Mateus 5
Iamalele NT (YML_TBL) vs NVT
1 ꞌAilaꞌa bwaikina i maiaga Iesu i ꞌisedi begaidi i laka ꞌoyeye bei i miabui.
1 Certo dia, quando Jesus viu que as multidões se ajuntavam, subiu a encosta do monte e ali sentou-se. Seus discípulos se reuniram ao redor,
2 I miabuina wata yana tovetutuyamavo i maia lilivaneye i miabui mulieta i velamu i ve ꞌwaidie i vo,
2 e ele começou a ensiná-los.
3 Egavo i ꞌasetadi ꞌanuꞌanunudi yadi toketokena siaidi bega taunidi i tauyedi Yaubada ꞌwaineye, ꞌEba sosoana ꞌwaidie fai ꞌakonadi Yaubada i veveimeyedi yana ꞌAilaꞌa nageneye.
3 “Felizes os pobres de espírito, pois o reino dos céus lhes pertence.
4 Weꞌe egavo ꞌasiau ma yadi nuavita i ꞌweꞌweꞌwelaga, ꞌEba sosoana ꞌwaidie fai Yaubada nuadi i na ꞌiveololodi i na sosoana.
4 Felizes os que choram, pois serão consolados.
5 Egavo i nunuaobuga yadi sauluva bikadi, ꞌEba sosoana ꞌwaidie fai Yaubada i vonaꞌawaufaufa fwayafwaya matatabuna i na veledi.
5 Felizes os humildes, pois herdarão a terra.
6 Weꞌe egavo nuanuadi bwaikina sauluva ꞌatumaina wata tonovina, ꞌEba sosoana ꞌwaidie, bega nuanuananina Yaubada i na veledi nika ꞌadi fata.
6 Felizes os que têm fome e sede de justiça, pois serão saciados.
7 Egavo mali tomotoga i ꞌiꞌisanuakalikaliedi, ꞌEba sosoana ꞌwaidie fai wata Yaubada i na ꞌisanuakalikaliedi.
7 Felizes os misericordiosos, pois serão tratados com misericórdia.
8 Weꞌe egavo yadi nuanua wata yadi sauluva tonoviotogidi, ꞌEba sosoana ꞌwaidie fai ꞌawaie i na luku Yaubada ꞌwaineye.
8 Felizes os que têm coração puro, pois verão a Deus.
9 Egavo i na veveluꞌaseꞌase tonuasako ꞌwaidie mia sosoana faifaina, ꞌEba sosoana ꞌwaidie fai Yaubada i na goledi taunidi natunavo.
9 Felizes os que promovem a paz, pois serão chamados filhos de Deus.
10 Weꞌe egavo Yaubada yana nuanua i vevematayakeyakedi bega vita i veveluagadi mali tomotoga ꞌwaidiega, ꞌEba sosoana ꞌwaidie fai ꞌakonadi Yaubada i veveimeyedi yana ꞌAilaꞌa nageneye.
10 Felizes os perseguidos por causa da justiça, pois o reino dos céus lhes pertence.
11 Fai ꞌomi yaku tovetutuyamavo begaidi faifaiku mali tomotoga i na yagayagaimi, vita i na velevelemi, wata nani tulidi tulidi faifaidi i na awavesakoyemiga, ꞌeba sosoana ꞌwaimie.
11 “Felizes são vocês quando, por minha causa, sofrerem zombaria e perseguição, e quando outros, mentindo, disserem todo tipo de maldade a seu respeito.
12 ꞌWa na nuani, basenadiotoga tovedumweꞌaiꞌai Yaubada yana toluꞌivonavo vita i veledi, wata ꞌomi baniꞌodi vita ꞌwa na veluagai tosakona ꞌwaidiega, siwe ꞌwa na sosoana bwaikina fai ꞌami tutula bwaikina Yaubada i yatoi i lulukamata abame.
