Lucas 20

Iamalele NT (YML_TBL) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Tamu ꞌaiata Iesu i luku vanuga ꞌeba veluꞌui ꞌwaineye i lauꞌage tomotoga ꞌwaidie. Tutuyanina i veve ꞌwaidie Vala ꞌAtumaina faifaina tovelomu ꞌadi toꞌedakumetavo, veꞌetoboda ꞌadi tovevo, wata tomotoga ꞌadi toꞌedakumetavo ꞌauꞌauveadi i maia i velutolieni.
1 Aconteceu que, num daqueles dias, estando Jesus a ensinar o povo no templo e a evangelizar, chegaram os principais sacerdotes e os escribas, juntamente com os anciãos,
2 I vo, Nuanuama ꞌa na ꞌasetai aitoi i vetunemu bega naninidi ꞌu ꞌiꞌidewadi ꞌalo aitoi veimea i velemu?”
2 e lhe perguntaram: — Diga-nos com que autoridade você faz estas coisas? Ou quem lhe deu esta autoridade?
3 Iesu i vo, Nuanuaku a na velutoliemi, Ioni Tobafitaiso aitoi veimea i veleni bega tomotoga i bafitaisodi? Yaubada ꞌalo tomotoga?”
3 Jesus respondeu:
4 — ausente —
4 O batismo de João era do céu ou dos homens?
5 Toꞌedakumetanidi ꞌaiseꞌavadi i veifufu i vo, Baniꞌodi ta na voneyedi? ꞌAiꞌedi ta na vo, Yaubada Ioni veimea i veleni,” ꞌako i na vo, Vetuma awale kebu Ioni yana vona ꞌwa da vetumaganeni?”
5 Então discutiram entre si: — Se dissermos: “Do céu”, ele dirá: “Por que não acreditaram nele?”
6 Wata ꞌaiꞌedi ta na vo, Tomotoga veimea Ioni i veleni,” ꞌailaꞌa deꞌe i na lukileuda fai i nuani Ioni tamu Yaubada yana toluꞌivona.”
6 Mas, se dissermos: “Dos homens”, o povo todo nos apedrejará, porque está convicto de que João era profeta.
7 Begaidi yana velutoli i tutuli i vo, ꞌIma kebu ꞌa da ꞌasetaiga aitoi veimea i veleni Ioni.”
7 Por fim, responderam que não sabiam de onde era.
8 Iesu i vonedi i vo, Yau wata kebu a na vonemi aitoi veimea i veleku bega naninidi a ꞌiꞌidewadi.”
8 E Jesus lhes disse:
9 Wata vona-awatabaiega Iesu i veifufu tomotoga ꞌwaidie. I vo, Tamu tomogo kalefa talagina i yatoi mulieta tomotoga ꞌifwaidi nimadie i yatoi i na ꞌiꞌisaveꞌavini. Weꞌe taunina i tovoi i nago mali ꞌawalaweye bei i na mia tutuya manamanawena.
9 A seguir, Jesus passou a contar ao povo esta parábola:
10 Kalefa yana kumaga ꞌana tutuya i leꞌwa, tonibakula tamu yana tofolova i voneni i na nago yana bakula ꞌana toꞌisaveꞌavinavo ꞌwaidie, vuaga ꞌifwaidi i na miedi faifaina. Toꞌisaveꞌavinanidi tofolova i ꞌiveꞌavini i nikei i vevilai nimaꞌavaꞌavana.
10 No devido tempo, mandou um servo aos lavradores para que lhe dessem do fruto da vinha. Mas os lavradores, depois de espancá-lo, o despacharam de mãos vazias.
11 Tamu ꞌaiata wata tamu tofolova i vetunei, i nikei, i yagaia, mulieta i vevilai nimaꞌavaꞌavana.
11 Em vista disso, enviou-lhes outro servo, mas também a este espancaram e, depois de insultá-lo, despacharam de mãos vazias.
12 Wata ꞌana vetonu i vetunei, veviga bwaikina i veleni wata i taweni kalimulie.
12 Mandou ainda um terceiro; também a este, depois de feri-lo, expulsaram.
13 Tonibakula yana nuanua i veꞌaleꞌusa i vo, Baniꞌodi a na munega? ꞌAkonadi a nuani. Natuku yaku tamogana nuafouku a na vetunei, voke i na veꞌililibuyeni.”
