꞌasetai bega kebu taunimi ꞌwa na awaꞌaiꞌaimi ꞌwa na vo, ꞌIma tomotoga ꞌatumaima ꞌa luku Yaubada yana ꞌAilaꞌa ꞌwaineye, weꞌe me Isileli i bailedi.” Yana nuanuananina side baniꞌodi. Me Isileli ꞌifwaidi i venuafoufaꞌala kebu nuanuadi i na vetumagana Keliso ꞌwaineye. Siwe kebu i da venuafoufaꞌala-vagata, nagami tomotoganidi taunidi kebu Diu basenadiotoga Yaubada i venuaꞌivinedi i na lukuluku ꞌwaineye nika ꞌadi ꞌailaꞌanina Yaubada nuanuana i na veluagai, mulieta me Isileli i na nuaviladi wata i na luku.
25 Meus irmãos, quero que vocês conheçam uma verdade secreta para que não pensem que são muito sábios. A verdade é esta: a teimosia do povo de Israel não durará para sempre, mas somente até que o número completo de não judeus venha para Deus.
26 Side baniꞌodi Yaubada me Isileli matatabudi i na ꞌitaꞌitaꞌiedi. ꞌAdi ꞌitaꞌitaꞌinina faifaina Yaubada yana vona basenadiotoga Aisea i kilumi yana Buki ꞌwaineye i vo, Toꞌitaꞌitaꞌi i na mai ꞌatamana Ielusalemaꞌwainega, Me Diu i na kiavenuaviladi kebu wata i na sakosakonaga.
26 É assim que todo o povo de Israel será salvo. Como dizem as Escrituras Sagradas : “O Redentor virá de e tirará toda a maldade dos descendentes de Jacó.
27 Tutuyanina ꞌwaineye yadi sakona a na ꞌuꞌumidi, Baniꞌodi basenadi a vonaꞌawaufaufa.
27 Eu, o Senhor, farei esta aliança com eles, quando tirar os seus pecados.”
28 Basenadiotoga Yaubada me Diu tubudiavo bwaikidi i venuaꞌivinedi wata i vonaꞌawaufaufa ꞌwaidie tubudiavo wata taunidi i na vesauluva-ꞌatumaina ꞌwaidie. Siwe fai me Diu Iesu Keliso Valana i baila Yaubada i vegaviedi, maꞌitufa ꞌomi mali tomotoga ꞌitaꞌitaꞌi ꞌwa veluagai. Siwe fai Yaubada i vonaꞌawaufaufa me Diu tubudiavo ꞌwaidie yana nuakalikali bwaikina i ꞌenoꞌeno ꞌwaidie.
28 Os judeus rejeitaram o evangelho e por isso são inimigos de Deus, para o bem de vocês, os não judeus. Mas, pela escolha de Deus, eles são amigos dele, por causa dos patriarcas .
29 Kebu ꞌana fata Yaubada yana vonaꞌawaufaufa i na lugeuya ꞌalo yana nuakalikali i na ꞌailove.
29 Porque Deus não muda de ideia a respeito de quem ele escolhe e abençoa.
30 ꞌOmi mali tomotoga kebu Diu basenadi Yaubada yana nuanua ꞌwa baila, siwe fai me Diu wata yana nuanua i baila maꞌitufa ꞌasiau Yaubada i ꞌisanuakalikaliemi.
30 Mas no passado vocês, que não são judeus, desobedeceram a Deus. Porém agora vocês receberam a misericórdia de Deus por causa da desobediência dos judeus.
31 Wata baniꞌodi fai ꞌomi mali tomotoga Yaubada i ꞌisanuakalikaliemi bega ꞌasiau me Diu i baibaila, weꞌe ꞌawaie wata ma fuemie Yaubada i na ꞌisanuakalikaliemi.
31 Assim, por causa da misericórdia que vocês receberam, os judeus agora desobedecem a Deus para que eles também possam receber agora a misericórdia dele.
32 Mogitana tomotoga matatabudi i sakona i lubwainedi ꞌadi tutula wafa ꞌwa da vo Yaubada i da yogonidi vematavuloga faifaina. I yogonidiga bega ꞌana fata matatabudi i na ꞌisanuakalikaliedi.
32 Pois Deus fez com que todos se tornassem prisioneiros da desobediência a fim de mostrar misericórdia a todos.
33 Vona mogitana, Yaubada kebu ta na vona. Yana ꞌaiꞌaiwabu bwaikaotogina, yana ꞌaseta manamanaweotogina tutuya fuedi i vevenuaꞌivina ꞌatumaina. Yana nuanua i ꞌiꞌidewadiga kebu tamu aitoi ꞌana fata i na ꞌasetadi ꞌalo nimana i na salai.
33 Como são grandes as riquezas de Deus! Como são profundos o seu conhecimento e a sua sabedoria! Quem pode explicar as suas decisões? Quem pode entender os seus planos?
34 Kebu tamu aitoi ꞌana fata ꞌAuvea yana nuanua i na ꞌasetadi wata kebu tamu aitoi ꞌana fata i na awaveꞌedeꞌedeni.
34 Como dizem as Escrituras Sagradas : “Quem pode conhecer a mente do Senhor? Quem é capaz de lhe dar conselhos?
35 Taunina nani matatabuna ꞌadi toꞌanivelena bega kebu tamu aitoi ꞌana fata tamu nani i na velenina i na vo, ꞌU tutuli.”
35 Quem já deu alguma coisa a Deus para receber dele algum pagamento?”
36 Nani matatabuna i souyedi nimanega, yana toketokena ꞌwainega ma yawaidi i miamiani, ꞌwaidiega ꞌana subia i veveluagai. Yana ꞌaiꞌaiwabu magemagetadi miamia-vagaidi, I lubwaineda fueda ta na subisubiai tutuya matatabuna ꞌwaidie. Vona mogitana, yaku nuanua baniꞌodi.
36 Pois todas as coisas foram criadas por ele, e tudo existe por meio dele e para ele. Glória a Deus para sempre! Amém !
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.