Mateus 6

Tutu ii - Kaꞌan ia Dios nuu ndiꞌi ñayiu (XTN) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 ’Vi koto ni maa ni, te ma vi skata ni maa ni nuu ka oo kuaꞌa ñayiu jaguaꞌa ka saꞌa ni ja vi kuni, chi nuu saa na vi saꞌa ni, te ma vi niꞌi yaꞌu ni nuu Tata Dios, ia oo ndee andivi.
1 — Tenham o cuidado de não praticarem os seus deveres religiosos em público a fim de serem vistos pelos outros. Se vocês agirem assim, não receberão nenhuma recompensa do Pai de vocês, que está no céu.
2 ’Te nuu ka skutaꞌu ni ñayiu ka kuu ndaꞌu, ma vi xtaꞌi ni trompeta, nagua ka saꞌa ñayiu inu jani ini ja ka xtundosoi mai nuu chitu kuaꞌa ñayiu veꞌe ii sinagoga axi taka nuu yaꞌu, nagua ja vi ndasaꞌa kaꞌnu ña ñayiu, ka kaꞌin. Su sein, chi kaꞌan ndaa san ja ñayiu yun, chi ja ni ka niꞌi yaꞌui.
2 — Quando você der alguma coisa a uma pessoa necessitada, não fique contando o que fez, como os hipócritas fazem nas
3 Su maa ni, nuu ka skutaꞌu ni ñayiu ka kuu ndaꞌu, ma kuni ndaꞌa satni ni nagua saꞌa ndaꞌa kuaꞌa ni,
3 Mas você, quando ajudar alguma pessoa necessitada, faça isso de tal modo que nem mesmo o seu amigo mais íntimo fique sabendo do que você fez.
4 nagua ja ni in ñayiu ma vi kuni nagua ni skutaꞌu ni ñayiu ka kuu ndaꞌu, chi Tata Dios ja ndiaꞌa ña ya nagua saꞌa ni nuu tu na in jini, te tniuyaꞌu ña ya nuu vi kuni kuaꞌa ñayiu.
4 Isso deve ficar em segredo; e o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
5 ’Te nuu ka ndakuatu ni, ma vi saꞌa inuu ni jin ñayiu inu jani ini, chi ka kutoo ndevaꞌi ja ka nukuiin, te ka ndakuatui ini veꞌe ii sinagoga vi saa ni taka nuu yaꞌu nagua ja vi kuni kuaꞌa ñayiu jaguaꞌa ka ndakuatui. Su sein, chi kaꞌan ndaa san ja ñayiu yun, chi ja ni ka niꞌi yaꞌui.
5 — Quando vocês orarem, não sejam como os hipócritas. Eles gostam de orar de pé nas
6 Su maa ni, nuu vi ndakuatu ni, mandiukuei ni ini veꞌe ni, te vi ndakasi ni yeꞌe ni, te vi ndakuatu ni nuu Tata Dios nuu oo maa ni ya jin ni. Te Tata Dios ja ndiaꞌa ña ya ja siun ka ndakuatu yuꞌu ni, te tniuyaꞌu ña ya nuu vi kuni kuaꞌa ñayiu.
6 Mas você, quando orar, vá para o seu quarto, feche a porta e ore ao seu Pai, que não pode ser visto. E o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
7 ’Te nuu ka ndakuatu ni, ma vi kondajiokuiin ni vi kokaꞌan ni tnoꞌo tu jiniuꞌu, nagua ka saꞌa ñayiu sava ka tatatnoꞌo ja tu ka jini ia Dios, ja ka kaꞌin ja kuaꞌa tnoꞌo ka jikain, te ñama ka konini Dios.
7 — Nas suas orações, não fiquem repetindo o que vocês já disseram, como fazem os pagãos. Eles pensam que Deus os ouvirá porque fazem orações compridas.
8 Ma vi kosaꞌa ni nagua ka saꞌa tee yun, chi ja jini maa Tata Dios nagua kuu ja jaꞌni ña jin in in ni ndee nuu chiaꞌan ka ja vi kakan ni.
8 Não sejam como eles, pois, antes de vocês pedirem, o Pai de vocês já sabe o que vocês precisam.
9 Suaꞌa vi ndakuatu ni:
9 Portanto, orem assim:
10 Ja na kii ni tatnuni ni,
10 Venha o teu
11 Kaꞌan mani ña ni ja na koo ja vi kokaa san ndiꞌi ni kiuu.
11 Dá-nos hoje o alimento que precisamos.
12 Te kuakaꞌnu ini ni ndiꞌi jakueꞌe ka saꞌa san
12 Perdoa as nossas ofensas
13 Te ma kuandetu ni ja junkau san nuu jakueꞌe,
13 E não deixes que sejamos tentados,
14 ’Chi nuu ja ka jakaꞌnu ini ni jakueꞌe ka saꞌa ña ñayiu jin ni, te suni kuakaꞌnu ini Tata Dios, ia oo ndee andivi, jakueꞌe ka saꞌa ni.
