Romanos 8
Tutu ii - Kaꞌan ia Dios nuu ndiꞌi ñayiu (XTN) vs NVI
1 Nuu saa te vitna, te ñayiu ka oo jin Jesukristu, tu nagua vi kotavi kai ja vi tniuyaꞌui nuu ia Dios, chi tu ka saꞌa kai nagua kuini yiki kuñui, chi ka saꞌi nagua kuini maa Espíritu ia Dios.
1 Portanto, agora já não há condenação para os que estão em Cristo Jesus,
2 Chi ley Espíritu ia Dios taa ja ka tekuo jin maꞌñu sagua Jesukristu, ia ni skaku niꞌnu ña nuu ley yika kuechi ja ma vi kuo.
2 porque por meio de Cristo Jesus a lei do Espírito de vida me libertou da lei do pecado e da morte.
3 Chi ni saꞌa ia Dios nagua tu ni kuu saꞌa Ley Moisés, chi vita kuu Ley, te ndakui ka yiki kuñu. Yun guaa ni tetniuu ia Dios Seꞌe ya ja ni kii ya ja vi oo vi kaa ya na kuinio in tee ja oo yika kuechi. Te ni soko ya maa ya ja jaꞌa yika kuechi yun, saa te ni xtau tniaꞌa ia Dios yika kuechi ka saꞌo.
3 Porque, aquilo que a lei fora incapaz de fazer por estar enfraquecida pela carne, Deus o fez, enviando seu próprio Filho, à semelhança do homem pecador, como oferta pelo pecado. E assim condenou o pecado na carne,
4 Saa ni saꞌa ya, nagua ja na kuu vi skunkuo ja vi saꞌa ndao nagua tatnuni ley, ja vi saꞌo nagua kuini Espíritu ia Dios, te ma vi kosaꞌa kao nagua kuini yiki kuñuo.
4 a fim de que as justas exigências da lei fossem plenamente satisfeitas em nós, que não vivemos segundo a carne, mas segundo o Espírito.
5 Chi ñayiu saꞌa nagua kuini yiki kuñui, chi ninoꞌo ni ja kuu yiki kuñui ndakani ini. Su ñayiu saꞌa nagua kuini Espíritu ia Dios, chi ndakani ini ja saꞌi nagua kuini maa Espíritu.
5 Quem vive segundo a carne tem a mente voltada para o que a carne deseja; mas quem, de acordo com o Espírito, tem a mente voltada para o que o Espírito deseja.
6 Te ñayiu ndiꞌni nagua kuu yiki kuñui, te jaka ña ja kui. Su ñayiu ndiꞌni Espíritu ia Dios, te jaka ña ja kotekui vi koi jin jamani.
6 A mentalidade da carne é morte, mas a mentalidade do Espírito é vida e paz;
7 Su ñayiu ndiꞌni ja kuu yiki kuñui, te jini uꞌui ia Dios, chi tu jantnoꞌi ley ya, te ni ma kuu ja skunkui.
7 a mentalidade da carne é inimiga de Deus porque não se submete à lei de Deus, nem pode fazê-lo.
8 Te ñayiu saꞌa nagua kuini yiki kuñui, ma kuu saꞌi ja junkuaan ini ña ia Dios jin.
8 Quem é dominado pela carne não pode agradar a Deus.
9 Su maa ni, ja tu ka saꞌa ka ni nagua kuini yiki kuñu ni, chi ka saꞌa ni nagua kuini Espíritu, nuu ja jandaa ja oo Espíritu ia Dios ini anu in in ni. Te ñayiu ja tu oo Espíritu Kristu ini anui, te tu oi jin ya.
9 Entretanto, vocês não estão sob o domínio da carne, mas do Espírito, se de fato o Espírito de Deus habita em vocês. E, se alguém não tem o Espírito de Cristo, não pertence a Cristo.
10 Su nuu ja oo ya ini anu ni, te visi jandaa ndija ja ni jiꞌi yiki kuñu ni ja jaꞌa yika kuechi ni, su teku anu ni, chi ni saꞌa Dios ja ni nduu ni ñayiu ndaa nuu ya.
