1 Coríntios 12
Tutu ii - Kaꞌan ia Dios nuu ndiꞌi ñayiu (XTN) vs NVT
1 Vitna te kuini san, vi ñani vi kuaꞌa, ja vi kuni ni siki in in tniuu ja skutaꞌu ña Espíritu ia Dios jin in ion.
1 Agora, irmãos, quanto à sua pergunta sobre os dons espirituais, não quero que continuem confusos.
2 Te ja ka jini guaꞌa maa ni ja ama ka nuu chiaꞌan ka ja vi kandija ni, chi ni ka ojandetu ni ja ni ka ojaka ña ñayiu ni ka ochiñuꞌu ni chuꞌchi ja ka kuu ñiꞌi ja tu kuu vi kaꞌan.
2 Vocês sabem que, quando ainda eram pagãos, foram conduzidos pelo caminho errado e levados a adorar ídolos mudos.
3 Te yun guaa kuini san vitna ja vi kuni ni ja ni in ñayiu ja kaꞌin jin Espíritu ia Dios ma kuu kachi ja tau tniaꞌa Jesús, te ni in ñayiu ma kuu kaꞌin ja Jesús kuu Jitoꞌo nuu ja tu na Espíritu ia Dios oo jin.
3 Por isso, quero que compreendam que ninguém que fala pelo Espírito de Deus amaldiçoa Jesus, e ninguém pode dizer que Jesus é Senhor a não ser pelo Espírito Santo.
4 Te oo siin siin tniuu ja ka kutaꞌu in in ñayiu, su invaa ni maa Espíritu kuu ia jiñaꞌa.
4 Existem tipos diferentes de dons espirituais, mas o mesmo Espírito é a fonte de todos eles.
5 Te ndi siin ndi siin tniuu ka saꞌa in ion, su invaa ni nuu Jitoꞌo ka jinokuechio.
5 Existem tipos diferentes de serviço, mas o Senhor a quem servimos é o mesmo.
6 Te siin siin ja ni taa ia Dios ja vi saꞌa in ion, su invaa ni Dios kuu ia saꞌa ndiꞌi tniuu yaꞌa jin ndiꞌi ñayiu.
6 Deus trabalha de maneiras diferentes, mas é o mesmo Deus que opera em todos nós.
7 Su ni jiñaꞌa ia Dios nuu in in ñayiu in ja xneꞌe ja ka oi jin Espíritu ya, nagua ja na chituu ña jin ndiꞌi ñayiu ka kandija.
7 A cada um de nós é concedida a manifestação do Espírito para o benefício de todos.
8 Chi jin maꞌñu sagua Espíritu ka niꞌi taꞌu sava ñayiu ja ka kaꞌin tnoꞌo ndichi, te suni maa Espíritu jiñaꞌa tnoꞌo ja ka jinkuiꞌnu kaji ini sava ñayiu.
8 A um o Espírito dá a capacidade de oferecer conselhos sábios, a outro o mesmo Espírito dá uma mensagem de conhecimento especial.
9 Te sava ñayiu ni ka niꞌi taꞌui ja vi kandija guaꞌi ja skunkuu ia Dios nagua ka jikain jin maꞌñu sagua maa Espíritu, te savai ni ka niꞌi taꞌui ja vi ndasaꞌi ñayiu ka kuꞌu jin maa Espíritu.
9 A um o mesmo Espírito dá grande fé, a outro o único Espírito concede o dom de cura.
10 Te savai ni ka niꞌi taꞌui ja vi saꞌi tniuu naꞌnu, te savai ja vi ndakani tnoꞌo ni jiñaꞌa maa ia Dios. Te savai ni ka niꞌi taꞌui ja vi ndakuni ndeja kuu tnoꞌo ja vaji nuu Espíritu ndaa, te ndeja kuu tnoꞌo ja vaji nuu espíritu xndaꞌu ña. Te savai ni ka niꞌi taꞌui ja vi kaꞌin ndinuu nuu saꞌan ja tu ka jini, te savai ja jinkuiꞌnu ini kaxtnoꞌi naxa kei kaꞌan ñayiu jin inka saꞌan yun.
10 A um ele dá o poder de realizar milagres, a outro, a capacidade de profetizar. A outro ele dá a capacidade de discernir se uma mensagem é do Espírito de Deus ou de outro espírito. A outro, ainda, dá a capacidade de falar em diferentes línguas, enquanto a um outro dá a capacidade de interpretar o que está sendo dito.
