João 8
Iamalele NT (YML_TBL) vs NTLH
1 Me Diu yadi veꞌikwayekwayega i ꞌaꞌava, i nagoi yadi vanuge, weꞌe Iesu i laka ꞌOya Olive.
1 [Depois todos foram para casa, mas Jesus foi para o monte das Oliveiras.
2 I ꞌatai ꞌawaꞌawaiogose i vilai i mai vanuga ꞌeba veluꞌui nageneye. ꞌAilaꞌa bwaikina i maia ꞌwaineye bega Iesu i miabui i ve ꞌwaidie.
2 De madrugada ele voltou ao pátio do Templo, e o povo se reuniu em volta dele. Jesus estava sentado, ensinando a todos.
3 Weꞌe veꞌetoboda ꞌadi tovevo wata totafalolo Falisi, tamu vavine i miedi Iesu ꞌwaineye. Vavinenidi ꞌifwaidi tomotoga i veluagadi tamu tomogo tulina taiadi i veveꞌavula bega i miedi Iesu wata ꞌailaꞌa bwaikina matadie.
3 Aí alguns mestres da Lei e fariseus levaram a Jesus uma mulher que tinha sido apanhada em adultério e a obrigaram a ficar de pé no meio de todos.
4 Toꞌedakumetanidi Iesu i voneni i vo, Tove, vavine deꞌe ꞌa miediga, mogitana i ꞌisedi tamu tomogo taiadi i veveꞌavula.
4 Eles disseram: — Mestre, esta mulher foi apanhada no ato de adultério.
5 Basenadiotoga Mosese yada veꞌetoboda i kilumi i vo ꞌaiꞌedi deꞌe sauluvanina, i lubwaineni kileuyega ta na tutuvewafadi. Weꞌe ꞌomu yamu nuanua baniꞌodi?”
5 De acordo com a Lei que Moisés nos deu, as mulheres adúlteras devem ser mortas a pedradas. Mas o senhor, o que é que diz sobre isso?
6 Deꞌe baniꞌodi i voneyediga Iesu i sisiloloi, nuanuadi bonana i na nogai, ꞌaiꞌedi i na vekaliga i na ꞌiveꞌavini i na naweni ꞌeba vonayavuga ꞌwaineye. Siwe Iesu kebu tamu avaꞌai i da voneyeniga, i ꞌodumo fwayefwayeye nimanega i kilukiluma.
6 Eles fizeram essa pergunta para conseguir uma prova contra Jesus, pois queriam acusá-lo. Mas ele se abaixou e começou a escrever no chão com o dedo.
7 Bola i kilukiluma wata tovevitanidi i lulukwayegeni nuanuadi Iesu yadi vona i na tutuli, mulieta Iesu i tovoi i vonedi i vo, ꞌAtumaina, siwe aitoi ꞌwaimiega kebu yana sakonaga, kumanina nagami kileu i na ꞌewai vavine i na nikedi.”
7 Como eles continuaram a fazer a mesma pergunta, Jesus endireitou o corpo e disse a eles:
8 Wata i ꞌodu-vaitugana, i kilukiluma fwayefwayeye.
8 Depois abaixou-se outra vez e continuou a escrever no chão.
9 Tomotoga Iesu yana vonanina i nogai, ꞌaitamogana ꞌaitamogana i sousouyedi i degadega, weꞌe ꞌauꞌauveadi kumanidiavo nagami i souyedi. Tovevitanidi i nagoi weꞌe Iesu wata vavine taiadi i miamia.
9 Quando ouviram isso, todos foram embora, um por um, começando pelos mais velhos. Ficaram só Jesus e a mulher, e ela continuou ali, de pé.
10 Mulieta Iesu i tovoi vavine i vonedi i vo, Tomotoganidi i miemiga ꞌakonadi i tauya? Tomotoga nuanuadi i na nikemi yami sakona faifaina aitoina tamu i ꞌainike?”
10 Então Jesus endireitou o corpo e disse:
11 Vavine i vo, ꞌAuvea kebu tamu aitoi i da nikema.” Iesu i vonedi i vo, Yau wata, kebu a na veimea vematavuloga ꞌwa na veluagai. ꞌAsaꞌaiana ꞌwa souyemi ꞌwa nago, siwe kebu wata ꞌwa na sakosakona.”]
11 — Ninguém, senhor! — respondeu ela. Jesus disse:
12 Tomotoganidi i miamiani vanuga ꞌeba veluꞌui nageneye Iesu i vonedi i vo, Yau ꞌomi tomia fwayafwaya yami mageta, wata yau kumaniku tomotoga nuami ꞌadi tokiavemageta. Egavo i na vetumagana ꞌwaikuye yadi nuanua kebu dududubalidiga siwe mia ꞌivauna wata ꞌatumaina i na veluagai magetanina ꞌwainega.”
