Lucas 14
Tutu ii - Kaꞌan ia Dios nuu ndiꞌi ñayiu (XTN) vs NAA
1 In kiuu ndatatu ni jaꞌan Jesús veꞌe in tee kuu nijaꞌnu nuu tee ka kuu fariseo, ja ni jaa ya xtaa. Te ka oo sava ka tee ka kuu fariseo ka ndiaꞌa yuꞌu ña de.
1 Num sábado, ao entrar Jesus na casa de um dos principais fariseus para tomar uma refeição, eles o estavam observando.
2 Te suni yun oo in tee ni chitu ña kuiñu nukoo de nuu oo Jesús.
2 E eis que diante dele se achava um homem hidrópico.
3 Yun te ni jikan tnoꞌo ya tee ka kaxtnoꞌo Ley Moisés vi tee ka kuu fariseo, te jiñaꞌa ya:
3 Então Jesus, dirigindo-se aos intérpretes da Lei e aos fariseus, perguntou:
4 Su tu ni ka kaꞌan saꞌun de. Yun te ni tnii ya tee kuꞌu yun, te ni ndasaꞌa ña ya, te ni ndatetniuu ña ya ja na noꞌo de.
4 Eles, porém, não disseram nada. Então Jesus pegou na mão daquele homem, curou-o e o mandou embora.
5 Te jiñaꞌa ya nuu tee ka kuu fariseo yun:
5 A seguir, Jesus lhes perguntou:
6 Te tu ni kuu vi ndajioneꞌe de ni in tnoꞌo.
6 A isto nada puderam responder.
7 Nuu ni jini Jesús ja vi ndiꞌi tee ni ka kututu yun ka kaji de nuu naꞌa yiñuꞌu ka ja vi konukoo de, te ni kaꞌan jioniꞌni ya, te jiñaꞌa ya nuu de:
7 Reparando como os convidados escolhiam os primeiros lugares, Jesus contou-lhes uma parábola:
8 ―Nuu kaꞌan ña in ñayiu ja kiꞌin ni in viko tnandaꞌa, ma jino ni te jinkoo ni nuu naꞌa guaꞌa ka, chi kana saa jaa in tee kuu kaꞌnu ka saa maa ni.
8 — Quando alguém convidá-lo para um casamento, não sente no lugar de honra, pois pode haver um convidado mais importante do que você.
9 Te ja saa, chi jaa maa tee ni kaꞌan ña jin nduu ni ja vi koo ni nuu viko yun, te kachi de: “Tanundaꞌa ni ndakoo ni, chi jian konukoo tee ni kee yaꞌa”, kachi de. Te ja saa, chi kukanoo ni, te kiꞌin ni jinkoo ni ndee jasandiꞌi ni ka.
9 Então aquele que convidou os dois dirá a você: “Dê o lugar a este aqui.” Então você irá, envergonhado, ocupar o último lugar.
10 Su nuu ja nuu kaꞌan ña in ñayiu ja kiꞌin ni in viko tnandaꞌa, kuaꞌan ni te jinkoo ni ndee sandiꞌi ni ka, nagua ja nuu jaa tee ni kaꞌan ña yun, te kachi de: “Ñani, yaꞌa ni nuu oo guaꞌa ka yaꞌa konukoo ni”, kachi de. Te ja saa, chi niꞌi ni ja yiñuꞌu nuu sava ka ñayiu ka nukoo jin ni viko yun.
10 Pelo contrário, quando alguém convidá-lo, vá sentar no último lugar, para que, quando vier aquele que o convidou, diga a você: “Amigo, venha sentar num lugar melhor.” Isso será uma honra para você diante de todos os demais convidados.
11 Chi nani kuu ñayiu ja saꞌa kaꞌnui mai, te vi saꞌa lule ña jin. Te ñayiu ja saꞌa luluu mai, te vi saꞌa kaꞌnu ña jin ―jiñaꞌa Jesús.
11 Porque todo o que se exalta será humilhado; e o que se humilha será exaltado.
12 Yun te jiñaꞌa ya nuu tee ni jaka ña ja kaa ya xtaa:
12 Depois Jesus disse ao que o havia convidado:
13 Te ñaꞌa, nuu ja saꞌa ni in viko, te kaꞌan ni ñayiu ka kundaꞌu, vi ñayiu kuꞌu nuu, vi ñayiu kuꞌu ndaꞌa, vi ñayiu kuꞌu siꞌin.
