Gálatas 4
Tupana Puraca'alo Mari (YCN) vs NAA
1 Marí nacú nuhuata quemacana: Re ca'ajná pajluhuaja yuhuají. Richi'inami chuna tajnaño ca'ajná riliyá i'imacá. Raú rara'apami chu nánemi yuriro ri'irímijlo, ri'imacáloje paminá penaje. E'iyonaja uncá na'alá rijló nacaje yuhuají ri'imacá huacajé. Re ca'ajná rijipiture. Sápari riñacaremi chiyá. Uncá rihuacára'ajeri calé yuhuají, paminá penaje ri'imacá e'iyonaja.
1 Digo, porém, o seguinte: durante o tempo em que o herdeiro é menor de idade, em nada difere de um escravo, mesmo sendo senhor de tudo.
2 Yuhuají ri'imacá quetana, re rilamára'ajeño. Na'á nanacojó ricá ra'apaca yuhuají caje chiyá ejená. Marí que rijló ricá riphaca rená chojé ejená, rara'apami chu nánemi yurícoloje rijló reyá a'ajná ño'ojó penaje. Riphaca aú rená chojé nacaje yuriro rijló. Ñaqué caja huajló ricá.
2 Mas está sob tutores e curadores até o tempo predeterminado pelo pai.
3 Uncá chiyó Jesucristo iphá, ñaqué caja ri'imacá huajló. Huecá caja i'imaño ajopana puráca'alomi ja'apiyá. Yuhuaná que caja hue'emacá Tupana nacojé hue'epícana nacú rihuacajé i'imacá. Nacaje i'imari huajló penaje, uncá yurilo huajló rihuacajé.
3 Assim, também nós, quando éramos menores, estávamos escravizados aos rudimentos do mundo.
4 E'iyonaja riphaca aú rená chojé, Tupana huacára'ari huajló Ri'irí majó marí eja'ahuá chojé i'imacá. Maare ramó ralojlo i'imacá. Ina'uqué ri'imacá huecá que caja. Ajopana judíona i'imacá que caja ri'imacá Moisesmi chu puráca'alomi ja'apiyá.
4 Mas, quando chegou a plenitude do tempo, Deus enviou o seu Filho, nascido de mulher, nascido sob a lei,
5 Ri'imatácaloje ra'apiyá i'imacaño capichácajo liyá penaje riphá majó i'imacá. Capichácajo liyá hue'ematácana aú Tupana a'acá huecá riyani penaje.
5 para resgatar os que estavam sob a lei, a fim de que recebêssemos a adoção de filhos.
6 Ñaquele Tupana a'arí huajló Ripechu, huahue'epícaloje Tupana yaní huecá raú penaje. Tupana Pechu quemari huajló rinacu. Aú huemá Tupana nacú pajluhuano, pajluhuano que: “Nora'apá ricá” que.
6 E, porque vocês são filhos, Deus enviou o Espírito de seu Filho ao nosso coração, e esse Espírito clama: “Aba, Pai!”
7 Ñaquele chuhua uncá apú hua'até sápajeri que calé iná. Ri'irí iná me'etení Jesucristo palamane. Ri'irí iná i'imacale, Tupana yuriri inajlo piyuque nacaje.
7 Assim, você já não é mais escravo, porém filho; e, sendo filho, também é herdeiro por Deus.
8 Uncá chiyó ihue'epí Tupana nacojé, icá i'imaño majopeja ajopana hua'até sápajeño queja. Marí que i'imacá, ajopana i'imacale ichi'ináricana ijló. Uncá ichi'ináricana huani calé ne'emacá; majopeja ipechu i'imajica nanacu: “Huachi'ináricana japi necá” que. Ihuacára'ajeño queja ne'emacá ijló.