12 De novo Jesus começou a falar com eles e disse:
13 Totafalolo Falisi i voneni i vo, Taunimu ꞌu awaꞌaiꞌaimu, kebu ꞌa na veꞌawamogitana yamu vona faifaidi.”
13 Os fariseus disseram a Jesus: — Agora você está falando a favor de você mesmo. Por isso o que você diz não tem valor.
14 Wata Iesu i vonedi i vo, A vonaga tauniku faifaiku vona mogitana, fai a ꞌasetai avaꞌaiega a mai wata ꞌawaie a na nago ꞌwaineye, weꞌe ꞌomi bega a maiga wata bei a na nagoga kebu ꞌwa da ꞌasetaiga.
14 Jesus respondeu:
15 ꞌOmi ꞌisaꞌava ꞌwainega ꞌwa ꞌaꞌamalakibu, kebu ꞌaseta mogitana ꞌwainega ꞌwa da vevenuaꞌivina. Yau kebu a da vevenuaꞌivinaga yami sakona faifaina, weꞌe ꞌaiꞌedi a na venuaꞌivinaga yaku venuaꞌivinanina mogitana wata tonovina, fai kebu ꞌaiseku yaku nuanuayega, Tamada ꞌaku tovetune i ꞌiꞌivaiseku wata i labilabiniku.
15 Vocês julgam de modo puramente humano; mas eu não julgo ninguém.
16 — ausente —
16 E, se eu julgar, o meu julgamento é verdadeiro porque não julgo sozinho, pois o Pai, que me enviou, está comigo.
17 Yami veimea kilukilumina i ꞌenoꞌeno i vo, ꞌAiꞌedi tomotoga ꞌadi ꞌailuga yadi luꞌivona i na vesala, i vona mogitana.”
17 Na
18 Wata baniꞌodi yau tauniku faifaiku a vonavona, wata Tamada, ꞌaku tovetune i vonavona faifaiku, ꞌama ꞌailuga yama vona i vesala bega vona mogitana.”
18 Eu dou testemunho a respeito de mim mesmo, e o Pai, que me enviou, também dá testemunho a meu respeito.
19 Falisinidi i velutolieni Iesu i vo, Avaꞌaibe bei tamamu?” Iesu i vo, ꞌWa bavuyekuga, wata Tamaku ꞌwa bavuyeni. ꞌAiꞌedi ꞌwa da ꞌasetakuga, Tamaku wata ꞌwa da ꞌasetai.”
19 — Onde está o seu pai? — perguntaram. Jesus respondeu:
20 Iesu yana ve deꞌe ꞌailaꞌa bwaikina matadie, vanuga ꞌeba veluꞌui nageneye, ꞌanivelena-maimaiga ꞌana ꞌeba yato lilivaneye. Kebu tamu aitoi i da ꞌiveꞌavini, i lubwaineni bei i na ꞌiveꞌaviniga ꞌana tutuya bola.
20 Jesus disse essas coisas quando estava ensinando no pátio do Templo, perto da caixa das ofertas. Ninguém o prendeu porque ainda não tinha chegado a sua hora.
21 ꞌAilaꞌanidi wata Iesu i vonedi i vo, A na tauya a na nago siwe ꞌwa na luala-wayogeku, ꞌwa na wafa yami sakona i na ꞌeno-vagata Yaubada kebu i na nuatavunidi. Bei a na nagoga kebu ꞌami fata ꞌwa na waia ꞌwaineye.”
21 Jesus disse outra vez:
22 Vonanina me Diu toꞌedakumetavo i nogaiga ꞌaiseꞌavadi i vona i vo, Voke taunina i na luvewafai fai i vo, Bei a na nagoga kebu ꞌami fata ꞌwa na waia.”
22 Os líderes judeus disseram: — Ele diz que nós não podemos ir para onde ele vai! Será que ele vai se matar?
23 Wata Iesu i vonedi i vo, ꞌOmi deꞌe bega ꞌwa souyemi, weꞌe yau tabwanega a mai. Yami ꞌeba mia fwayafwaya yau abamega a obuma.
23 Jesus continuou:
24 Faifainanina a vo, ꞌWa na wafa yami sakona i na ꞌeno-vagata kebu Yaubada i na nuatavunidi.” Yau Yaubada ꞌana Venuaꞌivina, ꞌaiꞌedi kebu ꞌwa na vetumagana ꞌwaikuye, tutuyanina ꞌwa na wafa, yami sakona i na ꞌeno-vagata.”
