Lucas 5
Iamalele NT (YML_TBL) vs NTLH
1 Tamu ꞌaiata ꞌwaineye Iesu i tovotovoi Lavu Galili balebaleye, ꞌailaꞌa i maia i vevetunufelagieni nuanuadi Yaubada yana vona i na nogaya Iesu ꞌwainega.
1 Certo dia Jesus estava na praia do lago da Galileia, e a multidão se apertava em volta dele para ouvir a mensagem de Deus.
2 Iesu toyaubani yadi waka ꞌailuga i ꞌisedi ꞌakonadi i yoꞌedi, weꞌe taunidi i obu yadi vualalalakana i lekolekoadi.
2 Ele viu dois barcos no lago, perto da praia. Os pescadores tinham saído deles e estavam lavando as redes.
3 Tamu waka ꞌwaineye Iesu i dodoga, wakanina Saimoni yana waka, bega i voneni saiꞌafo i talalaka malavetayega mulieta Iesu i miabui i ve ꞌailaꞌa ꞌwaidie.
3 Jesus entrou num dos barcos, o de Simão, e pediu que ele o afastasse um pouco da praia. Então sentou-se e começou a ensinar a multidão.
4 Yana ve i ꞌaꞌavana Saimoni i voneni i vo, Saiꞌafo malaveseye ꞌu na sese bei ma emwavo vualalalakana ꞌwa na lelegedi igana ꞌwa na ꞌonadi.”
4 Quando acabou de falar, Jesus disse a Simão:
5 Nika Saimoni i vo, ꞌAuvea, lovana ꞌa vuata i ꞌasema kebu tamu igana ꞌa da ꞌonaiga. Siwe fai ꞌu vonaga, ta na laka vualalalakana a na lelegedi.”
5 Simão respondeu: — Mestre, nós trabalhamos a noite toda e não pescamos nada. Mas, já que o senhor está mandando jogar as redes, eu vou obedecer.
6 Bega ma fuedie i laka i lelegedi igana fueotogidi i ꞌonadi saiꞌafoga vualalalakana i da bwekadi.
6 Quando eles jogaram as redes na água, pescaram tanto peixe, que as redes estavam se rebentando.
7 Bega ediavo tamu waka ꞌwaineye i luꞌwaiedi ꞌaivaita faifaina. I maia waka ꞌailugana i veadagidi saiꞌafoga i da monu.
7 Então fizeram um sinal para os companheiros que estavam no outro barco a fim de que viessem ajudá-los. Eles foram e encheram os dois barcos com tanto peixe, que os barcos quase afundaram.
8 Tutuyanina Saimoni Fita igana fuedi i ꞌisedi ma yana veꞌililibu ꞌagena i vetufanoꞌuyedi i ꞌodu Iesu ꞌwaineye i vo, ꞌAuvea, ꞌu na ꞌiaweku fai yau tosakona.”
8 Quando Simão Pedro viu o que havia acontecido, ajoelhou-se diante de Jesus e disse: — Senhor, afaste-se de mim, pois eu sou um pecador!
9 Saimoni Fita wata ꞌifwaidi tomotoga yana wakeye nuadi i voganidi fai igana fueotogidi i ꞌonadi.
9 Simão e os outros que estavam com ele ficaram admirados com a quantidade de peixes que haviam apanhado.
10 Wata baniꞌodi enavo tamu waka ꞌwaineye Saimoni taiadi i folofolova nuadi i voganidi, enavonidi ꞌadi wagava Iemesa wata Ioni, Sebedi natunavo. Iesu Saimoni i voneni i vo, Kebu ꞌu na kolologa. Basenadi igana ꞌu ꞌonaꞌonadi, weꞌe yau yaubani tamu a na vemu bega tomotoga ꞌu na ꞌonaꞌonadi ꞌu na mimaiedi Yaubada ꞌwaineye.”