12 Alegrem-se e exultem, porque uma grande recompensa os espera no céu. E lembrem-se de que os antigos profetas foram perseguidos da mesma forma.”
13 ꞌOmi baniꞌodi eyaga tomia-fwayafwaya ꞌawasasadie. Eyaga, nani kibwana ꞌana toꞌiveꞌiwana, ꞌomi wata baniꞌodi yami ve ꞌwaidiega tosakona ꞌwa na ꞌiveꞌatumaidi. Eyaga nani ꞌatumaina, siwe ꞌaiꞌedi i na veꞌulaufaga kebu ꞌana fata i na vegola-vaitugana bega ta na taweni tomotoga i na vagavedobwadobwani, wata ꞌomi baniꞌodi ꞌaiꞌedi yaku vona ꞌwa na vedumweꞌaiꞌaieniga kebu ꞌana fata tamu avaꞌai ꞌatumaina ꞌwaimiega i na souyeniga.
13 “Vocês são o sal da terra. Mas, se o sal perder o sabor, para que servirá? É possível torná-lo salgado outra vez? Será jogado fora e pisado pelos que passam, pois já não serve para nada.
14 Wata ꞌomi baniꞌodi mageta, Yaubada yana ꞌedaꞌeda ꞌana tokiavemageta tomia fwayafwaya ꞌawasasadie. ꞌAiꞌedi tamu ꞌatamana i na ꞌidewai ꞌoya debaꞌaiotogineye avaꞌai i na velubabaleni? Kebu. Wata ꞌomi yaku mageta, tomotoga yadi ꞌeba ꞌisa.
14 “Vocês são a luz do mundo. É impossível esconder uma cidade construída no alto de um monte.
15 Kebu tamu aitoi mageta i da kabukabunina ꞌaivoeyega i da tatalafwaseni. Mageta ꞌana ꞌeba yato ꞌwaineye i lulutalauleni bega tomotoga vanuganina nageneye matatabudi i magemagesedi.
15 Não faz sentido acender uma lâmpada e depois colocá-la sob um cesto. Pelo contrário, ela é colocada num pedestal, de onde ilumina todos que estão na casa.
16 ꞌOmi wata baniꞌodi yami sauluva i na tonova tomotoga matadie bega yami sauluvanidi ꞌatumaidi i na ꞌisedina Tamami abame i miamiaga i na subiai.
16 Da mesma forma, suas boas obras devem brilhar, para que todos as vejam e louvem seu Pai, que está no céu.”
17 Yami nuanua kebu ꞌwa na vo, Yau a mai veimeanidi Mosese ꞌwainega wata venidi Yaubada yana toluꞌivonavo ꞌwaidiega a na geudi.” Kebu, yau a maiga veimeanidi wata venidi ꞌadi mogitana wata ꞌadi tonovina a na sivemageseꞌaꞌavedi.
17 “Não pensem que eu vim abolir a lei de Moisés ou os escritos dos profetas; vim cumpri-los.
18 A vona mogitana ꞌwaimie, bola abama wata fwayafwaya i na ꞌaꞌava kebu bei i na ꞌeno-vagata. Weꞌe deꞌe veimeanidi ꞌadi nuanua bei i na ꞌenoꞌeno, veimeanidi bwaikidi wata saiotogidi siwe i na ꞌenoꞌeno i na nagoga nagami Yaubada yana nuanua i na veꞌaꞌavai.
18 Eu lhes digo a verdade: enquanto o céu e a terra existirem, nem a menor letra ou o menor traço da lei desaparecerá até que todas as coisas se cumpram.
19 Begaidi ꞌaiꞌedi aitoi veimeanidi siwe tamu saiotogina kebu i na vematayakeyakeniga wata mali tomotoga ꞌwaidie i na veve bega veimeanina kebu i na vematayakeyakeniga, Yaubada yana ꞌAilaꞌa nageneye ꞌana wagava siaina i na venani-ꞌavoꞌavovo. Weꞌe ꞌaiꞌedi aitoi veimeanidi i na vematayakeyakediga wata mali tomotoga i na veve ꞌwaidie bega veimeanidi i na vematayakeyakedi, Yaubada yana ꞌAilaꞌa nageneye taunina ꞌana wagava bwaikina.
