João 18
Iamalele NT (YML_TBL) vs NAA
1 Iesu yana veluꞌui i ꞌaꞌava, mulieta yana tovetutuyamavo taiadi Ielusalema i ꞌiaweni i nagoi i obu Ufa Kidiloni i damani noꞌo bega i laka. Bei welavi fuedi i tabo, nagedie i luku.
1 Depois de dizer isso, Jesus saiu juntamente com os seus discípulos para o outro lado do ribeiro de Cedrom, onde havia um jardim; e aí entrou com eles.
2 Iudasa, taunina Iesu ꞌana toꞌetogiluva, ꞌawalawanina i ꞌasetai fai tutuya fuedi Iesu ma yana tovetutuyamavo bei i nunagoi.
2 Judas, o traidor, também conhecia aquele lugar, porque Jesus muitas vezes havia se reunido ali com os seus discípulos.
3 Mulieta Iudasa ꞌifwaidi tolugaviavo taiadi i maia ꞌawalawanina ꞌwaineye. Tolugavianidi ꞌifwaidi vanuga ꞌeba veluꞌui ꞌana toꞌisaveꞌavinavo, i maia tovelomu ꞌadi toꞌedakumetavo wata Falisi ꞌwaidiega, siwe ma yadi ꞌibadi wata kefata i laudukala i maia.
3 Tendo, pois, Judas recebido a escolta e alguns guardas da parte dos principais sacerdotes e fariseus, chegou a esse lugar com lanternas, tochas e armas.
4 Iesu ꞌakonadi i ꞌasetai avaꞌai saiꞌafoga i na souyedi ꞌwaineye begaidi tutuyanina Iudasa tolugaviavo taiadi i leꞌwai, Iesu i vaganago ꞌwaidie i velutoliedi i vo, Aitoi ꞌwa lulualeni?” Tolugaviavo i vo, Tomogo Nasaledi ꞌana wagava Iesu.” Iesu i vo, Yau side tauniku.”
4 Então Jesus, sabendo de tudo o que ia acontecer com ele, adiantou-se e perguntou-lhes:
5 — ausente —
5 Eles responderam: — A Jesus, o Nazareno. Então Jesus lhes disse: Ora, Judas, o traidor, também estava com eles.
6 Tutuyanina Iesu i vonedi i vo, Yau side tauniku,” tolugaviavo i vemuliuga i nagoi i beꞌu i veꞌufoꞌufobala.
6 Quando Jesus lhes disse: “Sou eu”, recuaram e caíram por terra.
7 Wata Iesu i velutoliedi i vo, Aitoi ꞌomi ꞌwa lulualeni?” Tolugaviavo i vo, Tomogo Nasaledi ꞌana wagava Iesu.”
7 Jesus, de novo, lhes perguntou: Responderam: — A Jesus, o Nazareno.
8 Iesu i vo, ꞌAkonadi a vonemi a vo, Yau side ꞌasaꞌaiana tauniku.” Fai nuanuami yau, deꞌe yaku tovetutuyamavo ꞌwa na vonedi i na nagoi.”
8 Então Jesus disse:
9 Iesu i vonaga i vo, ꞌWa na vonedi i na nagoi,” nika yana vonanina basenadi ꞌana mogitana i souyeni fai i vo, Tamaku, tomotoganidi ꞌu velekuga ꞌwaidiega kebu tamu aitoi a da baileni a ꞌiꞌisaveꞌavinidi.”
9 Ele disse isso para se cumprir a palavra que tinha dito anteriormente: “Não perdi nenhum dos que me deste.”
10 Saimoni Fita ma yana kefata, i yoꞌei tovelomu bwaikina yana tofolova igodi i da nikei, tanigaꞌavana ꞌana ꞌatagiega i tutuomuya. Tofolovanina ꞌana wagava Maleko.
10 Então Simão Pedro puxou da espada que trazia e feriu o servo do sumo sacerdote, cortando-lhe a orelha direita. E o nome do servo era Malco.
