Atos 20
Tutu ii - Kaꞌan ia Dios nuu ndiꞌi ñayiu (XTN) vs ARC
1 Nuu ni ndiꞌi ja ni ka saꞌa niꞌi ka saꞌa ioo ñayiu yun, te ni ndaxtutu Pablo ñayiu ka skuaꞌa, te ni xteku ña de naxa vi koi, te ni ka ndakanu niꞌnu tnaꞌa de nuu ni ka ndakuantaꞌu nuu tnaꞌa de, te kuaꞌan Pablo Macedonia.
1 Depois que cessou o alvoroço, Paulo chamou a si os discípulos e, abraçando-os, saiu para a Macedônia.
2 Te ni jikanuu de nii ñuu kueli yun, xteku de ñayiu ka skuaꞌa jin kuaꞌa tnoꞌo naxa vi koi nuu ia Dios, te ni kenta de ndee Grecia.
2 E, havendo andado por aquelas terras e exortando-os com muitas palavras, veio à Grécia.
3 Te yun ni oo de uni yoo, te vi ja ni jino de ja tnii de in barco ja noꞌo de ñuu Siria, te ni niꞌi tnoꞌo de ja ka skaꞌan tnaꞌa tee judio ja vi kondee ña de, te vi kaꞌni ña jin de ichi kuanoꞌo de. Te yun guaa ni ndajiokuiin tuku de ja ni ndayaꞌa de ichi Macedonia.
3 Passando ali três meses e sendo-lhe pelos judeus postas ciladas, como tivesse de navegar para a Síria, determinou voltar pela Macedônia.
4 Te ni ka chitu tnaꞌa Pablo, ni ka jika de jin sava tee, ndee ni kentakuei de Asia. Te sivi tee yaꞌa ka kuu Sópater tee ñuu Berea, vi Aristarco vi Segundo tee ñuu Tesalónica, vi Gayo tee ñuu Derbe, vi Timoteo, vi tee Asia ja ka kuu Tíquico vi Trófimo.
4 E acompanhou-o, até à Ásia, Sópatro, de Bereia, e, dos de Tessalônica, Aristarco e Segundo, e Gaio, de Derbe, e Timóteo, e, dos da Ásia, Tíquico e Trófimo.
5 Te ñani yaꞌa ka kuu tee ni ka kakoxnoꞌo nuu san kuaꞌankuei de ñuu Troas, te yun ni ka ondetu ña de.
5 Estes, indo adiante, nos esperaram em Trôade.
6 Te sein ja ni ka ndoo san, chi ndee nuu ni yaꞌa viko kiuu ka jaa ñayiu judio xtaa vixin ja tu na levadura yiꞌi, saa ni kekuei san ñuu Filipo ja ni ka tnii san in barco kuaꞌankuei san. Te nuu uꞌun kiuu saa ni kentakuei san ñuu Troas. Yun ni ka ndanitnaꞌa san jin tee ka yoxnoꞌo yun. Te ni ka oo san uja kiuu ñuu yun.
6 E, depois dos dias dos pães asmos, navegamos de Filipos e, em cinco dias, fomos ter com eles a Trôade, onde estivemos sete dias.
7 Te kiuu xtnañuꞌu ja ndakiꞌin semana, ni ka ndututu ñayiu ka skuaꞌa ja vi kaa san xtaa vixin nuu ka ndakaꞌan san nagua ni saꞌa Jesús. Te ni kaxtnoꞌo Pablo tnoꞌo vaꞌa Jesús nuu ñayiu ni ka ndututu yun, chi inka kiuu tnee, te ndekuei san noꞌokuei san, guaa vi ndee sau ñuu ni kaꞌan de.
7 No primeiro dia da semana, ajuntando-se os discípulos para partir o pão, Paulo, que havia de partir no dia seguinte, falava com eles; e alargou a prática até à meia-noite.