10 Tiago e João, filhos de Zebedeu, que eram companheiros de Simão, também ficaram muito admirados. Então Jesus disse a Simão:
11 Bega yadi waka i yoꞌedi ꞌavale nani matatabuna i ꞌiawedi Iesu taiadi i nagoi yana tovetutuyamavo.
11 Eles arrastaram os barcos para a praia, deixaram tudo e seguiram Jesus.
12 Tamu tutuya Iesu i miamia tamu ꞌatamana bwaikina ꞌwaineye, ꞌatamananina ꞌwaineye tamu tomogo i miamia tomogona matatabuna waiwaiseselina. Tomogonina Iesu i ꞌiseni i mai ma yana veꞌililibu i lumataꞌafufu mataneye i veluꞌui i vo, ꞌAuvea, ꞌaiꞌedi nuanuamu ꞌamu fata ꞌu na ꞌiveꞌatumaiku.”
12 Certa vez Jesus estava numa cidade onde havia um homem que tinha o corpo todo coberto de lepra. Quando viu Jesus, o leproso se ajoelhou diante dele, encostou o rosto no chão e pediu: — Senhor, eu sei que o senhor pode me curar se quiser!
13 Iesu nimana i ꞌotoi tomogoneye i ꞌabi i voneni i vo, Fai baniꞌodi, nuanuaku, ꞌu veꞌatumai.” Nika tomogonina i veꞌatumai ꞌana viga i ꞌaꞌava.
13 Jesus estendeu a mão, tocou nele e disse: No mesmo instante a lepra desapareceu.
14 ꞌAkonadi tomogo i veꞌatumai Iesu i toke i veluꞌaseꞌasei i vo, Kebu tamu aitoi ꞌwaineye ꞌu na luꞌivonaga, nuanuaku tonovimu ꞌu na nago tovelomu ꞌwaineye nagami i na ꞌisemu. ꞌAisaya ꞌu na veleni i na kabuni Yaubada ꞌwaineye faifaimu, baniꞌodi basenadiotoga Mosese i voneyeniga Yaubada yana Buki ꞌwaineye towaiwaisesela i veꞌatumaiga faifaina. Tovelomunina i na ꞌisemu i na veꞌawamogitana ꞌakonadi ꞌu veꞌatumai, wata baniꞌodi mali tomotoga i na ꞌasetai.”
14 Então Jesus lhe deu esta ordem:
15 Iesu i talaboda siwe valana i vebwaika-ꞌafoꞌafo, bega ꞌailaꞌa bwaikina i deli i maia yana vona i na nogai wata ꞌadi viga ꞌwaidiega i ꞌiveꞌatumaidi.
15 Mas as notícias a respeito de Jesus se espalhavam ainda mais, e muita gente vinha para ouvi-lo e para ser curada das suas doenças.
16 Siwe Iesu yana sauluva tutuya fuedi ꞌailaꞌa ꞌwaidiega i nunago tamu ꞌawasasa kebu tomotoginaga ꞌwaineye, bei ꞌaiseneye i veveluꞌui Yaubada ꞌwaineye.
16 Porém Jesus ia para lugares desertos e orava.
17 Tamu ꞌaiata ꞌwaineye Iesu i veve tomotoga ꞌwaidie, ꞌailaꞌanina ꞌwainega ꞌifwaidi Diu totafalolo ꞌadi wagava Falisi wata ꞌifwaidi veꞌetoboda ꞌadi tovevo. Taunidi i maia ꞌatamana fuedi ꞌwaidiega, ꞌawalawa Galili wata Iudia ꞌwaidiega, wata Ielusalemega, ma fuedie i noganogaya. Yadi miavaꞌautanina nageneye Yaubada yana toketokena i ꞌenoꞌeno bega ꞌwainega Iesu toviga i ꞌiveꞌatumaidi.
17 Um dia Jesus estava ensinando, e alguns fariseus e alguns mestres da Lei estavam sentados perto dele. Eles tinham vindo de todas as cidades da Galileia e da Judeia e também de Jerusalém. O poder do Senhor estava com Jesus para que ele curasse os doentes.
18 Weꞌe ꞌifwaidi tomotoga tamu iadi i vebwalokoga ma ꞌevoꞌevona i evai i mieni, nuanuadi i na lukuveni Iesu ꞌwaineye.
18 Alguns homens trouxeram um paralítico deitado numa cama e estavam querendo entrar na casa e colocá-lo diante de Jesus.
