Tiago 3

MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Niŋgu-nambwe wukale, ambo tamâta rârâ lâ miki ŋginimi situ sikai wurâta ŋana sipanananzi tamâta ŋana Maro Kindeni kawa ŋgua kâ, ande ŋinde ara koŋa tia. Naneŋgu ŋgua ŋinde nde duvi mine; lâ zo ŋana kinda tamâta rârâni ma tamandi lâ Maro Kindeni ne ŋgua nia, ande i ma io mata ilea kaika pa maka pananâŋa tamâta nema vetâŋa.
1 Meus irmãos, somente poucos de vocês deveriam se tornar mestres na Igreja, pois vocês sabem que nós, os que ensinamos, seremos julgados com mais rigor do que os outros.
2 Kinda rârâni taitu-taitu uru taveta vetâŋa potomule pinde. Andeta miki kaloŋo ŋga; ambo kalo-tawana tamâta toŋge ma iporo ŋgua ara nâ, ande tamâta mine ma imo tamâta sondo ndo, aku ma ikura ŋana ipakatona tamwata tini ndoni sondo.
2 Todos nós sempre cometemos erros. Quem não comete nenhum erro no que diz é uma pessoa madura, capaz de controlar todo o seu corpo.
3 Kinda uru tao “aini” mbuku pinde lâ hosi kawanzi ilo, ŋana iveta kinzi silâ ikura ilonda papa mine. Ambo takatona kinzi hosi kawanzi mine, ande kinda takura tu takai poe pa tininzi ndoni.
3 Até na boca dos cavalos colocamos um freio para que nos obedeçam e assim fazemos com que vão aonde queremos.
4 Aku miki kalomi ŋgere ŋana wâŋga ŋalaŋala nenzi vetâŋa kâ tava. Wâŋga nde kelekele ŋalae tina, aku lawea uru iyoka more-more ŋalae ku izuzuŋa wâŋga ikâwa tâi kulu ilâ. Aŋga wâŋga ne poe nde kelekele kiri-mwata nâ. Andeta kalomi ŋgere ŋana ŋine kâ; ambo wâŋga warika itambulilia poe kiri-mwata ŋinde, ande wâŋga ma nao sori lâ, ku ma ilâ papa nia ndia wâŋga warika itu ilâ papa.
4 Pensem no navio: grande como é, empurrado por ventos fortes, ele é guiado por um pequeno leme e vai aonde o piloto quer.
5 Aku mine nâ, kinda kawânda nde karaenda ne pinde-pinde kiri-mwata nâ. Taitu i uru ipasuka tamwata tini kâki ndo. Aku kalomi ŋgere ŋana yââ tona. Yââ tini-mwata nâ ikura tu igagati yââ ŋalae tina ku ikananzi kâi rârâni lâ dugu ilo.
5 É isto o que acontece com a língua: mesmo pequena, ela se gaba de grandes coisas. Vejam como uma grande floresta pode ser incendiada por uma pequena chama!
6 Aku kinda kawânda kala itogo yââ mwasina. I nde karaenda ne pinde-pinde taitu nâ, ambo taitu i uru ipulia vetâŋa sakamao kie-kie rârâ. I uru iveta karaenda ndoni ipâŋga muso, aku iveta nenda vetâŋa ndoni ipâŋga soki-soki, itogo yââ ikana kelekele ndoni mine. Aku yââ ŋinde nde iyoka pa yââ ŋalae ne mbââ ilo kala imâ kawânda ilo.
6 A língua é um fogo. Ela é um mundo de maldade, ocupa o seu lugar no nosso corpo e espalha o mal em todo o nosso ser. Com o fogo que vem do próprio inferno, ela põe toda a nossa vida em chamas.
7 Kinda tamâta takura ŋana takai poe panzi simbi ŋgoi kie-kie, kinzi sii wa mwâta wa kelekele rârâni uru simo tâi ilo wa. Mao nâ, kinda taveta kinzi simbi ŋgoi rârâni simo kalonda marumbu lâ.
7 O ser humano é capaz de dominar todas as criaturas e tem dominado os animais selvagens, os pássaros, os animais que se arrastam pelo chão e os peixes.
8 Taitu tamâta toŋge ikura ŋana ikai poe sondo pa tamwata kawa, ande tia ndo. Ikura zo rârâni, kinda kawânda pakâe ku taporo ŋgua sakamao. Kinda kawânda nde itogo mwâta saka mwasina, aku ŋinde itogo kawânda ikura ŋana ipu tamâta pâta imâte.
8 Mas ninguém ainda foi capaz de dominar a língua. Ela é má, cheia de veneno mortal, e ninguém a pode controlar.
9 Kinda kawânda taporo ŋgua pinde ŋana tapanea nenda Maro Ŋalae kâ, ina kinda Tamânda. Andeta taporo ŋgua sakamao pinde ŋana tayaulanzi tamâta kâ tona, kinzi ŋinde Maro Kindeni muŋga io tamwata kilala lâ tininzi.