19 Portanto, quem desobedecer até ao menor mandamento, e ensinar outros a fazer o mesmo, será considerado o menor no reino dos céus. Mas aquele que obedecer à lei de Deus e ensiná-la será considerado grande no reino dos céus.
20 A na vonemi, veꞌetoboda ꞌadi tovevo wata totafalolo Falisi igodi i vo, Veꞌetoboda matatabuna ꞌa vevematayakeyakedi bega yama sauluva tonovidi.” Weꞌe ꞌaiꞌedi ꞌomi ꞌwa na vo, ꞌA na luku Yaubada yana ꞌAilaꞌa ꞌwaineye,” nagami yami sauluva i na tonova-ꞌafoꞌafo, weꞌe Falisi kebu ꞌwa na saladiga.
20 “Eu os advirto: a menos que sua justiça supere muito a justiça dos mestres da lei e dos fariseus, vocês jamais entrarão no reino dos céus.”
21 Deꞌe veimeanina tuatuaina ꞌakonadi ꞌwa ꞌasetai i vo, Kebu ꞌwa na luvewafaga,” wata tamu i vo, ꞌAiꞌedi aitoi i na luvewafaga ꞌeba vonayavuga ꞌwaineye i na nago.”
21 “Vocês ouviram o que foi dito a seus antepassados: ‘Não mate. Se cometer homicídio, estará sujeito a julgamento’.
22 I vonaga mogitana, weꞌe yau a na vonemi. ꞌAiꞌedi aitoi i na nuasakomo iana ꞌwaineye, tomogonina i na nago ꞌeba vonayavuga ꞌwaineye. ꞌAiꞌedi aitoi iana i na awavesakoyeni i na vo, ꞌOmu kebu tamu saiꞌafo avaꞌai ꞌatumaina ꞌwaimuyega i na souyeni,” tomogonina wata ꞌeba vonayavuga bwaikina ꞌwaineye i na vonayavuga. Weꞌe aitoi iana i na faliꞌwaveꞌwaveniga, voke Yaubada i na veimea ꞌai-ꞌalaꞌalata kebu yana ꞌweuga ꞌwaineye i na nago.
22 Eu, porém, lhes digo que basta irar-se contra alguém para estar sujeito a julgamento. Quem xingar alguém de estúpido, corre o risco de ser levado ao tribunal. Quem chamar alguém de louco, corre o risco de ir para o inferno de fogo.
23 Begaidi ꞌaiꞌedi ꞌu na nago vanuga ꞌeba veluꞌui ꞌwaineye nuanuamu yamu ꞌanivelena-maimaiga ꞌu na velomuyeni Yaubada mataneye nika iamu yana nuasako ꞌwaimuye ꞌu na nuani, ꞌu baileni i na ꞌenoꞌeno nagami ꞌu vilamu iamunina taiadi ꞌwa na veiana mulieta ꞌu na vilamuga yamu ꞌanivelena-maimaiga ꞌu na velomuyeni Yaubada mataneye.
23 “Portanto, se você estiver apresentando uma oferta no altar do templo e se lembrar de que alguém tem algo contra você,
24 — ausente —
24 deixe sua oferta ali no altar. Vá, reconcilie-se com a pessoa e então volte e apresente sua oferta.
25 ꞌAiꞌedi aitoi nuanuana i na yatomu ꞌeba vonayavuga ꞌwaineye, bola kebu ꞌwa na lukuga tomogonina ꞌu na veianeni bega yana nuanuananina i na baileni. ꞌAiꞌedi kebu ꞌwa na veveiana-matayoꞌoga, tovevonayavuga ꞌwaineye i na yatomu bega filisimani nimadie i na ꞌanivelenemu, vanuga ꞌeba yogona ꞌwaineye i na silukuvemu.