19 ꞌAilaꞌa bwaikaotogina kebu ꞌadi fata i na lukuveni, bega i lakaveni vanuga tabwana bababana ꞌwaineye. Vanuga ꞌana sailaꞌa i ꞌewadi bega ꞌanibwekaneamo ma ꞌevoꞌevona i veꞌioyoi i obu Iesu manawaneye tomotoga ꞌawasasadiamo.
19 Porém, por causa da multidão, não conseguiram entrar com o paralítico. Então o carregaram para cima do telhado. Fizeram uma abertura nas telhas e o desceram na sua cama em frente de Jesus, no meio das pessoas que estavam ali.
20 Iesu tomotoganidi i ꞌisedi i ꞌasetadi ma yadi vetumagana, bega tomogo bwalobwalokona i voneni i vo, Iaku yamu sakona ꞌakonadi a nuatavunidi.”
20 Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
21 Weꞌe veꞌetoboda ꞌadi tovevo wata Falisi nuadiega i vo, Avaꞌai tomogoga deꞌe? Awale Yaubada ꞌwaineye i vona-uviꞌagala? Kebu tamu aitoi ꞌana fata sakona i na nuatavunidi, Yaubada ꞌaiseotogina ꞌana fata.”
21 Os mestres da Lei e os fariseus começaram a pensar: — Quem é este homem que
22 Iesu ꞌakonadi yadi nuanua i ꞌasetadi begaidi i vo, Awale nuamiega ꞌwa vo yau a vona-uviꞌagala Yaubada ꞌwaineye?
22 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
23 Yau a vetomotogaotoga ma yaku veimea fwayefwayeye bega ꞌaku fata tomotoga yadi sakona a na nuatavunidi. Tomotoga ꞌadi ꞌiveꞌatumai vitana fai ꞌaiꞌedi a na vona siwe kebu i na veꞌatumaiga, ꞌwa na ꞌasetai a vekali, kebu ma yaku veimea, a vona-ꞌavoꞌavovo. Siwe toviga deꞌe a na ꞌiveꞌatumaia ꞌwa na ꞌiseni bega ꞌwa na ꞌasetai kebu a da vona-ꞌavoꞌavovo ꞌaku fata sakona a na nuatavuna.” Bega Iesu tomogo bwalobwalokona i voneni i vo, ꞌU tovoi, ꞌamu ꞌevoꞌevo ꞌu evai ꞌu nago yamu vanuge.”
23 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
24 — ausente —
24 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
25 Nika ꞌailaꞌa matatabudi matadie tomogonina i tovoi-matayoꞌo ꞌana ꞌevoꞌevo i evai ma yana sosoana i tauya, i nunago yana vanuge Yaubada i subisubiai.
25 No mesmo instante o homem se levantou diante de todos, pegou a cama e foi para casa, louvando a Deus.
26 Tomotoga matatabudi i ꞌiseni nuadi i voganidi bwaikina wata i kololo begaidi Yaubada i subiai i vo, ꞌAsiauna nani ꞌeba nuavogana wata toketokena ta ꞌiseni.”
26 Todos ficaram muito admirados; e, cheios de medo, louvaram a Deus, dizendo: — Que coisa maravilhosa nós vimos hoje!
27 Iesu tomogo bwalobwalokona i ꞌiveꞌatumaia, mulieta i nunagoga takesi ꞌana tolaugogona ꞌana wagava Livai i ꞌiseni yana ꞌeba folova ꞌwaineye i miamia. Iesu i voneni i vo, ꞌU mai taiadi ta na nago yaku tovetutuyama.”
27 Depois disso Jesus saiu e viu um cobrador de impostos, chamado Levi , sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse:
28 Livai i tovoi nani matatabuna i ꞌiawedi Iesu taiadi i nago.
28 Levi se levantou, deixou tudo e seguiu Jesus.
29 Mulieta Livainina ꞌaniꞌani bwaikina i ꞌidewai yana vanuge Iesu faifaina. Matatabudi bei i luku i ꞌaniꞌani, Iesu ma yana tovetutuyamavo, ꞌifwaidi takesi ꞌana tolaugogona wata tomotoga fuedi.
29 Então Levi fez para Jesus uma grande festa na sua casa. Havia ali muitos cobradores de impostos, e outras pessoas estavam sentadas com eles.