8 Mas, no passado, quando não conheciam a Deus, vocês eram escravos de deuses que, por natureza, não são deuses.
9 Chuhua iqueño'ó Tupana hue'epícana, ihue'epícaloje mecajeca ricá penaje. Uncá icá calé queño'oñó rihue'epícana. Tupana, ricaja calé hue'epiri icá pamineco, ra'acáloje icá riyani penaje. Eta, ¿na penaje ta ihuata piño majopéjari puráca'aloji ja'apiyá i'imacana? Uncá na penaje calé inajlo ilé caje puráca'aloji. Uncá iná i'imaló capichácajo liyá ra'apiyá i'imacana aú. ¿Chuhua chi ihuátaca richojé pa'acano, i'imacáloje majopéjaruna penaje? Majopeja sápajeño queja caja ihuátaca i'imacaje.
9 Mas agora que vocês conhecem a Deus, ou melhor, agora que vocês são conhecidos por Deus, como é que estão voltando outra vez aos rudimentos fracos e pobres, aos quais de novo querem servir como escravos?
10 ¡Pa! Marí que ila'acá uncá paala. Icá a'añó inacojó cajrú fiesta. Pajluhuaja jarechí e'iyá pajluhuata queri quetana a'acá inacojó ricá. Nacaje iphaca rená chojé que, icá a'añó inacojó ricá. Ñaqué caja a'acá jarechí naquiyana inacojó. Marí que a'acá fiesta inacojó ipechu i'imacale: Marí que iná la'acá, iná pechu i'imacáloje palani Tupánajlo penaje.
10 Vocês guardam dias, meses, tempos e anos.
11 Caja ila'á nupechu ujhuí iliyá. Caja ila'á ijluhua pajlácaje queja ricá nohuíña'atacare icá Tupana nacú i'imacá. Marí caje la'arí ujhuí nupechu iliyá.
11 Receio que o meu trabalho por vocês tenha sido em vão.
12 Nojena, ila'á ipéchuhua nupechu que caja Jesucristo nacú. Júpimi uncá i'imalá Moisesmi chu puráca'alomi ja'apiyá. Nucá, uncá caja i'imalá ra'apiyá. Raú nula'á nocó ipechu que caja i'imacá. Icá a'añó nuñaté nu'umaqué ijhua'até huacajé.
12 Sejam como eu sou, porque também eu sou como vocês. Isto é o que lhes peço, irmãos. Vocês não me ofenderam em nada.
13 Huajé nuqueño'ocá inacu iphácana huacajé nutami nu'umacá. Ñaqueja hua'ateja nu'umá Tupana yucuna ijló. Ri'imataca ina'uqué capichácajo liyá yucuna nu'umá ijló i'imacá.
13 E vocês sabem que eu lhes preguei o evangelho a primeira vez por causa de uma enfermidade física.
14 Nutami nu'umacá rihuacajé. E'iyonaja nohuíña'ata i'imacá. Nutami caje cahuíla'ari inacu. E'iyonaja uncá ipechu i'imalá nunacu “Meque apú caje huani ricá” que. Ihuátacare nu'umacá. Tupana hua'ateje, je'echú chiyaje, ihuátajla queja caja ihuátaca nu'umacá. Jesucristo que nu'umaquela, ñaqué caja ihuátacajla nucá rihuacajé.
14 E, por mais que a minha enfermidade na carne lhes tenha sido uma provação, vocês não me trataram com desprezo nem desgosto. Pelo contrário, me receberam como anjo de Deus, como o próprio Cristo Jesus.
15 Palá ipechu i'imacá nunacu rihuacajé. Eta, ¿nata ca'ajná ca'arí icá nuliyá? Nuhue'epí nu'umaqué ijhua'até huacajé, palani ca'ajná ri'imacajla ijló nujlú apiyácacana ijlú aú, nutami nu'umacale nujlú chiyá. Iná la'aquela marí que, ila'ájla nojló ricá, palá huani ipechu i'imacale nunacu.
15 O que aconteceu com a felicidade que vocês tinham? Porque posso dar testemunho de que, se fosse possível, vocês teriam arrancado os próprios olhos para me dar!