25 “Quando você e seu adversário estiverem a caminho do tribunal, acertem logo suas diferenças. Do contrário, pode ser que o acusador o entregue ao juiz, e o juiz, a um oficial, e você seja lançado na prisão.
26 A vona mogitana, kebu i na ꞌetoyavu-matayoꞌomu bei ꞌu na miamia nagami tutula ꞌu na yatoꞌaꞌavai mulieta i na ꞌetoyavumu.
26 Eu lhe digo a verdade: você não será solto enquanto não tiver pago até o último centavo.”
27 Deꞌe veimeanina ꞌakonadi ꞌwa ꞌasetai i vo, Kebu tamu aitoi yana vavine ꞌu na luobuyedi.”
27 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Não cometa adultério’.
28 Weꞌe yau a na vonemi, ꞌaiꞌedi aitoi tamu vavine i na ꞌisenimo nuana i na vevona, siwe ꞌasaꞌaiana ꞌakonadi nuanega taiadi i sakona.
28 Eu, porém, lhes digo que quem olhar para uma mulher com cobiça já cometeu adultério com ela em seu coração.
29 ꞌAiꞌedi matamunina nuanuamu bwaikina, saiꞌafoga i da kiavebeꞌumu ꞌu da sakona, ꞌu kiamwanuya ꞌu taweni. ꞌU na kiamwanuyaga veviga saiꞌafo nika kebu ꞌu na sakonaga, mulieta ꞌamu fata ꞌaitamoganega ꞌu na luku abame. Weꞌe ꞌaiꞌedi matamu ꞌailugana ꞌwaidiega ꞌu na sakosakonaga, mulieta ꞌu na wafa Yaubada i na tawe-mwadodouyemu ꞌai-ꞌalaꞌalase, veviga bwaikaotogina ꞌu na veluagai.
29 Se o olho direito o leva a pecar, arranque-o e jogue-o fora. É melhor perder uma parte do corpo que ser todo ele lançado no inferno.
30 ꞌAiꞌedi nimamunina nuanuamu bwaikina saiꞌafoga i da kiavebeꞌumu ꞌu da sakona, ꞌu boboi ꞌu taweni. ꞌU na boboiga veviga saiꞌafo nika kebu ꞌu na sakonaga, mulieta ꞌamu fata ꞌaitamoganega ꞌu na luku abame. Weꞌe ꞌaiꞌedi nimamu ꞌailugana ꞌwaidiega ꞌu na sakosakonaga, mulieta ꞌu na wafa tomogomu matatabuna ꞌu na lukuveni ꞌai-ꞌalaꞌalase, veviga bwaikaotogina ꞌu na veluagai.
30 E, se a mão direita o leva a pecar, corte-a e jogue-a fora. É melhor perder uma parte do corpo que ser todo ele lançado no inferno.”
31 Deꞌe veimeanina ꞌakonadi ꞌwa ꞌasetai i vo, ꞌAiꞌedi aitoi nuanuana yana vavine i na vesaꞌilidi tamu lubulubu ꞌwaineye saꞌila vonana i na kilumi vavine i na veledi i na vo, ꞌOmi ꞌakonadi ꞌwa ꞌaꞌava ꞌwaikuyega.”
31 “Também foi dito: ‘Quem se divorciar da esposa deverá conceder-lhe um certificado de divórcio’.
32 Weꞌe yau a na vonemi, ꞌaiꞌedi aitoi yana vavine kebu sauluva sakoina i na ꞌidewaiga siwe i na vesaꞌilidi, baniꞌodi i ꞌaꞌanivelenedi sakona ꞌwaineye. Weꞌe ꞌaiꞌedi i na nagiga mali tomogo taiadi tomogonina i nagidiga wata i sakona.
32 Eu, porém, lhes digo que quem se divorcia da esposa, exceto por imoralidade, a faz cometer adultério. E quem se casa com uma mulher divorciada também comete adultério.”