13 Pelo contrário, ao dar um banquete, convide os pobres, os aleijados, os coxos e os cegos,
14 Te na taꞌu na ndetu ka maa ni, chi ñayiu yun ma vi niꞌi ja vi ndajioneꞌi. Su kiuu na vi ndateku ndiyi ja ni ka saꞌa ndaa nuu ia Dios, te ndaniꞌi maa ni ―jiñaꞌa Jesús.
14 e você será bem-aventurado, pelo fato de não terem eles com que recompensá-lo. A sua recompensa você receberá na ressurreição dos justos.
15 Te nuu ni kaꞌan ya siun, te ni kaꞌan in tee ka nukoo jin ya nuu mesa:
15 Ao ouvir tais palavras, um dos que estavam à mesa com Jesus lhe disse: — Bem-aventurado aquele que participar do banquete no Reino de Deus.
16 Yun te jiñaꞌa Jesús:
16 Jesus, porém, respondeu:
17 Te nuu ni jino ore ja kiukuei ñayiu vi kaxini, te ni tetniuu de in tee jinokuechi nuu de ja jinkuaka tee yun ñayiu, te kuñaꞌa de: “Neꞌekuei ni na kiꞌon, chi ja ni kuvaꞌa ndiꞌi ja kaxinio”, jiñaꞌa de.
17 À hora da ceia, enviou o seu servo para avisar aos convidados: “Venham, porque tudo já está preparado.”
18 Su yun te ndiꞌi de ni ka kaꞌan ja na konekaꞌnu ini tee yun, chi ma kiꞌinkuei de. Te jiñaꞌa tee xtnañuꞌu: “Konekaꞌnu ini ni ja ma kiꞌin san, chi vi inka ni ndakuaan san in ñuꞌu san, te kiꞌin san jinkoto san”, jiñaꞌa de.
18 Mas todos eles, um por um, começaram a apresentar desculpas. O primeiro disse: “Comprei um campo e preciso ir vê-lo; peço que me desculpe.”
19 Te jiñaꞌa inka de: “Sein, chi suni ma kiꞌin san, chi vi inka ni ndakuaan san uꞌun yunta isndiki san, te kuini san ja koto tnuni san ti, te jikantaꞌu san ja konekaꞌnu ini ni”, jiñaꞌa de.
19 Outro disse: “Comprei cinco juntas de bois e vou experimentá-las; peço que me desculpe.”
20 Te jiñaꞌa inka de: “Konekaꞌnu ini ni, chi vi inka ni tnandaꞌa san, te ma nune san ja kiꞌin san”, jiñaꞌa de.
20 E outro disse: “Casei-me e, por isso, não posso ir.”
21 ’Yun te ni ndajiokuiin tee jinokuechi yun, te ni ndakani ndiꞌi de nuu jitoꞌo de ja siun ka jiñaꞌa tee yun. Te ni kiti ini jitoꞌo de yun, te jiñaꞌa de: “Kuaꞌan ñama ni taka ichi naꞌnu vi ichi kueli ka oo ñuu yaꞌa, te kuaka ni ñayiu ka kundaꞌu, vi ñayiu ka kuꞌu ndaꞌa, vi ñayiu ka kuꞌu siꞌin, vi ñayiu ka kuꞌu nuu, na kikuei vi koo viko yaꞌa”, jiñaꞌa de.
21 — O servo voltou e, contou tudo ao seu senhor. Então, irado, o dono da casa disse ao seu servo: “Saia depressa para as ruas e becos da cidade e traga para cá os pobres, os aleijados, os cegos e os coxos.”
22 Yun te nuu kuee ka, te jiñaꞌa tee jinokuechi yun nuu jitoꞌo de: “Ja ni saꞌa san nagua ni tatnuni ni, su vini saa, te nune kuaꞌa ka nuu vi konukoo ñayiu”, jiñaꞌa de.
22 Mais tarde, o servo lhe disse: “Patrão, já fiz o que o senhor mandou, e ainda há lugar.”
23 Yun te jiñaꞌa jitoꞌo nuu tee jinokuechi yun: “Kuaꞌan tuku ni sava ka ichi naꞌnu vi ichi kueli ja ka oo jika, te tenini ni ñayiu na kikuei nagua na chitu veꞌe san.
23 Então o senhor disse ao servo: “Saia pelos caminhos e atalhos e obrigue todos a entrar, para que a minha casa fique cheia.