16 Apala chuhuaca chapú ipechu nunacu, numacale ijló nacaje nacú uncá ila'alare palá. Quehuaca numacá.
16 Será que, por dizer a verdade, me tornei inimigo de vocês?
17 Re ajopana ijhua'até me'etení. Jehuíña'ataño icá. Palá ne'emacá ijhua'até majopeja, a'acá piyá inacojó nupuráca'alo. Palá nala'acá napéchuhua ijló, pu'ují ipechu i'imacáloje nanacu raú penaje. E'iyonaja uncá paala ricá nehuíña'atacare nacú. Uncá paala ijló quele, uncale ri'imalá Jesucristo puráca'alo chuhuá.
17 Esses que se mostram tão zelosos em relação a vocês não estão sendo sinceros. O que eles querem é afastar vocês de mim, para que vocês se interessem por eles.
18 Ina'uqué la'acachu napéchuhua pu'ují ijló, nala'acáloje icá palá raú penaje, palani jo'ó cari. Apala nala'á icá palá nu'umacá ijhua'até quetana. Eyá uncá nu'umalá ijhua'até huacajé uncá ñaqué calé nala'acá icá palá. Marí uncá paala.
18 É bom ser sempre zeloso pelo bem e não apenas quando estou com vocês,
19 Nojena, inaana amaño quehuini yajhué, nahuá'aca nayani huacajé. Najña'á quehuini yajhué panacu namaco najló ejená. Inanaru pechu i'imacá que ru'urí huá'acana huacajé, que caja nupechu i'imacá ijhua'até. Uncá paala ila'acá me'etení. Marí caje nujña'á panacu ipechu i'imajica Jesucristo pechu chuhuá piño ejená.
19 meus filhos, por quem, de novo, estou sofrendo as dores de parto, até que Cristo seja formado em vocês.
20 Palánijla nojló, nu'umaquela ijhua'até me'etení, nupura'acóloje ijhua'até penaje. Uncá nuhue'epílajla méqueca quemacana inacu maare eyá.
20 Bem que eu gostaria de estar agora aí com vocês e falar em outro tom de voz, porque estou perplexo com vocês.
21 E'iyajena huátaño Tupana puráca'alo, Moisesmi chu lana'acare, ja'apiyá i'imacana, i'imacóloje capichácajo liyá raú penaje. Ijló numá marí que: Ihue'epí ripuráca'alo nacojé, meque quemacánaca nacaje rimacare nacú Abrahami chujlo i'imacá.
21 Digam-me vocês, os que querem estar sob a lei: será que vocês não ouvem o que a lei diz?
22 Marí riyucuna: Iyamá riyani i'imacá. Apú ri'irí i'imari apa'ahuelo hua'até. Ruí i'imari Agar. Rihuarúhua'a ru'umacá, rusápacaloje riñacaré chiyá mahuemiru penaje. Apú ri'irí i'imari riyajalo huani hua'até. Riyajalo ií i'imari Sara. Uncá riñacaré chiyá sápajeyo calé ru'umacá. Riyajalo huani ru'umacá.
22 Pois está escrito que Abraão teve dois filhos: um da mulher escrava e outro da mulher livre.
23 Pamineco ri'irí i'imari riñacaré chiyá sápajeyo hua'até. Ripechu queja rila'acare aú ri'irí i'imari rujhua'até. Eyá ri'irí i'imari piño riyajalo huani hua'até. Ricá i'imari najló i'imacá, Tupana quemacá najló que. Aú calé ne'erí i'imacá. Peñahuilana huani ne'emacá riyajalo hua'até rihuacajé. E'iyonaja ne'erí i'imari, Tupana quemacale najló rinacu i'imacá.
23 O filho da escrava nasceu segundo a carne; o filho da mulher livre nasceu mediante a promessa.
24 Iyamá inaana yucuna quemari caja huajló apú nacaje nacú. Agarmi cholo i'imacá queja necá, i'imaño Tupana puráca'alo ja'apiyá, Moisesmi chu lana'acare i'imacá. Mahuemiru sápajeño queja necá. Nayurí ajopana huacára'aca necá.
24 Estas coisas são alegóricas, porque essas mulheres são duas alianças. Uma se refere ao monte Sinai, que gera para a escravidão; esta é Agar.