13 Então o dono da vinha disse: “Que farei? Enviarei o meu filho amado; talvez o respeitem.”
14 Siwe toꞌisaveꞌavinanidi i ꞌisanaweni i mimai ꞌaiseꞌavadi i veifufu i vo, Noꞌo tonibakula natuna, bola nani matatabuna i na ꞌewadi i na veimeyedi. Ta na luvewafai bega naninidi ta na ꞌewadi.”
14 — Mas, quando os lavradores viram o filho, começaram a discutir entre si: “Este é o herdeiro; vamos matá-lo, para que a herança seja nossa.”
15 Bega i ꞌiveꞌavini i taweni i obu kalimulie bei i luvewafai.” Iesu tomotoga i velutoliedi i vo, Tonibakula yana bakula ꞌana toꞌisaveꞌavinavo baniꞌodi i na munegidi?
15 E, lançando-o fora da vinha, o mataram.
16 I na vilai toꞌisaveꞌavinanidi matatabudi i na leodi mulieta tomotoga ꞌifwaidi i na vonedi i na vetoꞌisaveꞌavina.” Tutuyanina tomotoga Iesu yana vona i nogai i vo, Kebu nuanuama vitanina i na souyeni.”
16 Virá, exterminará aqueles lavradores e entregará a vinha a outros. Ao ouvir isto, disseram: — Que tal não aconteça!
17 Iesu i ꞌisanago tomotoga ꞌwaidie, mulieta tamu vona-vagata Yaubada yana Buki ꞌwainega i voneyeni ꞌwaidie toꞌedakumetanidi i na baileniga faifaina. I vo, ꞌOmi ꞌwa da nuani deꞌe vonanina avaꞌai ꞌana ꞌaseta? Vonanina i vo, Toꞌaiyogona folova tamu i ꞌiseni siwe i baileni. Folovanina taunina ꞌunututu.”
17 Mas Jesus, com o olhar fixo neles, disse:
18 Egavo i na tayaidi i na beꞌu folovanina tabwaneye i na tudabedabedi, wata ꞌaiꞌedi folovanina i na ꞌanifoia tomotoga tabwadie i na tukudakudadi i na vefwayafwaya.”
18 Todo o que cair sobre esta pedra ficará em pedaços; e aquele sobre quem ela cair ficará reduzido a pó.
19 Vona-awatabainina Iesu i veifufuyeniga, veꞌetoboda ꞌadi tovevo wata tovelomu ꞌadi toꞌedakumetavo ꞌakonadi i ꞌasetai ꞌadi vona-awatabai taunidi baniꞌodi toꞌaiyogonanidi wata toꞌisaveꞌavinavo sakoidi, begaidi nuanuadi ꞌaiatanina ꞌwaineye i na ꞌiveꞌavini, siwe kebu ꞌadi fataga fai tomotoga nuanuadi Iesu begaidi i kololoyedi.
19 Naquela mesma hora, os escribas e os principais sacerdotes procuravam prender Jesus, porque entenderam que ele havia contado essa parábola contra eles; mas temiam o povo.
20 Me Diu yadi toꞌedakumetavo nuanuadi Iesu i na ꞌiveꞌavini begaidi i vevemataꞌiꞌiꞌieni. Tomotoga ꞌifwaidi mani i veledi ꞌadi tutula i na nago Iesu ꞌwaineye i na bavuseba, bega velutoli ꞌwaidiega i na siloloi. ꞌAiꞌedi i na vekali toꞌedakumetanidi ꞌadi fata Iesu i na ꞌiveꞌavini i na ꞌaniveleneni gabemani yadi toketokena ꞌwaineye.
20 Eles passaram a vigiar Jesus. Enviaram espiões que se fingiam de justos para ver se o apanhavam em alguma palavra, a fim de entregá-lo à jurisdição e à autoridade do governador.
21 Begaidi tobavusebanidi i nagoi Iesu ꞌwaineye i velutolieni i vo, Tove, yamu vona wata yamu ve tonovidi, kebu ꞌu da vekaliga. ꞌA ꞌasetamu kebu ꞌu da vaiega wata kebu ꞌu da lauꞌidi siwe ꞌu veve mogitana Yaubada yana nuanua tomotoga ꞌwaimeye.