24 Por isso eu disse que vocês vão morrer sem o perdão dos seus pecados. De fato, morrerão sem o perdão dos seus pecados se não crerem que “
25 Begaidi i velutolieni i vo, Nuanuama ꞌa na ꞌasetamu, ꞌomu aitoi?” Iesu yadi velutoli i tutuli i vo, Tutuya fuedi a luluꞌivoneyeku ꞌwaimie, siwe ꞌasaꞌaiana baniꞌodi.
25 — Quem é você? — perguntaram a Jesus. Ele respondeu:
26 ꞌAiꞌedi nuanuaku, ꞌaku fata nani fuedi yami sakona faifaidi a da luꞌivoneyedi wata a da awavesakoyemi, siwe ꞌaku tovetune avaꞌai i vonekuga ꞌaisedi a luluꞌivoneyedi tomia fwayafwaya matatabumi ꞌwaimie. ꞌAku tovetunenina yana nuanua wata yana sauluva tonovidi, ꞌada fata ta na vetumagana yana vona ꞌwaidie.”
26 Existem muitas coisas a respeito de vocês das quais eu preciso falar e as quais eu preciso julgar. Porém quem me enviou é verdadeiro, e eu digo ao mundo somente o que ele me disse.
27 Siwe tomotoganidi kebu i da ꞌasetaiga, Iesu i vonavona Tamana faifaina, taunina ꞌana tovetune.
27 Eles não entenderam que ele estava falando a respeito do Pai.
28 Begaidi wata Iesu i vonedi i vo, Deꞌe ꞌwa bavuyeku, siwe tutuyanina yau a vetomotogaotoga ꞌwa na silakaiku ꞌai lagalagana ꞌwaineye bei ꞌwa na ꞌasetaku yau Yaubada ꞌana Venuaꞌivina. Wata bei ꞌwa na ꞌasetai kebu tamu saiꞌafo tauniku yaku nuanuayega a da folofolova, siwe avaꞌai ꞌakonadi Tamada i vonekuga baniꞌodi a vonevoneyedi.
28 Por isso Jesus disse:
29 Fai tutuya fuedi ꞌaku tovetunenina yana nuanua a ꞌiꞌidewadi i sososoana faifaiku, begaidi kebu tamu tutuya i da bailekuga i labilabiniku.”
29 Quem me enviou está comigo e não me deixou sozinho, pois faço sempre o que lhe agrada.
30 Tomotoga fuedi Iesu yana vona i nogai i vetumagana ꞌwaineye.
30 Quando Jesus disse isso, muitos creram nele.
31 Me Diu fuedi i vetumagana Iesu ꞌwaineye begaidi i vonedi i vo, ꞌAiꞌedi yaku ve ꞌwa na vevematayakeyakedi, ꞌomi yaku tovetutuyamavo mogitana.
31 Então Jesus disse para os que creram nele:
32 Sakona i veveimeyemi ꞌwa da vo baniꞌodi ꞌomi yana tofolovavo, siwe yaku ve tonovidi ꞌwa nogaidiga ꞌwa na vevematayakeyakedi, ꞌwa na ꞌasetai yaku ve, vona mogitana, vonanidi i na ꞌetoyavumi.”
32 e conhecerão a verdade, e a verdade os libertará.
33 Me Diu toꞌedakumetavo i vona Iesu ꞌwaineye i vo, ꞌIma Ebelamo tubunavo, kebu tamu tutuya ꞌa da vetofolova-maimaiga tamu tomogo ꞌwaineye. Awale ꞌu vo, Yaku vona i na ꞌetoyavumi?”
33 Eles responderam: — Nós somos descendentes de Abraão e nunca fomos escravos de ninguém. Como é que você diz que ficaremos livres?
34 Wata Iesu i vonedi i vo, A vona mogitana ꞌwaimie, egavo i sakosakonaga, sakonanina i veveimeyedi.
34 Jesus disse a eles:
35 ꞌAiꞌedi tamu tomogo yana tofolova-maimaiga i na kimwanei, tofolovanina kebu ma yana veimea wata kebu i na mia-vagata tomogonina yana ꞌailaꞌa nageneye, mogitana tomogonina natuotogina ma yana veimea wata yana ꞌailaꞌa nageneye i na mia-vagata.
35 O escravo não fica sempre com a família, mas o filho sempre faz parte da família.
36 ꞌOmi sakona yana tofolova-maimaiga, siwe ꞌaiꞌedi yau, Yaubada Natuna a na ꞌetoyavumi ꞌomi mogitana yavuyavumi.