33 Wata veimeanina tuatuaina ꞌakonadi ꞌwa ꞌasetai i vo, ꞌAiꞌedi aitoi i na vonaꞌawaufaufa Yaubada mataneye, kebu i da lubwaineni yana vonaꞌawaufaufanina i na geuya.”
33 “Vocês também ouviram o que foi dito a seus antepassados: ‘Não quebre seus juramentos; cumpra os juramentos que fizer ao Senhor’.
34 Weꞌe yau a na vonemi, ꞌaiꞌedi ꞌwa na vonaꞌawaufaufaga kebu tamu avaꞌai ꞌana wagava ꞌwa na ꞌinanai bega ꞌwa na vo, Yama vonaꞌawaufaufanina toketokena.” Kebu ꞌwa na vo, ꞌA vonaꞌawaufaufa abama mataneye,” fai abamanina Yaubada yana ꞌeba miabui ꞌaiꞌaiwabuna.
34 Eu, porém, lhes digo que não façam juramento algum. Não digam: ‘Juro pelo céu’, pois o céu é o trono de Deus.
35 Wata kebu ꞌwa na vo, ꞌA vonaꞌawaufaufa fwayafwaya mataneye,” fai fwayafwayanina Yaubada yana ꞌeba ba.” Wata kebu ꞌwa na vo, ꞌA vonaꞌawaufaufa Ielusalema mataneye,” fai Ielusalemanina Kini bwaikina yana ꞌatamana.
35 Também não digam: ‘Juro pela terra’, pois a terra é onde ele descansa os pés. E não digam: ‘Juro por Jerusalém’, pois Jerusalém é a cidade do grande Rei.
36 Wata kebu ꞌwa na vo, ꞌA vonaꞌawaufaufa ꞌunuꞌunuma ꞌwaidiega,” fai ꞌaiꞌedi ꞌakonadi i na buduliga kebu ꞌana fata ꞌwa na vona i na veꞌwauꞌwauga, weꞌe ꞌaiꞌedi ꞌwauꞌwaugina kebu ꞌana fata ꞌwa na vona i na buduli.
36 Nem sequer digam: ‘Juro pela minha cabeça’, pois vocês não podem tornar branco ou preto um fio de cabelo sequer.
37 ꞌAiꞌedi naninina mogitana ꞌwa na ꞌidewaiga ꞌwa na vo, Eꞌe,” weꞌe ꞌaiꞌedi tamu nani kebu ꞌwa da ꞌidewaiga ꞌwa na vonamo ꞌwa na vo, Kebu,” weꞌe ꞌaiꞌedi yami vona i na vefuega baniꞌodi ꞌwa na vo, Tamada,” vonanina i mai Seitani ꞌwainega.
37 Quando disserem ‘sim’, seja de fato sim. Quando disserem ‘não’, seja de fato não. Qualquer coisa além disso vem do maligno.”
38 Deꞌe veimeanina ꞌakonadi ꞌwa ꞌasetai i vo, ꞌAiꞌedi tamu aitoi matamu i na ꞌetomwanuya, wata matana ꞌu ꞌetomwanuya, weꞌe aitoi nigomu i na tutukadiaga, wata nigona ꞌu tutukadia.”
38 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Olho por olho, dente por dente’.
39 Weꞌe yau a na vonemi. ꞌAiꞌedi aitoi avaꞌai sauluvaga sakoina i na ꞌidewai ꞌwaimuye, kebu nimana ꞌu na tutuliga. ꞌAiꞌedi tamu tomogo ꞌaeꞌaemuye i na ꞌainikega, wata tamu ꞌaeꞌaemu ꞌu ꞌiyoyoeni i na nikei.
39 Eu, porém, lhes digo que não se oponham ao perverso. Se alguém lhe der um tapa na face direita, ofereça também a outra.