8 Te ka oo kuaꞌa lámpara veꞌe ndee sukun nuu ni ka ndututu san yun.
8 Havia muitas luzes no cenáculo onde estavam juntos.
9 Te in suchi kuechi nani Eutico ni jinkoi yuꞌu ventana nini, te ni kuitai jin ñuaꞌna ja siun ni kuu kani ndevaꞌa kaꞌan Pablo. Te ni kitnaꞌa nui ni kixin ndei, te ni yai makei ndee veꞌe kuu uni, te ni kanakaui ndee nuu ñuꞌu, te vi ja ni jiꞌi nuu ni ka ndaneꞌe ña ñayiu.
9 E, estando um certo jovem, por nome Êutico, assentado numa janela, caiu do terceiro andar, tomado de um sono profundo que lhe sobreveio durante o extenso discurso de Paulo; e foi levantado morto.
10 Yun te ni nuu Pablo, te ni junkuindei de siki suchi yun, te ni ndakanu ndee ña de jin, te jiñaꞌa de:
10 Paulo, porém, descendo, inclinou-se sobre ele e, abraçando-o, disse: Não vos perturbeis, que a sua alma nele está.
11 Yun te ni ndajiokuiin tuku Pablo ni ndaa de, te ni jaꞌnde de xtaa vixin ni ka jaa san jin ndiꞌi ñayiu ka oo jin san yun. Te nuu ni ndiꞌi ni ka jaa san, te kani kuiti ni kaꞌan de tnoꞌo Jesús vi guaa ndee nuu ni tuu, te saa kuaꞌankuei san.
11 E, subindo, e partindo o pão, e comendo, ainda lhes falou largamente até à alvorada; e, assim, partiu.
12 Te ni ka ndakuakai suchi kuechi yun kuanoꞌokuei jin veꞌi, te ka kusii ndevaꞌa ini ja teku suchi yun.
12 E levaram vivo o jovem, e ficaram não pouco consolados.
13 Yun te ni ka kakoxnoꞌo san ni ka tnii san in barco, te kuaꞌankuei san ñuu Asón ja mavinukuaka san Pablo, chi ni kuini maa de ja kaka jaꞌa de ndee ñuu yun.
13 Nós, porém, subindo ao navio, navegamos até Assôs, onde devíamos receber a Paulo, porque assim o ordenara, indo ele por terra.
14 Te nuu ni ka nukuntnaꞌa san jin de ñuu Asón yun, te ni ka tnii san in barco jin de, te mandikuei san ñuu Mitilene.
14 E, logo que se ajuntou conosco em Assôs, o recebemos e fomos a Mitilene.
15 Te ni ndekuei tuku san ñuu yun, te inka kiuu ni ka ndayaꞌa yatni san ñuu nani Quío, te inka kiuu ni ka ndayaꞌa san ndee Samos. Te yun ni ka ndatatu san ñuu nani Trogilio. Te inka kiuu saa ni ndentakuei san ñuu Mileto.
15 E, navegando dali, chegamos no dia seguinte defronte de Quios, no outro, aportamos a Samos e, ficando em Trogílio, chegamos no dia seguinte a Mileto.
16 Chi ni kuini Pablo ja yaꞌa jioo de ñuu Éfeso ja tnii Asia ja ma junkuiin de ñuu yun, chi ñuꞌu ini de ja koo de maa Jerusalén kiuu viko Pentecostés, nuu ja na kuu ñama de.
16 Porque já Paulo tinha determinado passar adiante de Éfeso, para não gastar tempo na Ásia. Apressava-se, pois, para estar, se lhe fosse possível, em Jerusalém no dia de Pentecostes.
17 Su nuu ni oo Pablo ñuu Mileto, te ni kana de tee ka kuu nijaꞌnu ka yindaꞌa ñayiu ka skuaꞌa ñuu Éfeso.
17 De Mileto, mandou a Éfeso chamar os anciãos da igreja.
18 Te nuu ni jinokuei tee yun nuu Pablo, te jiñaꞌa de:
18 E, logo que chegaram junto dele, disse-lhes: Vós bem sabeis, desde o primeiro dia em que entrei na Ásia, como em todo esse tempo me portei no meio de vós,
19 naxa ni ojinokuechi san nuu Jitoꞌo Jesús vi naxa ni osaꞌa ndaꞌu san maa san. Te tu ni okuu teyii san. Te jin kuaꞌa tenuu san ni oskunaa san nuu ni otnaꞌa san tnundoꞌo, ja ni ka osaꞌa ña ñayiu judio nuu ni ondontakuei de siki san.