36 Se o Filho os libertar, vocês serão, de fato, livres.
37 Mogitana a ꞌasetai ꞌomi Ebelamo tubunavo, siwe ꞌifwaimi nuanuami ꞌwa na luvewafaku fai yaku ve ꞌwa vedumweꞌaiꞌaiedi.
37 Eu sei que vocês são descendentes de Abraão; porém estão tentando me matar porque não aceitam os meus ensinamentos.
38 Naninidi a ꞌisedi Tamaku ꞌwaineye a veveifufuyedi ꞌwaimie, weꞌe ꞌomi avaꞌai nuanuami ꞌwa na ꞌidewaiga ꞌwaikuye fai tamami sakoina i vonemi.”
38 Eu falo das coisas que o meu Pai me mostrou, mas vocês fazem o que aprenderam com o pai de vocês.
39 Me Diu toꞌedakumetavo Iesu yana vona i tutuli i vo, ꞌIma tamama Ebelamo.” Iesu i vo, ꞌAiꞌedi ꞌomi natunavo mogitanaga, yana sauluva ꞌatumaidi ꞌwa da vevetutuyamedi.
39 — O nosso pai é Abraão! — responderam eles. Então Jesus disse:
40 Siwe yami sauluva tulina, kebu Ebelamo baniꞌodi. Nuanuami ꞌwa na luvewafaku fai tutuya fuedi Yaubada yana vona mogitana, ꞌwainega a nogai, a luluꞌivona ꞌwaimie.
40 Mas eu lhes tenho dito a verdade que ouvi de Deus, e assim mesmo vocês estão tentando me matar. Abraão nunca fez uma coisa assim!
41 ꞌOmi kebu mogitana Ebelamo natunavo. Tamami yana sauluva sakoidi ꞌwa ꞌewadi.” Toꞌedakumetanidi i vo, ꞌIma kebu ꞌeda natunavoga. Matatabuma tamama ꞌaitamogana, taunina Yaubada.”
41 Vocês estão fazendo o que o pai de vocês fez. Eles responderam: — Nós não somos filhos ilegítimos; nós temos um Pai, que é Deus!
42 Iesu i vonedi i vo, ꞌAiꞌedi mogitana Yaubada tamamiga, ꞌwa da nuakalikalieku fai yau Yaubada ꞌwainega a mai, taiadi ta miamiani. Kebu tauniku yaku nuanuayega a da mai, Yaubada i vetuneku.
42 Jesus disse a eles:
43 Fai kebu nuanuami yaku vona ꞌwa na nogai, begaidi avaꞌai a voneyediga ꞌwa bavuyedi.
43 Por que é que vocês não entendem o que eu digo? É porque não querem ouvir a minha mensagem.
44 ꞌOmi Seitaninatunavo, nuanuami yana nuanuana sakoidi ꞌwaidie ꞌwa na nunagoi. Tutuya ꞌeba velamu ꞌwainega i maiga ꞌasiau Seitaninina toluvewafa, kebu tamu saiꞌafo yana vona tonovidi, naninidi tonovidi matatabuna i vevedumweꞌaiꞌaiedi. Tutuya fuedi vekaliega i vonavona fai ꞌasaꞌaiana baniꞌodi yana sauluva wata vekali matatabuna taunina lamudi.
44 Vocês são filhos do Diabo e querem fazer o que o pai de vocês quer. Desde a criação do mundo ele foi assassino e nunca esteve do lado da verdade porque nele não existe verdade. Quando o Diabo mente, está apenas fazendo o que é o seu costume, pois é mentiroso e é o pai de todas as mentiras.
45 A vona tonovina ꞌwaimie kebu a da vekaliga, siwe fai Seitani yana sauluva-vekavekali ꞌwa ꞌewadi begaidi kebu ꞌwa da vetumaganekuga.
45 Mas, porque eu digo a verdade, vocês não creem em mim.
46 Kebu tamu aitoi ꞌana fata i na vona mogitana ꞌwaikuye i na vo, ꞌOmu tosakona.” Tutuya fuedi a vonavona tonovina ꞌwaimie, siwe kebu tamu saiꞌafo ꞌwa da vetumagana ꞌwaikuye.
46 Qual de vocês pode provar que eu tenho algum pecado? Se digo a verdade, por que não creem em mim?
47 Egavo tamadi Yaubada, Yaubadanina yana vona i noganogai, siwe ꞌomi kebu Yaubada yana ꞌAilaꞌa nageneye, faifainanina kebu nuanuami yana vona ꞌwa na nogai.”