11 Iesu Fita i talabodeni i vo, ꞌAsaꞌaiana, yamu kefata ꞌu dodogi ꞌana ꞌeba ꞌaidodoga ꞌwaineye. I lubwaineku vita wata wafa a na veluagadi fai Tamaku nuanuana, weꞌe ꞌomu yana nuanuanina ꞌu tatalabodeni.”
11 Mas Jesus disse a Pedro:
12 Tolugaviavo ma yadi toeva biola, wata vanuga ꞌeba veluꞌui ꞌana toꞌisaveꞌavinavo taiadi, Iesu i ꞌiveꞌavini i yogoni.
12 Assim, a escolta, o comandante e os guardas dos judeus prenderam Jesus e o amarraram.
13 Mulieta i ꞌewai i naweni Anasa ꞌwaineye. Anasanina natuna yadi lamoga tovelomu bwaikina malamalanina ꞌwaineye, ꞌana wagava Kaiafa.
13 Então o levaram primeiramente a Anás, sogro de Caifás, sumo sacerdote naquele ano.
14 Kaiafa kumanina basenadi me Diu toꞌedakumetavo i vonedi i vo, I lubwaineni Iesu i na wafa bega tomotoga fueda ta na mia ꞌatumaina.”
14 Ora, Caifás era quem havia declarado aos judeus ser conveniente morrer um homem pelo povo.
15 Saimoni Fita wata tamu tovetutuyama Iesu i yogoꞌwaili. Ma fuedie i leꞌwai tovelomu bwaikina yana vanuge, vanuganina kalikalina, nageneye i luku tamu ꞌawasasa ꞌwaineye. Fai tovelomu bwaikina tovetutuyamanina i ꞌasetai begaidi Iesu taiadi i luku.
15 Simão Pedro e outro discípulo seguiam Jesus. Esse discípulo era conhecido do sumo sacerdote e, por isso, conseguiu entrar no pátio da casa deste com Jesus.
16 Weꞌe Fita i tovotovoi tanotanoge kali ꞌana ꞌawa lilivaneye bega iana, kumanina tovelomu bwaikina i ꞌasetai i vilai i mai vavine neꞌeꞌelina ꞌawa ꞌana toꞌisaveꞌavina i voneni Fita i tauyeni i luku.
16 Pedro, porém, ficou de fora, junto à porta. O outro discípulo, que era conhecido do sumo sacerdote, saiu, falou com a encarregada da porta e levou Pedro para dentro.
17 Vavinenina neꞌeꞌelina Fita i voneni i vo, Voke ꞌomu kumanimu noꞌo tomogonina tamu yana tovetutuyama.” Siwe Fita i veꞌewa i vo, Yau tuliku.”
17 Então a empregada, encarregada da porta, perguntou a Pedro: — Você também não é um dos discípulos desse homem? Ele respondeu: — Não, não sou.
18 Fai kaukau, tofolovavo wata tolugaviavo ꞌai i levai mulaꞌwayega bei i vevevala. Wata Fita i nago lilivadie i tovoi ma fuedie i vevevala.
18 Os servos e os guardas estavam ali, tendo acendido uma fogueira por causa do frio, e se aqueciam. Pedro estava no meio deles, aquecendo-se também.
19 Vanuganina nageneye tovelomu bwaikina Iesu i velutolitolieni yana tovetutuyamavo wata yana ve faifaidi.
19 Então o sumo sacerdote interrogou Jesus a respeito dos seus discípulos e da sua doutrina.
20 Yana vona Iesu i tutuli i vo, Yau tutuya fuedi mageseye a veveifufu ꞌailaꞌa matadie. Kebu a da givagiva a da veve, yaku ve matatabuna vanuga ꞌeba veluꞌui nageneye wata ꞌeba miavaꞌauta ꞌwaidie me Diu fuedi matadie.
20 Jesus lhe respondeu:
21 Awale ꞌu velutolitolieku? Nuanuamu velutoli, tomotoganidi yaku vona i noganogaidi ꞌwaidie ꞌu da velutoli. Avaꞌai a voneyediga i ꞌasetadi, ꞌadi fata i na luꞌivona ꞌwaimuye.”