19 servindo ao Senhor com toda a humildade e com muitas lágrimas e tentações que, pelas ciladas dos judeus, me sobrevieram;
20 Su tu ni oyuꞌu san, chi ni okaxtnoꞌo san tnoꞌo vaꞌa Jesús nuu ndiꞌi maa ni ja kuu in javaꞌa in in maa ni. Ni okaxtnoꞌo san nuu ni ka ondututu kuaꞌa ñayiu, vi saa ni veꞌe in in maa ni.
20 como nada, que útil seja, deixei de vos anunciar e ensinar publicamente e pelas casas,
21 Ni okaxtnoꞌo san nuu ñayiu judio vi nuu ñayiu sava ka tatatnoꞌo ja na vi ndatnaꞌu ini jin yika kuechi, te na kiukuei ichi ia Dios, te na vi kandijai Jitoꞌo Jesukristu.
21 testificando, tanto aos judeus como aos gregos, a conversão a Deus e a fé em nosso Senhor Jesus Cristo.
22 Te vitna ja ñuꞌu ichi san ja kuanoꞌo san Jerusalén, chi saa tatnuni maa Espíritu ia Dios. Su ni tu jini san naxa kaa ja ndoꞌo san yun.
22 E, agora, eis que, ligado eu pelo espírito, vou para Jerusalém, não sabendo o que lá me há de acontecer,
23 Maintnoꞌo ja jini san kuu ja kaꞌan Espíritu ia Dios ja ndiꞌi ñuu nuu jaꞌan san, te ja ndetu ña vekaa vi kuaꞌa tnundoꞌo.
23 senão o que o Espírito Santo, de cidade em cidade, me revela, dizendo que me esperam prisões e tribulações.
24 Su vini tu ndiꞌni saꞌun san nagua kuu ja ndaꞌu ja teku san ja kokuu jin maa san, chi ja kuini san kuu ja skenta sii ini san kaxtnoꞌo san nuu ñayiu, vi skunkuu guaꞌa san tniuu ni taa Jitoꞌo Jesús ja ndakani san tnoꞌo vaꞌa maa ya ja kaꞌan ndaꞌu kaꞌan kee ña ia Dios jion.
24 Mas em nada tenho a minha vida por preciosa, contanto que cumpra com alegria a minha carreira e o ministério que recebi do Senhor Jesus, para dar testemunho do evangelho da graça de Deus.
25 ’Te vitna guaa ja jini guaꞌa san ja ni in maa ni xiin nuu ni kaxtnoꞌo san tnoꞌo naxa tatnuni ia Dios, ma vi ndakuni ka ña ni.
25 E, agora, na verdade, sei que todos vós, por quem passei pregando o Reino de Deus, não vereis mais o meu rosto.
26 Te yun guaa yaꞌa vi kuni maa ni kiuu vitna ja ma kotavi kuechi san ja jaꞌa ni in ni nuu ja tu ni ka kandija maa ni.
26 Portanto, no dia de hoje, vos protesto que estou limpo do sangue de todos;
27 Chi tu ni tayuꞌu tnoꞌo san, te ndiꞌi ni ndakani ndaa san nagua kuini maa ia Dios ja saꞌa ya jion.
27 porque nunca deixei de vos anunciar todo o conselho de Deus.
28 Te yun guaa vi koto vaꞌa ni maa ni, vi suni ndiꞌi ñayiu ka skuaꞌa ja ka kui na kuinio ndikachi vi koto vaꞌa ni. Chi Espíritu ia Dios ni taa tniuu yaꞌa ja vi kokuu ni na kuinio tee jito ndikachi ja vi kokoto ni ñayiu ka skuaꞌa ja ni ndakuaan ya jin niñi ya.
28 Olhai, pois, por vós e por todo o rebanho sobre que o Espírito Santo vos constituiu bispos, para apascentardes a igreja de Deus, que ele resgatou com seu próprio sangue.