11 Su ndiꞌi tniuu yaꞌa saꞌa invaa ni maa Espíritu, te siin siin tniuu jiñaꞌa ya nuu in in ñayiu na kuu na kuu naxa kuini maa ya.
11 Tudo isso é distribuído pelo mesmo e único Espírito, que concede o que deseja a cada um.
12 Chi nagua kuu in yiki kuñu ja nevaꞌa kuaꞌa ndatniuu, te ndiꞌi ndatniuu ja oo nuu yiki kuñu yun kuu invaa ni yiki kuñu, te suni saa ni ka kuo invaa ni yiki kuñu jin Jesukristu.
12 O corpo humano tem muitas partes, mas elas formam um só corpo. O mesmo acontece com relação a Cristo.
13 Te suni saa ni ka kuu ndiꞌo, a kuu ñayiu judio axi ñayiu sava ka tatatnoꞌo, a ñayiu ka jinokuechi ja tu ka niꞌi yaꞌui axi ñayiu ka saꞌa tniuu mai, chi invaa ni Espíritu ia Dios ni skuandute ña jin ndiꞌo, nagua ja vi kokuo invaa ni yiki kuñu, chi ndiꞌo ni ka niꞌi invaa ni Espíritu ia Dios.
13 Alguns de nós são judeus, alguns são gentios, alguns são escravos e alguns são livres, mas todos nós fomos batizados em um só corpo pelo único Espírito, e todos recebemos o privilégio de beber do mesmo Espírito.
14 Te in yiki kuñu, chi masu invaa ndatniuu kuu, chi nevaꞌa kuaꞌa ndatniuu.
14 De fato, o corpo não é feito de uma só parte, mas de muitas partes diferentes.
15 Chi nuu ja jaꞌo na kachi: “Masu yiki kuñu kuu rin, chi masu ndaꞌa kuu rin”, su tuu, chi in ndatniuu nuu yiki kuñuo kuu.
15 Se o pé diz: “Não sou parte do corpo porque não sou mão”, acaso, por isso, deixa de ser parte do corpo?
16 Te nuu ja soꞌo na kachi: “Masu yiki kuñu kuu rin, chi masu nduchi nuu kuu rin”, su tuu, chi in ndatniuu nuu yiki kuñuo kuu.
16 E se a orelha diz: “Não sou parte do corpo porque não sou olho”, será que, por isso, deixa de ser parte do corpo?
17 Chi nuu ja ndiꞌi yiki kuñuo na kokuu nduchi nuo, te ma kuu naxa vi koninio. Te nuu ja ndiꞌi yiki kuñuo na kokusoꞌo, te ma kuu naxa vi tnaꞌnio.
17 Se o corpo todo fosse olho, como vocês ouviriam? E, se o corpo todo fosse orelha, como sentiriam o cheiro de algo?
18 Su ia Dios ni tniuu tnaꞌa ya in in ndatniuu nuu yiki kuñuo naxa kuini maa ya ja koo.
18 Mas nosso corpo tem muitas partes, e Deus colocou cada uma delas onde ele quis.
19 Chi nuu ja in ni ndatniuu kuu ndiꞌi, te masu in yiki kuñu kuu nuu saa.
19 O corpo deixaria de ser corpo se tivesse apenas uma parte.
20 Su vitna, chi visi kuaꞌa ndatniuu kuu, su invaa ni yiki kuñu kuu.
20 Assim, há muitas partes, mas um só corpo.
21 Te nduchi nuo, chi ma kuu kuñaꞌa nuu ndaꞌo: “Tu jiniuꞌu ña rin”. Te ni xinio ma kuu kuñaꞌa nuu jaꞌo: “Tu jiniuꞌu saꞌun ña rin”.
21 O olho não pode dizer à mão: “Não preciso de você”. E a cabeça não pode dizer aos pés: “Não preciso de vocês”.
22 Chi saa suaꞌa ndatniuu oo nuu yiki kuñuo ja ndakani inio ja vita ka kuu, ka kuu ndatniuu ja jiniuꞌu guaꞌa kao.
22 Ao contrário, algumas partes do corpo que parecem mais fracas são as mais necessárias.
23 Te saa ndatniuu oo nuu yiki kuñuo ja ndakani inio ja tu naꞌa vaꞌa kuu ja ka jito vaꞌa kao vi ka skuiꞌnuo saꞌun. Te ndatniuu ii ka ja oo nuu yiki kuñuo ka chisaꞌu vaꞌo.