30 Weꞌe ꞌifwaidi Diu totafalolo Falisi, wata ꞌadi ꞌailaꞌavo veꞌetoboda ꞌadi tovevo ma yadi nuasako tovetutuyamavo ꞌwaidie i vona i vo, Awale tolaugogona vivinagodi wata tosakona taiadi ꞌwa ꞌaniꞌani? Kebu ꞌana ꞌisa ꞌatumainaga.”
30 Os fariseus e os mestres da Lei, que eram do partido dos fariseus, ficaram zangados com os discípulos de Jesus e perguntaram: — Por que vocês comem e bebem com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
31 Iesu i nogai yadi vona, vona-awatabaiega i vonedi i vo, Egavo ꞌatumaidi kebu nuanuadi viga ꞌadi toꞌiveꞌatumai, ꞌaisedi toviga mogitana.
31 Jesus respondeu:
32 Wata baniꞌodi, yau a maiga kebu taunidi i awaveꞌatumaiediga faifaidi, a maiga wata tosakona a na ꞌitaꞌitaꞌiedi.”
32 Eu não vim para
33 Weꞌe ꞌifwaidi Falisi wata veꞌetoboda ꞌadi tovevo Iesu i voneni i vo, Ioni Tobafitaiso yana tovetutuyamavo tutuya fuedi i veveꞌudigana ꞌani bega yadi veluꞌui i na vetoketoke Yaubada ꞌwaineye. Wata baniꞌodi Falisi yadi tovetutuyamavo i veveꞌudigana weꞌe ꞌomu yamu tovetutuyamavo kebu i da veꞌudigana, i ꞌaniꞌani wata i yemuyemu. Awale baniꞌodi i munemunega?”
33 Algumas pessoas disseram a Jesus: — Os discípulos de João Batista jejuam muitas vezes e fazem orações, e os discípulos dos
34 Iesu yadi vona i tutuli taunina faifaina i vona-awatabai i vo, Tonagi yana sosoana ꞌwaineye, kebu tamu aitoi ꞌana fata enavo i na talabodedi bega ꞌaniꞌani i na baileni.
34 Jesus respondeu:
35 Weꞌe tamu ꞌaiata tomotoga ꞌifwaidi i na maia tonaginina i na ꞌiveꞌavini i na naweni, i lubwainedi ma yadi nuavita i na veꞌudigana.”
35 Mas chegará o tempo em que o noivo será tirado do meio deles; então sim eles vão jejuar!
36 Wata Iesu i awatalatutula ꞌwaidie yana ve sauluva ꞌivauna faifaina wata me Diu yadi sauluva tuatuaina ꞌadi luwanawana faifaidi i vo, Kebu i da lubwaineni ꞌaiꞌedi aitoi tamu kaleko ꞌivauna i na silabuꞌi bega kalekonina ꞌwainega tamu kaleko tuatuaina i da bwadia. ꞌAiꞌedi i na bwadieniga ꞌana ꞌisa sakoina kebu i da vesala wata kaleko ꞌivauna ꞌakonadi i silabuꞌi i sako.”
36 Jesus fez também esta comparação:
37 Wata baniꞌodi oine ꞌana ꞌeba iwaga ꞌaisaya bunudiega faifaina Iesu i vona i vo, ꞌAiꞌedi oine ꞌivauna ꞌeba iwaga tuatuaina ꞌwaineye i na iwagiga i na yuvefuai i na iwaga ꞌana veꞌamubwadodo fai totolina wata ꞌeba iwaga ꞌakonadi i sako.
37 Ninguém põe vinho novo em
38 Oine ꞌivauna wata ꞌeba iwaga ꞌivauna nika bikabikana i na lubwaineni kebu i na yuvefuai.”
38 Não. Vinho novo deve ser posto em odres novos.
39 Wata Iesu i vo, ꞌAiꞌedi aitoi oine tuatuaina i na yemuyaga, kebu nuanuana ꞌivauna i na yemu, i na vo, Tuatuaina a da yemu ꞌana lautonova ꞌatumaiotogina.” Deꞌe baniꞌodi Iesu i vonaga fai tomotoga fuedi yadi nuanua i vo, Yada sauluva tuatuaidi ꞌatumaiotogidi.”
39 E ninguém quer vinho novo depois de beber vinho velho, pois diz: “O vinho velho é melhor.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.