9 Usamos a língua tanto para agradecer ao Senhor e Pai como para amaldiçoar as pessoas, que foram criadas parecidas com Deus.
10 Kinda kawânda nde kelekele taitu nâ, andeta ŋgua kaŋa rua uru ipâŋga lâ kawânda ilo. Paneâŋa ne ŋgua uru ipagema kuku ŋgua sakamao. Niŋgu-nambwe wukale, vetâŋa mine nde ara tia ndo.
10 Da mesma boca saem palavras tanto de agradecimento como de maldição. Meus irmãos, isso não deve ser assim.
11 Lââ ara ne keve toŋge ikura tu ipulia tâi tava, ande tia.
11 Por acaso pode a mesma fonte jorrar água doce e água amarga?
12 Niŋgu-nambwe wukale, kâi mbimu ikura ŋana ipulia nâto kanaŋo, ande tia, aŋga kâi wâwâe ikura ŋana ipulia mbimu kanaŋo, ande tia. Aku mine nâ, tâi ikura ŋana ipulia lââ ara kâ, ande tia. Mine nde mana mana ŋga kinda kawânda uru iporo ŋgua kaŋa rua, a?
12 Meus irmãos, por acaso pode uma figueira dar azeitonas ou um pé de uva dar figos? Assim, também, uma fonte de água salgada não pode dar água doce.
13 Ambo tamâta toŋge imo miki ŋginimi tava ilo-kalo sondo, ande i ne vetâŋa rârâni ma itula ne ilo-kalo ŋinde pwataki. I ma ipatawa tamwata tini ku ma ipono muli pa vetâŋa ara, itogo i ne ilo-kalo sondo kilala mine.
13 Existe entre vocês alguém que seja sábio e inteligente? Pois então que prove isso pelo seu bom comportamento e pelas suas ações, praticadas com humildade e sabedoria.
14 Aŋga tamâta ea uru ipadâda ŋananzi tamâta pinde, aku imo iroto nzâla ŋana ipasuka tamwata tini kâ, ande tamâta mine ma indeka ku iporo tu, “Naneŋgu ilo-kalo nde ara nâ”, mine ndimo. Ŋgua kaŋa mine nde ŋgua laŋeŋa nâ.
14 Mas, se no coração de vocês existe inveja, amargura e egoísmo, então não mintam contra a verdade, gabando-se de serem sábios.
15 Ilo-kalo kie mine ŋandai iyoka pa samba indue imâ ŋga. Ŋinde nde tâno nâ ne ilo-kalo, aku ŋinde nde ilo-kalo potomule lâ Maro Kindeni nao. Sadana nde imo ilo-kalo kie mine warika.
15 Essa espécie de sabedoria não vem do céu; ela é deste mundo, é da nossa natureza humana e é diabólica.
16 Miki kaloŋo ŋga; tamâta ea kinzi uru sipadâda ŋananzi tamâta pinde, aku simo siroto nzâla ŋana sipasuka warakanzi tininzi kâ, ande tamâta ŋinde silaŋa sipole ŋgua tukuŋa, aku uru siveta vetâŋa potomule kie-kie rârâni tona.
16 Pois, onde há inveja e egoísmo, há também confusão e todo tipo de coisas más.
17 Aŋga ilo-kalo ara iyoka pa samba indue imâ, aku ilo-kalo ŋinde nde kie toŋge. Tamâta ea kinzi sikai ilo-kalo ŋinde, kinzi ŋinde ma siveta vetâŋa sondo lâ Maro Kindeni nao. Kinzi ma simo ilonzi kalonzi taitu kunzi tininzi pinde, ku ma naonzi mwasa nâ panzi. Kinzi ma sipatawa warakanzi tininzi, ku ma kalonzi sukâŋa ndo ŋananzi tininzi pinde. Kinzi ma siveta vetâŋa ara kie-kie, ku ma siveta vetâŋa kie taituni panzi mbaliŋa warakanzi wa kinzi sugorai tamwatanzi wa. Kinzi nenzi vetâŋa ma irerege kuku kawanzi ŋgua.
17 A sabedoria que vem do céu é antes de tudo pura; e é também pacífica, bondosa e amigável. Ela é cheia de misericórdia, produz uma colheita de boas ações, não trata os outros pela sua aparência e é livre de fingimento.
18 Ambo wisi-pisi ne mâsi ma imo ŋgininda, ande ŋinde itogo kinda tapau kaniŋa vâsa lâ tâno ilo. Aku muli, ŋineŋga vetâŋa arara kie-kie ma ipâŋga lâ ŋgininda, itogo kâpwa ara ipâŋga tâno ilo mine.
18 Pois a bondade é a colheita produzida pelas sementes que foram plantadas pelos que trabalham em favor da paz.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.