10 Mas se Cristo está em vocês, o corpo está morto por causa do pecado, mas o espírito está vivo por causa da justiça.
11 Te nuu ja oo ni jin Espíritu ia Dios, ja ni ndaxteku Jesús neꞌu ndiyi, te maa ya ja ni ndaxteku Jesús saꞌa ja vi ndateku yiki kuñu ni neꞌu ndiyi jin maꞌñu sagua Espíritu ia Dios ja oo ini anu ni.
11 E, se o Espírito daquele que ressuscitou Jesus dentre os mortos habita em vocês, aquele que ressuscitou a Cristo dentre os mortos também dará vida a seus corpos mortais, por meio do seu Espírito, que habita em vocês.
12 Nuu saa, vi ñani vi kuaꞌa, te nini kuu ja vi saꞌo nagua kuini Espíritu Dios, su masu ja vi saꞌo nagua kuini yiki kuñuo.
12 Portanto, irmãos, estamos em dívida, não para com a carne, para vivermos sujeitos a ela.
13 Chi nuu ja ka saꞌa ni nagua kuini yiki kuñu ni, te vi kuu ni. Su nuu ja jin maꞌñu sagua Espíritu ia Dios vi xnaa ni tniuu kueꞌe ni ka osaꞌa ni yun, te vi koteku ni.
13 Pois se vocês viverem de acordo com a carne, morrerão; mas, se pelo Espírito fizerem morrer os atos do corpo, viverão,
14 Chi ndiꞌi ñayiu ja ka ndikin Espíritu ia Dios, te seꞌe Dios ka kui.
14 porque todos os que são guiados pelo Espírito de Deus são filhos de Deus.
15 Chi Espíritu ja ni ka niꞌi ni nuu ia Dios, masu in espíritu ja jaka ña ja vi kunukuechi tuku ni nuu vi kuu ni, ja vi koyuꞌu ni, chi Espíritu saꞌa ja ndakuanseꞌe ña ia Dios jion kuu, te suu saꞌa ja vi kana jao nuu ya: “Tata yua san kuu ni”.
15 Pois vocês não receberam um espírito que os escravize para novamente temer, mas receberam o Espírito que os adota como filhos, por meio do qual clamamos: "Aba, Pai".
16 Te maa Espíritu ia Dios xneꞌe ini anuo, ja ka kuu ndijao seꞌe ia Dios.
16 O próprio Espírito testemunha ao nosso espírito que somos filhos de Deus.
17 Te ja seꞌe ia Dios ka kuo, guaa suni vi niꞌi taꞌuo ja vi saꞌa jajion nuu ni kee yuꞌu ia Dios ja taa ya nuo, ja vi nagua niꞌi taꞌuo jin maa Kristu, chi inuu ni tnundoꞌo ka tnaꞌo jin ya vitna, nagua ja suni vi koo yeꞌe vi koo tajaon jin ya.
17 Se somos filhos, então somos herdeiros; herdeiros de Deus e co-herdeiros com Cristo, se de fato participamos dos seus sofrimentos, para que também participemos da sua glória.
18 Ndakani ini san ja tnundoꞌo ka tnaꞌo vitna, chi masu ja vaviꞌi kuu, nuu ja na vi skintnaꞌo jin jayiñuꞌu ia Dios ja vi koo jion nuu kuee ka.
18 Considero que os nossos sofrimentos atuais não podem ser comparados com a glória que em nós será revelada.
19 Chi ndiꞌi ja ni saꞌa ia Dios ka ndioo ndevaꞌa ini, vi ka ndetu kaꞌnu ja vi kuni naxa vi koo ñayiu ka kuu seꞌe ya.
19 A natureza criada aguarda, com grande expectativa, que os filhos de Deus sejam revelados.
20 Chi ni xtau tniaꞌa Dios ndiꞌi ja ni saꞌa ya, te ni ka skunai tniuu guaꞌa ja vi saꞌi, su masu ja saa ka kuini mai vi saꞌi, chi saa ni kuini maa Dios ja kokuu. Su ni kendoo ka in ja ka ndetu kaꞌnu ja vi koo guaꞌa.