14 — Porque, se vocês perdoarem as pessoas que ofenderem vocês, o Pai de vocês, que está no céu, também perdoará vocês.
15 Su nuu ja ma vi kuakaꞌnu ini ni jakueꞌe ka saꞌa ñayiu, te suni Tata Dios, chi ma kuakaꞌnu ini ya jakueꞌe ka saꞌa ni ͏―͏jiñaꞌa ya.
15 Mas, se não perdoarem essas pessoas, o Pai de vocês também não perdoará as ofensas de vocês.
16 ’Te nuu ka oo ndite ni, ma vi skata ni maa ni ja ka kusuchi ini ni, nagua ka saꞌa ñayiu inu jani ini. Chi ka xneꞌi mai ja ka kusuchi ini, nagua ja vi kuni ñayiu ja ka oo nditei. Su sein, chi kaꞌan ndaa ndija san ja ñayiu yun, chi ja ni ka niꞌi yaꞌui.
16 — Quando vocês jejuarem, não façam uma cara triste como fazem os hipócritas, pois eles fazem isso para todos saberem que eles estão jejuando. Eu afirmo a vocês que isto é verdade: eles já receberam a sua recompensa.
17 Su maa ni, nuu ka ondite ni, vi ndachiꞌi ni tatna xini ni, te vi ndakate ni nuu ni,
17 Mas você, quando jejuar, lave o rosto e penteie o cabelo
18 nagua ja ma vi xneꞌe ni maa ni nuu ñayiu ja ka ondite ni. Chi maintnoꞌo maa Tata Dios, ia oo yuꞌu, na kuni. Te maa Tata Dios, ia ndiaꞌa yuꞌu ña, na tniuyaꞌu ña ya nuu vi kuni kuaꞌa ñayiu.
18 para os outros não saberem que você está jejuando. E somente o seu Pai, que não pode ser visto, saberá que você está jejuando. E o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
19 ’Ma vi ndioo ini ni ja vi tavaꞌa ni kuaꞌa jakuika oo ñuyiu yaꞌa ja vi konevaꞌa ni, chi kiuu tikixin vi kuxi te junaa, te suni kiukuei kuiꞌna te vi suꞌu.
19 — Não ajuntem riquezas aqui na terra, onde as traças e a ferrugem destroem, e onde os ladrões arrombam e roubam.
20 Chi andivi kuu nuu vi tatutu ni ja vi konevaꞌa ni, chi yun kuu ja ma kiuu tikixin, te ni ma kuxi ja junaa, ni kuiꞌna ma kiuu ja suꞌu.
20 Pelo contrário, ajuntem riquezas no céu, onde as traças e a ferrugem não podem destruí-las, e os ladrões não podem arrombar e roubá-las.
21 Chi nuu oo jakuika ka nevaꞌa ni, te suni yun vi koo anu ni.
21 Pois onde estiverem as suas riquezas, aí estará o coração de vocês.
22 ’Nduchi nuu ni kuu in lámpara ja yeꞌe nii nuu yiki kuñu ni. Yun guaa nuu ja ka oo vaꞌa nduchi nuu ni, te yeꞌe nii nuu yiki kuñu ni.
22 — Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de vocês são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz.
23 Su nuu ja tu ka oo vaꞌa nduchi nuu ni, te nii yiki kuñu ni oo nuu ñunee. Yun guaa nuu ja nduchi nuu ni tu yeꞌe, te oo ni jin ñunee, te ¡nase nenee janee oo jin ni!
23 Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão. Assim, se a luz que está em você virar escuridão, como será terrível essa escuridão!
24 ’Te ni in ni ma kuu vi kunukuechi ni nuu uu jitoꞌo ni, chi vi skexiko ni in de, te vi kaꞌan too ni inka de. Axi vi kaꞌan vaꞌa ni nuu in de, te vi kaꞌan uꞌu ni nuu inka de. Suni saa ni maa ni, chi ma kuu vi kunukuechi ni nuu ia Dios vi nuu xuꞌun.
24 — Um escravo não pode servir a dois donos ao mesmo tempo, pois vai rejeitar um e preferir o outro; ou será fiel a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e também servir ao dinheiro.