21 Por que o senhor está perguntando para mim? Pergunte aos que ouviram o que lhes falei. Eles sabem muito bem o que eu disse.
22 Deꞌe baniꞌodi Iesu i vonevoneyediga, tamu tolugavia i ꞌainike Iesu maigineye wata i vo, Awale weꞌe baniꞌodi ꞌu voneyedi yada tovelomu bwaikina ꞌwaineye, kebu ꞌu da veꞌililibuyeniga.”
22 Quando Jesus disse isto, um dos guardas que estavam ali deu-lhe uma bofetada, dizendo: — É assim que você fala com o sumo sacerdote?
23 Tolugavia yana vona, Iesu i tutuli i vo, ꞌAiꞌedi a vekaliga, ꞌu na luꞌivona tomotoga ꞌwaidie, weꞌe ꞌaiꞌedi a vona tonovina, awale ꞌu nikeku?”
23 Jesus lhe respondeu:
24 Anasa yana velutoli i ꞌaꞌava, Iesu yogoyogonina i vetunei i nago tovelomu bwaikina tamu ꞌana wagava Kaiafa ꞌwaineye.
24 Então Anás o enviou, amarrado, à presença de Caifás, o sumo sacerdote.
25 Fita bola i vevevala, ꞌifwaidi tomotoga i voneni i vo, Voke ꞌomu noꞌo tomogonina tamu yana tovetutuyama.” Siwe Fita i veꞌewa i vo, Kebu, yau tuliku.”
25 Simão Pedro estava em pé, aquecendo-se. Então lhe perguntaram: — Você também não é um dos discípulos dele? Ele negou e disse: — Não, não sou.
26 Tovelomu bwaikina yana tofolova, kumanina Fita tanigana i tutuomuya weꞌe iana tamu wata taunina tofolova i vona Fita ꞌwaineye i vo, ꞌAsiau ꞌa waia Iesu ꞌa ꞌiveꞌavini voke a ꞌisemu Iesu taiadi.”
26 Um dos servos do sumo sacerdote, parente daquele a quem Pedro tinha decepado a orelha, perguntou: — Não é verdade que eu vi você no jardim com ele?
27 Wata Fita i veꞌewa i vo, Kebu,” nika kamukamu i kwage.
27 De novo, Pedro negou. E no mesmo instante o galo cantou.
28 ꞌAwaꞌawaiogose Kaiafa yana vanugayega me Diu toꞌedakumetavo Iesu i vagavaia i naweni Loma gabemani ꞌadi toꞌedakumeta yana vanuga bwaikina ꞌwaineye ꞌana wagava Failato. Taunina kebu tomogo Diu, begaidi me Diu i vo, ꞌAiꞌedi ta na luku yana vanuge, ta na veyoke Yaubada mataneye bega kebu ꞌada fata Uviꞌagalatagona sakalina ta na ꞌani.”
28 Depois, levaram Jesus da casa de Caifás para o Pretório. Era cedo de manhã. Eles não entraram no Pretório para não se contaminar, pois somente assim poderiam comer a Páscoa.
29 Fai nuanuadi i na miamiani tanotanoge, begaidi Failato i souyeni yana vanugayega i mai i velutoliedi i vo, Avaꞌai faifaina tomogo deꞌe ꞌwa vevitai?”
29 Então Pilatos saiu para falar com eles e perguntou: — Que acusação vocês trazem contra este homem?
30 Me Diu yana vona i tutuli i vo, ꞌAiꞌedi kebu yana sakonaga, ꞌako kebu ꞌa da mieniga.”
30 Eles responderam: — Se este não fosse malfeitor, não o teríamos entregue ao senhor.
31 Bega Failato i vonedi i vo, ꞌWa naweni i na vonayavuga matamie. ꞌAiꞌedi ma yana sakona taunimi yami veimea ꞌwaidiega vematavuloga ꞌwa na veleni.” Me Diu toꞌedakumetavo Failato i voneni i vo, Nuanuama i na wafa yana sakona faifaina, siwe ꞌomi me Loma ꞌwa talabodema. Nuanuama ꞌu na vona i na wafa ꞌai lagalagana ꞌwaineye.”