23 E as partes que consideramos menos honrosas são as que tratamos com mais atenção. Assim, protegemos cuidadosamente as partes que não devem ser vistas,
24 Chi taka ndatniuu ja kaa vii ka nuu yiki kuñuo masu nini kuu ja vi chisaꞌuo, su ia Dios ni tniuu tnaꞌa ya yiki kuñuo ja vi koto vaꞌo ndatniuu ii ka.
24 enquanto as mais honrosas não precisam dessa atenção especial. Deus estruturou o corpo de maneira a conceder mais honra e cuidado às partes que recebem menos atenção.
25 Saa nagua ja ma vi saꞌa siin tnaꞌa ndatniuu ka oo nuu yiki kuñuo, chi suaꞌa in in ndatniuu yun na vi kondiꞌni ja jaꞌa sava kai.
25 Isso faz que haja harmonia entre os membros, de modo que todos cuidem uns dos outros.
26 Chi nuu ja jatu in ndatniuu oo nuu yiki kuñuo, te suni ndiꞌi ka jatu jin. Te nuu ja jito vaꞌo in ndatniuu oo nuu yiki kuñuo, te ndiꞌi ka kusii ini.
26 Se uma parte sofre, todas as outras sofrem com ela, e se uma parte é honrada, todas as outras com ela se alegram.
27 Nuu saa, te maa ni ka kuu yiki kuñu Jesukristu, chi in in maa ni ka kuu na kuinio ndatniuu ja ka oo nuu yiki kuñu ya.
27 Juntos, todos vocês são o corpo de Cristo, e cada um é uma parte dele.
28 Te siin siin tniuu ni jiñaꞌa ia Dios nuu in in ñayiu ka skuaꞌa. Xnañuꞌu ka ni jani ya tee ni chitniuu Jesukristu ja ka xtutenuu de tnoꞌo ya. Te ja kuu uu ni jani ya ñayiu ka ndakani tnoꞌo jiñaꞌa maa ia Dios. Te ja kuu uni ñayiu ka kaxtnoꞌo. Yun te ni jani ya ñayiu ka saꞌa tniuu naꞌnu jin jakaꞌnu maa ya. Te saa ni jani ya ñayiu ka ndasaꞌa ñayiu ka kuꞌu, vi ñayiu ka chituu ñayiu ka kundaꞌu, vi tee ka jito ñayiu ka jinokuechi nuu veñuꞌu, vi ñayiu ni ka niꞌi taꞌu ja ka kaꞌin inka saꞌan ja tu ka jini.
28 Deus estabeleceu para a igreja: em primeiro lugar, os apóstolos; em segundo, os profetas; em terceiro, os mestres; depois, os que fazem milagres, os que têm o dom de cura, os que ajudam outros, os que têm o dom de liderança, os que falam em diferentes línguas.
29 Te masu ndiꞌi ñayiu ka skuaꞌa ni chitniuu ña Jesukristu ja vi xtutenui tnoꞌo ya. Te suni masu ndiꞌi ñayiu ka ndakani tnoꞌo ni jiñaꞌa maa ia Dios. Te ni masu ndiꞌi ñayiu ka kaxtnoꞌo. Te suni masu ndiꞌi ñayiu ka saꞌa tniuu naꞌnu jin jakaꞌnu maa ia Dios.
29 Somos todos apóstolos? Somos todos profetas? Somos todos mestres? Todos nós temos o poder de fazer milagres?
30 Te ni masu ndiꞌi ñayiu ni ka kutaꞌui ja vi ndasaꞌi ñayiu ka kuꞌu. Te suni masu ndiꞌi ñayiu ka kaꞌan inka saꞌan ja tu ka jini, te ni masu ndiꞌi ka jinkuiꞌnu ini ja vi kaxtnoꞌi naxa kei kaꞌan ñayiu jin inka saꞌan yun.
30 Todos temos o dom de cura? Todos temos a capacidade de falar em diferentes línguas? Todos temos a capacidade de interpretar o que é dito?
31 Nuu saa te vi nduku ndee ni ja vi niꞌi taꞌu ni in in tniuu guaꞌa ka nuu ia Dios ja vi saꞌa ni.
31 Portanto, desejem intensamente os dons mais úteis. Agora, porém, vou lhes mostrar um estilo de vida que supera os demais.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.