24 Chi kaꞌan san ja ni in ñayiu ni kaꞌan xtnañuꞌu san, ma kiukuei kai veꞌe san ja vi kai xtaa”, kachi de ―jiñaꞌa Jesús.
24 Porque digo a vocês que nenhum daqueles homens que foram convidados provará a minha ceia.”
25 Te kuakuaꞌa ñayiu ni ka jata ndikin Jesús, te ni jionenuu ya, te jiñaꞌa ya:
25 Grandes multidões acompanhavam Jesus, e ele, voltando-se, lhes disse:
26 ―Nuu ja na in ñayiu kuini ja kondikin ña jin san, te tu kutoo guaꞌa ka ñai saa nagua kutoi yuai vi siꞌi, vi ñasiꞌi vi seꞌi, vi ñani vi kuaꞌi, vi nagua kutoi mai, te ma kuu ja kondikin ñai ja vi skuaꞌa san jin.
26 — Se alguém vem a mim e não me ama mais do que ama o seu pai, a sua mãe, a sua mulher, os seus filhos, os seus irmãos, as suas irmãs e até a sua própria vida, não pode ser meu discípulo.
27 Chi na ñayiu tu kuini ja kondikin ña jin san ja kuni tnundoꞌo, te tu jiniuꞌi ja kokui ñayiu vi koskuaꞌa jin san.
27 E quem não tomar a sua cruz e vier após mim não pode ser meu discípulo.
28 ’Vi kokaꞌon ja ndee in ni kuini ja saꞌa ni in torre, te ¿a masu xtnañuꞌu ka jinkoo ni ndakani guaꞌa ini ni nuu ja kenta xuꞌun ni, te jinkondee ni saꞌa ni?
28 Pois qual de vocês, pretendendo construir uma torre, não se assenta primeiro para calcular a despesa e verificar se tem os meios para a concluir?
29 Chi kana saa vi inka skuja ni nuu kavai yun, te ma sino ni, ja saa, chi ndiꞌi ñayiu ka ndiaꞌa vi kuaku ndee ña jin ni.
29 Para não acontecer que, tendo lançado os alicerces e não podendo terminar a construção, todos os que a virem zombem dele,
30 Te vi kachi: “Tee yaꞌa, chi ni jinkondee de saꞌa de, te tu ni kundee de sino de”, vi kachi.
30 dizendo: “Este homem começou a construir e não pôde acabar.”
31 ’Axi vi kokaꞌon ja in rey kuini de ndakoo de ja vi kaxin tnaꞌa de jin inka rey, te ¿a masu xtnañuꞌu ka jinkoo de ndakani guaꞌa ini de a kuu ja saꞌa de jin uxi mil soldado de, ja vi kaxin tnaꞌa de jin tee vaji jin oko mil soldado?
31 Ou qual é o rei que, indo para combater outro rei, não se assenta primeiro para calcular se com dez mil homens poderá enfrentar o que vem contra ele com vinte mil?
32 Te nuu ja jini de ja ma kuu saꞌa de, te ama ka ja vi kitnaꞌa ña tee yun ja vi kaxin tnaꞌa de, te tetniuu de tee vi kaꞌan ja jikan de ja vi ndatnoꞌo mani de.
32 Caso contrário, estando o outro ainda longe, envia-lhe uma embaixada, pedindo condições de paz.
33 Te suni saa ni ka kuu maa ni, chi nuu ja ma vi ndakani guaꞌa ini ni ja vi xndoo ni ndiꞌi ja ka nevaꞌa ni, te ma kuu vi kondikin ña ni ja vi koskuaꞌo.
33 Assim, pois, qualquer um de vocês que não renuncia a tudo o que tem não pode ser meu discípulo.
34 ’Ka jini ni ja ñii, chi ja guaꞌa kuu, su nuu ja na nduu uun, te ma kuu ndajiokuiin ja nduu axe tuku.
34 — O sal é certamente bom; mas, se o sal se tornar insípido, como lhe restaurar o sabor?
35 Te ni tu jiniuꞌu ja kee nuu ñuꞌu, te ni ja nduu jaꞌan, chi vi nani ja kate ñayiu kuu. Te na in oo soꞌo ja konini, te na konini ―jiñaꞌa Jesús.
35 Não presta mais nem para a terra nem para o monte de estrume; lançam-no fora. Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.