31 Então Pilatos disse: — Levem-no daqui e julguem-no segundo a lei de vocês. Ao que os judeus responderam: — Não nos é lícito matar ninguém.
32 Basenadi Iesu i vona-vagata ꞌawaie i na wafa ꞌai lagalagana ꞌwaineye, tutuyanina me Diu i vo, Nuanuama ꞌai lagalagana ꞌwaineye i na wafa,” nika Iesu yana vonanina ꞌana mogitana i souyeni.
32 Isso aconteceu para que se cumprisse a palavra de Jesus, significando com que tipo de morte estava para morrer.
33 Failato i vilai i luku yana vanuge, tomotoga i vonedi Iesu i naweni ꞌwaineye i voneni i vo, ꞌAlo ꞌomu kumanimu me Diu yadi kini.”
33 Pilatos entrou novamente no Pretório, chamou Jesus e lhe perguntou: — Você é o rei dos judeus?
34 Iesu Failato i voneni i vo, Yamu vonanina, ꞌomu yamu nuanua ꞌalo mali tomotoga i vonemuna baniꞌodi ꞌu voneyedi?”
34 Jesus respondeu:
35 Wata Failato i vo, ꞌAlo yau tomogo Diu baniꞌodi a da voneyedi. Taunimu yamu tomotoga wata yamu tovelomu ꞌadi toꞌedakumetavo i ꞌanivelenemu ꞌwaikuye. Siwe avaꞌai yamu sakonaga?”
35 Pilatos respondeu: — Por acaso sou judeu? A sua própria gente e os principais sacerdotes é que o entregaram a mim. Que foi que você fez?
36 Iesu i voneni i vo, Deꞌe bei fwayefwayeye kebu yaku ꞌEba Veimea i da ꞌenoꞌeno. Weꞌe ꞌaiꞌedi yaku ꞌeba veimea fwayefwayeye i da ꞌenoꞌenoga, ꞌako yaku tofolovavo i da ꞌikasikasisieku me Diu yama toꞌedakumetavo taiadi i da vetalaga ꞌaku ꞌitaꞌitaꞌi faifaina. Yaku veimea lamuna kebu fwayafwaya ꞌwainega.”
36 Jesus respondeu:
37 Bega Failato i velutoli Iesu ꞌwaineye i vo, ꞌAlo ꞌomu kini?” Iesu i vo, ꞌU vonaga yau kini, ꞌu vona mogitana. Faifaina yau a mai fwayefwayeye a tubuga, a vevetoluꞌivona Yaubada yana nuanua tonovidi. Egavo nuanuadi sauluva tonovidi, yaku vona i noganogaidi.”
37 Pilatos perguntou: — Então você é rei? Jesus respondeu:
38 Failato i vo, Avaꞌai nuanuaga tonovidi?” Mulieta Failato i vilai i obu tanotanoge me Diu i vonedi i vo, Kebu ꞌaku fata a na veimea i na wafa fai kebu tamu yana sakona a da veluagai.
38 Pilatos perguntou: — O que é a verdade? Depois de dizer isso, Pilatos voltou aos judeus e lhes disse: — Eu não acho nele crime algum.
39 Siwe yami sauluva malamala ꞌaitamogana ꞌaitamogana Uviꞌagalatagona ꞌana sakali ꞌwaineye ꞌwa vonavona tamu tomogo a ꞌeꞌetoyavuya vanuga ꞌeba yogona ꞌwainega. Bega nuanuami me Diu yami kini a na ꞌetoyavuya?”
39 Mas é costume entre vocês que eu solte alguém por ocasião da Páscoa. Vocês querem que eu lhes solte o rei dos judeus?
40 I vegolegole i vo, Kebu, kebu kumanina yama nuanuaga. Nuanuama Balaba ꞌu na ꞌetoyavuya.” Balabanina taunina tovainago wata toꞌainike.
40 Então todos gritaram, novamente: — Não este, mas Barrabás! Ora, Barrabás era salteador.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.