20 Pois ela foi submetida à futilidade, não pela sua própria escolha, mas por causa da vontade daquele que a sujeitou, na esperança
21 Chi ndiꞌi ja ni saꞌa Dios ma vi kokunukuechi ka nuu vi naa, te vi kaku nagua ja vi koo in nuu vii ndevaꞌa, nuu vi koo seꞌe ia Dios.
21 de que a própria natureza criada será libertada da escravidão da decadência em que se encontra para a gloriosa liberdade dos filhos de Deus.
22 Chi ka jinio ja ndiꞌi ja ni saꞌa ia Dios ka tnana ndaꞌu vitna, na kuinio in ñasiꞌi ja ni tuu ja kaku lulu.
22 Sabemos que toda a natureza criada geme até agora, como em dores de parto.
23 Te masu maintnoꞌo ni ja ni saꞌa ia Dios ka tnaꞌa tnundoꞌo, chi suni ndee yoon, ja ka nevaꞌo Espíritu ia Dios ja ni ka kutaꞌu xtnañuꞌo nuu ya, chi ka tnana ndaꞌuo ndee ini ndee anuo, vi ka ndetu kaꞌnuo na kiuu guaa vi nduo seꞌe ya ja ndataa ya inka yiki kuñu jao.
23 E não só isso, mas nós mesmos, que temos os primeiros frutos do Espírito, gememos interiormente, esperando ansiosamente nossa adoção como filhos, a redenção do nosso corpo.
24 Chi jin ja ka ndetu kaꞌnuo ni ka niꞌo ja ni skaku niꞌnu ña ia Dios. Su nuu ja ka ndetuo in ja kandiaꞌo jin nuo, te in ja masu ka ndetu kaꞌnuo kuu. Chi ¿nagua kuu ja ka ndetuo nuu saa?
24 Pois nessa esperança fomos salvos. Mas, esperança que se vê não é esperança. Quem espera por aquilo que está vendo?
25 Su nuu ja ja ka ndetuo kuu in ja kuini ka ja vi kunio, te ma vi skuitao mao na vi kondetu kaꞌnu nio.
25 Mas se esperamos o que ainda não vemos, aguardamo-lo pacientemente.
26 Te saa ni maa Espíritu ia Dios, chi suni chituu ña ya jion nuu ka skuitao mao, chi tu ka jinio naxa vi kaꞌon vi nagua vi kakaon nuu ka ndakuatuo. Su maa Espíritu kaꞌan niꞌnu ja jaꞌo nuu ia Dios, te vi tnana ndaꞌu ya nuu ia Dios ja vi ma niꞌo naxa kaꞌon.
26 Da mesma forma o Espírito nos ajuda em nossa fraqueza, pois não sabemos como orar, mas o próprio Espírito intercede por nós com gemidos inexprimíveis.
27 Su maa ia Dios ja ndiaꞌa ya ini anuo, chi jini ya nagua kuini maa Espíritu nuu kaꞌan niꞌnu ja jaꞌo. Chi jikan taꞌu Espíritu nagua kuini maa ia Dios ja jaꞌa ñayiu maa ya.
27 E aquele que sonda os corações conhece a intenção do Espírito, porque o Espírito intercede pelos santos de acordo com a vontade de Deus.
28 Te ka jinio ja ñayiu ka kutoo ia Dios, chi ndiꞌi ni ja chituu ña ya ja kekuei guaꞌa jin, te ñayiu yaꞌa ka kuu ja ni kana ya ja vi saꞌi nagua kuini maa ya.
28 Sabemos que Deus age em todas as coisas para o bem daqueles que o amam, dos que foram chamados de acordo com o seu propósito.
29 Chi ñayiu ja ni jini maa ia Dios ndee janaꞌa, suni ni kaji ña ya nagua ja vi koi nagua oo maa Seꞌe ya, nagua ja maa Seꞌe ya kokuu suchi xtnañuꞌu neꞌu kuaꞌa ñani vi kuaꞌi.