29 Chi ja jini san ja yata kee san kiꞌin san, te kikuei tee kueꞌe nuu ka oo ni ja vi xndaꞌu ña de. Chi ka kuu de na kuinio vaꞌu lobo xeen ndevaꞌa ja vi kaa ti ndikachi.
29 Porque eu sei isto: que, depois da minha partida, entrarão no meio de vós lobos cruéis, que não perdoarão o rebanho.
30 Te vi neꞌu maa ni vi kejaꞌa tee vi xndaꞌu ñayiu ka kandija ja vi kaxtnoꞌo de ninoꞌo tnoꞌo tnoꞌo, nagua ja vi kata ndikin ña ñayiu yun jin de.
30 E que, dentre vós mesmos, se levantarão homens que falarão coisas perversas, para atraírem os discípulos após si.
31 Te yun guaa vi koto ni maa ni ja ma vi junkuei ni nuu jakueꞌe. Te vi kondakaꞌan ni ja uni kuia, vi nduu vi ñuu, ni tu ni junkuiin san ja ni oxteku ña san vi ni ondaꞌi san ja jaꞌa in in ni.
31 Portanto, vigiai, lembrando-vos de que, durante três anos, não cessei, noite e dia, de admoestar, com lágrimas, a cada um de vós.
32 ’Te vitna, vi ñani, jikantaꞌu san nuu ia Dios ja na kaꞌan ndaꞌu kaꞌan kee ña ya jin tnoꞌo ni ka kutaꞌuo nuu ya. Chi jin jakaꞌnu maa ya, te vi jinkuiꞌnu guaꞌa ini ni ja vi koyutnu ni nuu ya, te taa ya in nuu vi koo ni jin ndiꞌi ñayiu ni ka nduvii jin yika kuechi.
32 Agora, pois, irmãos, encomendo-vos a Deus e à palavra da sua graça; a ele, que é poderoso para vos edificar e dar herança entre todos os santificados.
33 Vi ni tu ni jioꞌo san xuꞌun plata ni oro ni in saꞌun ñayiu.
33 De ninguém cobicei a prata, nem o ouro, nem a veste.
34 Chi ka jini guaꞌa maa ni ja ni satniuu san jin ndaꞌa san, te ni niꞌi san taka ja jaꞌni ña jin san vi ja jaꞌni ña jin ñayiu ni ka oo jin san.
34 Vós mesmos sabeis que, para o que me era necessário, a mim e aos que estão comigo, estas mãos me serviram.
35 Te jin ndiꞌi tniuu ni saꞌa san kaxtnoꞌo san ja kanuu ja satniuo. Te saa saa kuu chituo ñayiu nagua jaꞌni ña jin. Te vi kondakaꞌan ni tnoꞌo ni kaꞌan Jitoꞌo Jesús nuu jiñaꞌa ya: “Na taꞌu na ndetu ñayiu nuu jini mani inka ñayiu masu nuu kutaꞌu mai” ―jiñaꞌa Pablo.
35 Tenho-vos mostrado em tudo que, trabalhando assim, é necessário auxiliar os enfermos e recordar as palavras do Senhor Jesus, que disse: Mais bem-aventurada coisa é dar do que receber.
36 Te vi nuu ni ndiꞌi ni kaꞌan de tnoꞌo yun, te ni ka junkuiin jiti de ja ni ka ndakuatu de jin ndiꞌi ñani ka oo jin de yun.
36 E, havendo dito isto, pôs-se de joelhos e orou com todos eles.
37 Yun te ndiꞌi de ni ka ndaꞌi ndevaꞌa. Te ni ka ndakanu niꞌnu de Pablo vi ni ka chitu de nuu de.
37 E levantou-se um grande pranto entre todos e, lançando-se ao pescoço de Paulo, o beijavam,
38 Ni ka kusuchi ndevaꞌa ini de ja siun ni kaꞌan Pablo ja ma vi ndakuni ka ña de. Yun te ni ka junsiaꞌa ña de nuu ni ka tnii san jin Pablo in barco ja kuanoꞌokuei san.
38 entristecendo-se muito, principalmente pela palavra que dissera, que não veriam mais o seu rosto. E acompanharam-no até ao navio.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.