47 A pessoa que é de Deus escuta as palavras de Deus. Vocês não escutam as palavras de Deus porque vocês não são dele.
48 Me Diu toꞌedakumetanidi Iesu yana vona i tutuli i vo, Yama vona basenadi, ꞌakonadi ꞌana mogitana i souyeni ꞌa vo, ꞌOmu yaiaina i agemu bega ꞌwavaꞌwavamu wata ꞌomu baniꞌodi tomogo Samelia sakoina.”
48 Eles disseram a Jesus: — Por acaso não temos razão quando dizemos que você é
49 Iesu i vonedi i vo, Yau kebu yaiaina i da agekuga. Tamaku a veveꞌililibuyeni, weꞌe ꞌomi kebu ꞌwa da veveꞌililibuyekuga.
49 Jesus respondeu:
50 Kebu tauniku ꞌaku awaꞌaiꞌai faifaina a da folofolova, a folofolovaga Yaubada i na awaꞌaiꞌaiku, weꞌe tomotoganidi i vedumweꞌaiꞌaiekuga i na vematavulogidi.
50 Não procuro conseguir elogios para mim mesmo; mas existe alguém que procura consegui-los para mim, e ele é o Juiz.
51 A vona mogitana ꞌwaimie, egavo yaku vona i na vevematayakeyakediga kebu i na wafaotoga, i na mia-vagata.”
51 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem obedecer aos meus ensinamentos não morrerá nunca.
52 Me Diu i voneni i vo, ꞌU vevekali, vona mogitana yaiaina i agemu. Basenadiotoga Ebelamo i wafa, wata Yaubada yana toluꞌivonavo taiadi, weꞌe igodi ꞌomu ꞌu vo, ꞌAiꞌedi egavo yaku vona i na vevematayakeyakediga kebu i na wafaotoga, i na mia-vagata.”
52 Então eles disseram: — Agora temos a certeza de que você está dominado por um demônio! Abraão e todos os
53 Tubuda Ebelamo ꞌomu kebu baniꞌodiga, taunina tomogo bwaikina siwe i wafa toluꞌivonavo taiadi. ꞌOmu ꞌwa da vo bwaikaotogimu begaidi baniꞌodi ꞌu vonevoneyedi.”
53 Será que você é mais importante do que Abraão, o nosso pai, que morreu? E os profetas também morreram! Quem você pensa que é?
54 Iesu i vonedi i vo, ꞌAiꞌedi tauniku a da awaꞌaiꞌaiku ꞌana nogaya nani-ꞌavoꞌavovo. Tamaku, kumanina igodi ꞌwa vo, Yama Yaubada,” taunina ꞌaku toawaꞌaiꞌai.
54 Ele respondeu:
55 Kebu tamu saiꞌafo Yaubadanina ꞌwa da ꞌaseta-tonovi, yau a ꞌasetai. ꞌAiꞌedi a da vo, Kebu a da ꞌasetaiga,” a da vekali, baniꞌodi ꞌomi yami sauluva. Siwe a ꞌasetai, wata yana vona a vevematayakeyakedi.
55 Vocês nunca conheceram a Deus, mas eu o conheço. Se eu disser que não o conheço, serei mentiroso como vocês; mas eu o conheço e obedeço ao que ele manda.
56 Basenadiotoga yaku mai ꞌana tutuya tubumi Ebelamo i nuanimo nika i sosoana, siwe ꞌakonadi i ꞌiseni i sosoana bwaikina.”
56 Abraão, o pai de vocês, ficou alegre ao ver o tempo da minha vinda. Ele viu esse tempo e ficou feliz.
57 Me Diu Iesu i voneni i vo, ꞌOmu bola kebu ꞌamu malamala 50 i da veluagai, voke ꞌu ꞌiseni Ebelamo? ꞌA nuani kebu tamu saiꞌafo ꞌu da ꞌisa-tonovi.”
57 — Você não tem nem cinquenta anos e viu Abraão? — perguntaram eles.
58 Iesu i vo, A vona mogitana ꞌwaimie, Bola Ebelamo kebu i da tubugaga, yau a mia-vagata.”
58 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: antes de Abraão nascer, “ — respondeu Jesus.
59 Me Diu yana vona i nogai, i nuasako, kileu i ꞌewadi igodi nuanuadi i da luvewafai, siwe Iesu i giva tomotoga nagedie mulieta vanuga ꞌeba veluꞌui ꞌwainega i souyeni i nago.
59 Então eles pegaram pedras para atirar em Jesus, mas ele se escondeu e saiu do pátio do Templo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.