21 Então lhe perguntaram: — Mestre, sabemos que o senhor fala e ensina corretamente e não se deixa levar pela aparência das pessoas, mas ensina o caminho de Deus segundo a verdade.
22 Nuanuama ꞌa na ꞌasetai i lubwaineda ꞌida me Diu ta na takesi toveimea bwaikina Sisaꞌwaineye ꞌalo kebu?”
22 É lícito pagar imposto a César ou não?
23 Iesu yadi bavuseba ꞌakonadi i ꞌasetai begaidi i vonedi i vo, Maninina ꞌwainega ta yatoyato takesi ꞌwa na mieni ta na ꞌiseni. Aitoi ꞌanununa wata ꞌana wagava maninina nageneye?”
23 Mas Jesus, percebendo a artimanha deles, respondeu:
24 — ausente —
24 — Mostrem-me um denário. De quem é a figura e a inscrição? Eles responderam: — De César. Então Jesus lhes disse:
25 I vo, Sisa.” Iesu i vonedi i vo, Vetuma ꞌaiꞌedi avaꞌai Sisa faifaina ꞌwa na veleni, weꞌe ꞌaiꞌedi avaꞌai Yaubada faifaina ꞌwa na veleni.”
25 — Pois deem a César o que é de César e a Deus o que é de Deus.
26 Toꞌedakumetanidi kebu ꞌadi fata tamu avaꞌai ꞌwainega Iesu i na siloloi tomotoga matadie bega i na vekali, faifainanina ma yadi nuavogana i veꞌwadamo.
26 Não puderam apanhá-lo em palavra alguma diante do povo; e, admirados da sua resposta, calaram-se.
27 ꞌIfwaidi Diu totafalolo ꞌadi wagava Sadusi i maia Iesu ꞌwaineye. Taunidi tovona igodina tomotoga kebu i na yawasa-vaitugana.
27 Chegando alguns dos saduceus, que dizem não haver ressurreição,
28 Tomotoganidi Iesu i velutolieni i vo, Tove, basenadiotoga Mosese yada veimea i kilumi i vo, ꞌAiꞌedi tamu tomogo i na wafa siwe kebu natunavoga, ꞌwabulina taina i na nagidi bega kwakwama i na vetubugidi tatana ꞌana wagava wata ꞌana wauma faifaidi.”
28 perguntaram a Jesus: — Mestre, Moisés nos deixou escrito que, se um homem casado morrer sem deixar filhos, o irmão desse homem deve casar com a viúva e gerar descendentes para o falecido.
29 Tamu tomogo ma tainavo ꞌadi ꞌailaꞌa 7, tulaiotogina i nagi kebu tamu natunaga i wafa.
29 Ora, havia sete irmãos: o primeiro casou e morreu sem filhos;
30 ꞌWabula yadi bwa i nagia, wata kebu tamu natunaga i wafa.
30 o segundo
31 Wata baniꞌodi ꞌadi vetonu yadi bwa i nagidi i nagoga taidiavo matatabudi ꞌwabulanidi taiadi i nagi siwe kebu tamu natudiavoga.
31 e o terceiro também casaram com a viúva, e assim foi com os sete. Todos morreram sem deixar filhos.
32 Tomotoganidi 7 i wafaꞌaꞌava, mulieta vavine i wafa.
32 Por fim, morreu também a mulher.
33 Nuanuama ꞌa na ꞌasetai, tutuyanina tovoi-vaitugana ꞌwaineye vavinenidi aitoi mogitana yadi lamoga? Fai tomotoganidi 7 taiadi i nagi.”
33 Portanto, na ressurreição, de qual deles a mulher será esposa? Porque os sete casaram com ela.
34 Iesu yadi velutoli i tutuli i vo, Tomotoga ꞌasiau fwayefwayeye i miamianiga, iaveta wata vevine i naginagi.
34 Jesus respondeu:
35 Weꞌe tomotoganidi i lubwainedi i na tovoi-vaitugana i na luku abame, bei i na miamiani yadi sauluva tulina nagi kebu.
35 mas os que são considerados dignos de alcançar a era vindoura e a ressurreição dentre os mortos não casam, nem se dão em casamento.