25 ’Te yun guaa sein, chi kaꞌan san suaꞌa: Ma vi kondiꞌni ni nagua kuu ja vi kaa ni ja vi koꞌo ni ja vi koteku ni. Te ni ma vi kondiꞌni ni jin yiki kuñu ni, nagua vi kuiꞌnu ni. Chi ka ndee ka ja ka teku ni saa ja vi kaa ni. Te suni ndee ka yiki kuñu ni saa saꞌun vi kuiꞌnu ni.
25 — Por isso eu digo a vocês: não se preocupem com a comida e com a bebida que precisam para viver nem com a roupa que precisam para se vestir. Afinal, será que a vida não é mais importante do que a comida? E será que o corpo não é mais importante do que as roupas?
26 Te vi kondiaꞌa ni tisala ka ndagua andivi yaꞌa ja ni tu ka jitu ti, ni tu ka ndaxtutu ti ja vi kaa ti, ni tu ka nevaꞌa ti yaka ti. Te visi ni saa, te maa Tata Dios, ia oo ndee andivi, jiñaꞌa ja ka jaa ti. Te viꞌi ka tu maa ni, te ka ndee yaꞌu ka ni nuu ia Dios saa kiti ndagua yun.
26 Vejam os passarinhos que voam pelo céu: eles não semeiam, não colhem, nem guardam comida em depósitos. No entanto, o Pai de vocês, que está no céu, dá de comer a eles. Será que vocês não valem muito mais do que os passarinhos?
27 Te visi na vi kondiꞌni ndevaꞌa ni, su ma kuu vi ndaskuaꞌnu ni yiki kuñu ni ni in yiki.
27 E nenhum de vocês pode encompridar a sua vida, por mais que se preocupe com isso.
28 ’Te ¿nau ja ka ndiꞌni ndevaꞌa ni jin saꞌun vi kuiꞌnu ni? Vi kondiaꞌa ni naxa ka jaꞌnu ita yuku ja luu ka ndaa, te tu ka satniuu ni tu ka kunu.
28 — E por que vocês se preocupam com roupas? Vejam como crescem as flores do campo: elas não trabalham, nem fazem roupas para si mesmas.
29 Su sein, chi kaꞌan san suaꞌa: Ja ni Salomón jin ndiꞌi javii ni onevaꞌa de, te ni tu ni oniꞌnu de nagua luu ka ndaa ita yun.
29 Mas eu afirmo a vocês que nem mesmo Salomão, sendo tão rico, usava roupas tão bonitas como essas flores.
30 Chi nuu ja saa skuiꞌnu ia Dios ita yuku yun ja vitna ka oi te xtnee kekuei nuu ñuꞌu ja vi kai, te viꞌi ka tu maa ni ja ma skuiꞌnu ña ya, visi ñayiu tu ka kandija guaꞌa ka kuu ni.
30 É Deus quem veste a erva do campo, que hoje dá flor e amanhã desaparece, queimada no forno. Então é claro que ele vestirá também vocês, que têm uma fé tão pequena!
31 Yun guaa ma vi kondiꞌni ni ja vi kokaꞌan ni: “¿Nagua kuu ja vi kao? ¿Nagua kuu ja vi koꞌo vi na saꞌun vi kuiꞌnuo?”
31 Portanto, não fiquem preocupados, perguntando: “Onde é que vamos arranjar comida?” ou “Onde é que vamos arranjar bebida?” ou “Onde é que vamos arranjar roupas?”
32 Chi ndiꞌi yaꞌa ka nduku ñayiu ñuyiu ja tu ka kandija. Su Tata Dios, ia oo ndee andivi, ja jini ya ndiꞌi yaꞌa kuu ja ka jaꞌni ña jin ni.
32 Pois os pagãos é que estão sempre procurando essas coisas. O Pai de vocês, que está no céu, sabe que vocês precisam de tudo isso.
33 Su xtnañuꞌu ka vi nduku ni ja vi koo ni nuu tatnuni ia Dios, te vi saꞌa ni nagua kuini ya, te naꞌa maa ya ja taa ya ndiꞌi nagua ka jaꞌni ña jin ni.
33 Portanto, ponham em primeiro lugar na sua vida o
34 Yun guaa ma vi kondioo ini ni nagua kokuu kiuu xtnee, chi kiuu tnee suni koo tnoꞌo ndiꞌni, chi in in kiuu ka ndiso mamai jakueꞌe.
34 Por isso, não fiquem preocupados com o dia de amanhã, pois o dia de amanhã trará as suas próprias preocupações. Para cada dia bastam as suas próprias dificuldades.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.