40 ꞌAiꞌedi tamu aitoi i na nuasako ꞌwaimuye tamu sauluva faifaina bega i na nawemu ꞌeba vonayavuga ꞌwaineye, mulieta toveimea i na vonemu ꞌamu kalekoyega yamu sauluvanina faifaina ꞌu na tutula, siwe wata ꞌamu talauma ꞌu veleni.
40 Se você for processado no tribunal e lhe tomarem a roupa do corpo, deixe que levem também a capa.
41 ꞌAiꞌedi tamu tomogo baniꞌodi gabemani i na lukakademu i na vo, Yaku kukua ꞌu na ꞌewa ta na nago tamu ꞌatamana ꞌwaineye, siwe kebu a na tutulimuga,” kebu faifaina ꞌu na nuavita, ma yamu sosoana wata ꞌu na vaganago tamu ꞌatamana ꞌwaineye.
41 Se alguém o forçar a caminhar uma milha com ele, caminhe duas.
42 Weꞌe ꞌaiꞌedi aitoi tamu avaꞌai nuanuana i na veluꞌui ꞌwaimuye, kebu ꞌu na veumokaiga, ꞌu veleni. Weꞌe ꞌaiꞌedi aitoi i na vo, Side naninina ꞌu veleku bola a na vevilai,” kebu ꞌu na veꞌoꞌoleniga ꞌu tauyeni.
42 Dê a quem pedir e não volte as costas a quem quiser tomar emprestado de você.”
43 Tomotoga ꞌifwaidi yadi nuanua ꞌakonadi ꞌwa ꞌasetai i vo, Emiavo ꞌaisedi ꞌwa na nuakalikaliedi, weꞌe egavo i vesauluva sakoina ꞌwaimie ꞌwa vedumweꞌaiꞌaiedi.”
43 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Ame o seu próximo’ e odeie o seu inimigo.
44 Weꞌe yau a na vonemi. Egavo i vevesauluva sakoina ꞌwaimie ꞌwa na nunuakalikaliedi wata egavo vita i velevelemiga faifaidi ꞌwa na veveluꞌui.
44 Eu, porém, lhes digo: amem os seus inimigos e orem por quem os persegue.
45 Baniꞌodi ꞌwa na vesauluvediga i lubwainemi ꞌomi Tamami abame natunavo. Toꞌatumaina wata tosakona ꞌadi nuakalikali i vesala Yaubada ꞌwainega fai yana inala i kabukabu matatabumi faifaimi wata yana ꞌwei matatabumi i velevelemi. ꞌOmi wata baniꞌodi, egavo i vesauluva sakoina ꞌwaimie, ꞌwa na nuakalikaliedi.
45 Desse modo, vocês agirão como verdadeiros filhos de seu Pai, que está no céu. Pois ele dá a luz do sol tanto a maus como a bons e faz chover tanto sobre justos como injustos.
46 ꞌAiꞌedi egavo i nuakalikaliemiga ꞌaisedi ꞌwaidie ꞌwa na nunuakalikali, yami nuakalikalinina Yaubada kebu i na tutuliga, tomotoga fuedi wata tosakona taiadi ediavo ꞌaiseꞌavadi i nunuakalikaliedi.
46 Se amarem apenas aqueles que os amam, que recompensa receberão? Até os cobradores de impostos fazem o mesmo.
47 Emiavo ꞌaisedi ꞌwaidie ꞌwa na vekaiwaga kebu nani bwaikinaga, tomotoga fuedi wata Yaubada ꞌana tobavu taiadi yadi sauluva, ediavo ꞌaisedi ꞌwaidie i vevekaiwa.
47 Se cumprimentarem apenas seus amigos, que estarão fazendo de mais? Até os gentios fazem isso.
48 Weꞌe ꞌomi i lubwainemi yami sauluva matatabuna ꞌatumaiꞌavadi, baniꞌodi Tamami abame yana sauluva.
48 Portanto, sejam perfeitos, como perfeito é seu Pai celestial.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.