25 Tupana a'arí Moisesmi chujlo ripuráca'alo i'imacá ipuré i'ihuata. Ipuré ií Sinaí; Arabia te'eré nacú ricá. Ripuráca'alo ja'apiyá i'imacaño i'imaño mahuemiru sápajeño queja. Agarmi cholo i'imacá que caja necá. Mahuemiru sápajeño queja judíona ripuráca'alo ja'apiyá i'imacaño. Uncá riyani calé necá.
25 Ora, Agar é o monte Sinai, na Arábia, e corresponde à Jerusalém atual, que está em escravidão com os seus filhos.
26 Eyá huecá Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño, i'imaño Tupana yaní que, hue'emacale Jesucristo hua'atéjena. Je'echú chiyaje ricá. Uncá hue'emalá chuhuaca puhuichani puráca'aloji ja'apiyá mahuemiru sápajeño que.
26 Mas a Jerusalém lá de cima é livre e ela é a nossa mãe.
27 Marí que Tupana puráca'alo ja'apátajerimi chu, Isaíasmi chu, lana'acá riyucuna júpimi i'imacá:
27 Porque está escrito: “Alegre-se, ó estéril, você que não dá à luz; exulte e grite, você que não sente dores de parto; porque os filhos da mulher abandonada são mais numerosos do que os filhos da que tem marido.”
28 Nojena, Tupana quemari Abrahami chujlo, ri'irí i'imacáloje penaje. Aú ri'irí i'imarí ñaqué. Rií i'imari Isaac. Ñaqué caja huajló ricá. Tupana quemari ina'uqué nacú i'imacá, ne'emacáloje riyaní penaje Jesucristo ja'apiyá i'imacana aú. Ñaquele riyani huecá, ra'apiyá jema'ajeño. Rimacá i'imacá que huecá.
28 Mas vocês, irmãos, são filhos da promessa, como Isaque.
29 Abrahami chu i'irí i'imari pamineco apa'ahuelo hua'até, rila'acale ripechu queja. Ejomi apú ri'irí i'imari piño riyajalo hua'até. Ricá i'imari Tupana quemacare nacú najló i'imacá. Tupana Pechu palamane ri'imacá. Yuhuaná ne'emaqué huacajé, ri'irí, ripechu queja i'imacare, cahuíla'aqueri rijmeremi nacú, Tupana Pechu aú i'imacá. Ricá nacú ricahuíla'aque i'imajica. Me'etení ñaqué caja huajló ricá. Napechu queja la'ajeño uncá huátalaño Tupana Pechu ja'apiyá jema'ajeño.
29 Como, porém, no passado, aquele que nasceu segundo a carne perseguia o que nasceu segundo o Espírito, assim também acontece agora.
30 Marí que Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá Abrahami chu yaní nacú; Tupana quemari rijló: “Pácho'ota rucá, sapayo piñacaré chiyá. Ru'urí hua'até pácho'ota rucá. Uncá nacaje yurílaje rijló. Uncá piyajalo huani i'irí calé ricá, nacaje yurícaloje rijló penaje. Ñaquele pácho'ota necá iyamá raló hau'até piñacaré chiyá,” que rimacá rijló.
30 Mas o que diz a Escritura? Ela diz: “Mande embora a escrava e seu filho, porque de modo nenhum o filho da escrava será herdeiro com o filho da mulher livre.”
31 Nojena, ñaqué caja uncá na calé yuréjero Moisesmi chu puráca'alomi ja'apiyá i'imacáñojlo. Necá i'imaño Abrahami chu ñacaré chiyá sápajeyo i'irí i'imacá que caja. Uncá na calé yuriro rijló i'imacá. Eyá huecá, Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño; Tupana yaní huecá. Piyuque nacaje rimacare nacú yuréjero huajló, hue'emacale Abrahami chu yajalo i'irí i'imacá que caja. Rijló piyuque nacaje yuriro i'imacá.
31 Portanto, irmãos, somos filhos não da escrava, mas da livre.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.