36 Yadi mia baniꞌodi anelose kebu i na wafaga. Fai Yaubada i sivetovoidi wafayega begaidi natunavo.
36 Pois não podem mais morrer, porque são iguais aos anjos e são filhos de Deus, sendo filhos da ressurreição.
37 ꞌOmi yami vona ꞌana nogaya ꞌwa vo, Towafa kebu i na tovoi-vaitugana,” siwe a na vonemi. ꞌAiꞌedi Mosese ꞌana kilukiluma ꞌwa da luꞌiawawa-dewai ꞌwa da ꞌiseni towafa i na yawasa-vaitugana. Basenadiotoga Yaubada i veifufu Mosese ꞌwaineye ꞌai-ꞌalaꞌalata ꞌwainega. I vo, Yau Ebelamo, Aisake, wata Iakobo yadi Yaubada.”
37 E que os mortos ressuscitam, Moisés o indicou no trecho referente à sarça, quando afirma que o Senhor é o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó.
38 Deꞌe baniꞌodi Yaubada i voneyediga fai tomotoganidi basenadiotoga i wafa ꞌasiau ma yawaidi taiadi i miamiani. Begaidi ta na ꞌasetai egavo ꞌakonadi i wafa ꞌasiau ma yawaidi i miamiani kebu tamu aitoi wafawafana Yaubada mataneye.”
38 Ora, Deus não é Deus de mortos, e sim de vivos; porque para ele todos vivem.
39 Weꞌe ꞌifwaidi veꞌetoboda ꞌadi tovevo Iesu yana vona i nogai i vo, Tove, ꞌu vona mogitana.”
39 Então alguns dos escribas disseram: — Boa resposta, Mestre!
40 Kebu tamu wata aitoi i da vo, Iesu a na velutolieni,” fai i kololo.
40 E não ousaram mais fazer perguntas a Jesus.
41 Iesu tomotoga i velutoliedi i vo, Tomotoga i vonaga Keliso, taunina Yaubada ꞌana Venuaꞌivina, Kini Devida tubuna. Awale baniꞌodi i voneyedi?
41 Mas Jesus lhes perguntou:
42 Basenadiotoga Devida tauniotogina i kilumi Buki Same ꞌwaineye Yaubada ꞌana Venuaꞌivina faifaina i vo, Yaubada i vona ꞌaku Toveimea ꞌwaineye, i vo, Veimea a velemuga bega ꞌu na miabui ꞌaku ꞌatagiega, I na nagoga ꞌamu gaviavo a na leodi bega ꞌu na veveimeyedi.”
42 Pois o próprio Davi afirma no Livro dos Salmos:
43 — ausente —
43 até que eu ponha
44 Keliso mogitana Devida ꞌana wauma ꞌwainega i souyeni, siwe i vebwaika-ꞌiaweni Devida, faifainanina i veꞌawa-Toveimea Keliso ꞌwaineye.”
44 — Portanto, Davi o chama de Senhor. Então como ele pode ser filho de Davi?
45 ꞌAilaꞌa bwaikina Iesu yana vona i noganogaya, yana tovetutuyamavo ꞌwaidie i vo, ꞌWa na ꞌisaꞌisa veꞌetoboda ꞌadi tovevo, nuanuadi yaba kaleko manamanawedi i veveꞌwesenedi bega ꞌailaꞌa bwaikina ma yadi veꞌililibu i na vevekaiwa ꞌwaidie. Nuanuadi toꞌedakumeta bwaikidi taiadi i na mimiabui ꞌeba miavaꞌauta ꞌwaidie wata sakali ꞌwaidie nuanuadi i na mimiabui ma ꞌadi wagava taiadi.
45 Quando todo o povo estava ouvindo, Jesus disse aos seus discípulos:
46 — ausente —
46 — Cuidado com os escribas, que gostam de andar com vestes talares e muito apreciam as saudações nas praças, as primeiras cadeiras nas sinagogas e os primeiros lugares nos banquetes.
47 Weꞌe ꞌwabuꞌwabulavo i vevekaliedi yadi vanuga i eloelodi wata yadi veluꞌui i lulumanamanawedi bega tomotoga i na subisubiadi i na vo ꞌako, Yaubada yana tofolovavo ꞌatumaidi.” ꞌAwaie ꞌadi vematavuloga bwaikina i na veluagai Yaubada ꞌwainega.”
47 Eles devoram as casas das viúvas e, para o justificar, fazem longas orações. Estes sofrerão juízo muito mais severo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.