29 Pois aqueles que de antemão conheceu, também os predestinou para serem conformes à imagem de seu Filho, a fim de que ele seja o primogênito entre muitos irmãos.
30 Chi ñayiu ni kaji ya, suni ni kana ña ya ja vi saꞌi nagua kuini ya. Te ñayiu ni kana ya suni ni saꞌa ya ja vi kokui ñayiu ndaa. Te ñayiu ni saꞌa ya ja na vi kokui ñayiu ndaa, suni ni saꞌa ya ja vi koyeꞌe vi kotajain nagua oo maa ya.
30 E aos que predestinou, também chamou; aos que chamou, também justificou; aos que justificou, também glorificou.
31 Nuu saa, ¿te naxa ka vi kachio? Chi nuu ja ka oo jin ia Dios, te tu na in kuu koo sikio.
31 Que diremos, pois, diante dessas coisas? Se Deus é por nós, quem será contra nós?
32 Chi nuu ja Dios, tu ni kuxii ya Seꞌe maa ya, chi ni soko ña ya ja ni jiꞌi ja jaꞌa ndiꞌo. Te ja ni taa ya Seꞌe ya, te suni saa ni taa ya ndiꞌi taka ja ka jaꞌni ña jion.
32 Aquele que não poupou a seu próprio Filho, mas o entregou por todos nós, como não nos dará juntamente com ele, e de graça, todas as coisas?
33 Tu na in kuu kaꞌan kuechi nuu ia Dios siki ñayiu ni kaji ya, chi maa Dios kuu ia ni saꞌa ja ni ka ndui ñayiu ndaa.
33 Quem fará alguma acusação contra os escolhidos de Deus? É Deus quem os justifica.
34 Te tu na in kuu ja xtavi kuechi ña jion nuu ia Dios, chi ni jiꞌi Kristu ja jaꞌo. Te suni suu ya kuu ia ni ndateku. Te oo ya ndaꞌa kuaꞌa ia Dios ja kaꞌan niꞌnu ya ja jaꞌo.
34 Quem os condenará? Foi Cristo Jesus que morreu; e mais, que ressuscitou e está à direita de Deus, e também intercede por nós.
35 Te tu na in kindee ja kutoo ña Kristu jion. Chi ni tnundoꞌo, te ni tnoꞌo suchi ini, te ni nuu ka sondikin ña ñayiu jion, te ni tnama, te ni nuu tu ka niꞌo saꞌun vi kuiꞌnuo, te ni nuu oo tnoꞌo yuꞌu, ni ja vi kaꞌni ña, ma kindee.
35 Quem nos separará do amor de Cristo? Será tribulação, ou angústia, ou perseguição, ou fome, ou nudez, ou perigo, ou espada?
36 Chi yoso nuu tutu ii:
36 Como está escrito: "Por amor de ti enfrentamos a morte todos os dias; somos considerados como ovelhas destinadas ao matadouro".
37 Su visi ndiꞌi tnundoꞌo yaꞌa ka tnaꞌo, su vi kundeo nuu ndiꞌi yaꞌa jin maꞌñu sagua ia kutoo ña jion.
37 Mas, em todas estas coisas somos mais que vencedores, por meio daquele que nos amou.
38 Te yun guaa kukanu ndaa ini san ja tu na in kindee ja kutoo ña ya. Ni ja jaꞌni ña, ni ja tekuo, ni ia ka jinokuechi nuu Dios, ni ja ka kuu nijaꞌnu ka, ni ja tatnuni ja vaji nuu Tachi, ni ja oo vitna, ni ja koo nuu kuee ka,
38 Pois estou convencido de que nem morte nem vida, nem anjos nem demônios, nem o presente nem o futuro, nem quaisquer poderes,
39 ni ja oo ndee sukun, ni ja oo ndee kunu ka, ni in ja ni saꞌa ia Dios, ma kuu ja kindee ja kutoo ña ia Dios jion, jin maꞌñu sagua Jitoꞌo Jesukristu.
39 nem altura nem profundidade, nem qualquer outra coisa na criação será capaz de nos separar do amor de Deus que está em Cristo Jesus, nosso Senhor.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.