Romanos 2
MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NTLH
1 Mine nde miki tamâta ea uru kataleanzi tinimi pinde ŋana nenzi vetâŋa kâ, ande naŋa atu aporo ŋgua pa miki taitu-taitu. Noko pwura ŋana kuporo tu noko ne soki toŋge tia, ande kura tia. Kuloŋo ŋga; lâ zo ndia noko kuporo kutalea tamâta toŋge, ande noko kuporo tale pa tamwata tona, ŋana tu noko tamwata kala uru kuveta vetâŋa taituni ikura tamâta ŋinde iveta mine.
1 Meu amigo, não importa quem você seja, você não tem desculpa quando julga os outros. Pois, quando você os julga, mas faz as mesmas coisas que eles fazem, você está condenando a você mesmo.
2 Kinda tasama tu Maro Kindeni ipare nia panzi tamâta ea uru siveta mâsi potomule kie-kie ŋinde, aku i ne pareŋa-nia ŋinde nde sondo ndo.
2 Nós sabemos que Deus é justo quando condena os que fazem essas coisas.
3 Kinzi tamâta pinde uru siveta mâsi potomule mine, aku noko uru kuporo tale kusowe ŋgua lâ tininzi. Andeta noko tamwata uru kuveta vetâŋani ndaina ikura kinzi siveta mine. Tiambo noko ilo tu Maro Kindeni ne pareŋa-nia ma iŋgeŋge ŋanano, tiya? Tia ndo kanaŋo!
3 Mas você, que faz as mesmas coisas que condena nos outros, será que você pensa que escapará do julgamento de Deus?
4 Maro Kindeni uru kalo sukâŋa ŋalae pa noko. I imo io tini ŋanano ikura zo luandondo ŋalae, aku i ŋandai ipare nia walele pa noko ŋga. Tiambo noko ilo tu Maro Kindeni ne vetâŋa ara ŋinde nde kelekele kaa nâ, a? I ilo tu noko ma kupalele ilo kalo, aku ŋana duvi ŋinde kâ i uru iveta kie ara nâ pano. Tiambo noko kuzizâla ŋana ŋinde kâ, a?
4 Ou será que você despreza a grande bondade, a tolerância e a paciência de Deus? Você sabe muito bem que ele é bom e que quer fazer com que você mude de vida.
5 Taitu noko nde taŋa-kaika tamwata, aku tini pwâka tu kupalele ilo kalo. Mine kala noko kupayaula tamwata, aku muli, lâ zo ŋinde Maro Kindeni ne wisi-nâna ma ipâŋga nia yo aku i ma ipare nia sondo ndo panzi tamâta, ande i ne wisi-nâna ŋinde ma imâ ŋalae tina pa noko.
5 Mas o seu coração é duro e teimoso. Por isso você está aumentando ainda mais o castigo que vai sofrer no dia em que forem revelados a ira e os julgamentos justos de Deus,
6 Ŋana tu “Maro Kindeni ma kulu ilanzi tamâta rârâni taitu-taitu, ipakura kuku vetâŋa ndia muŋga kinzi siveta ŋinde.”
6 pois ele recompensará cada um de acordo com o que fez.
7 Tamâta pinde uru sipaveta kuku vetâŋa ara. Kinzi ilonzi ndo tu Maro Kindeni ma ionzi simo i ne sinâla ilo ku ma isuka ŋanzi kâki, aku ilonzi ndo tu i ma via mao ilanzi ŋana simo vianzi kuku i ku simo nâ. Maro Kindeni ma via mao ndainani nâ ilua kinzi tamâta ŋinde, kala ma simo ara mine ku simo nâ.
7 Deus dará a vida eterna às pessoas que perseveram em fazer o bem e buscam a glória , a honra e a vida imortal .
8 Aŋga tamâta pinde uru ilonzi pa warakanzi nâ. Kinzi sipu mulinzi pa vetâŋa ara, aku sipaveta kuku vetâŋa potomule nâ. Maro Kindeni ne wisi-nâna ikeno panzi tamâta ŋinde, aku i ma ipare nia sondo ndo panzi.
8 Mas fará cair a sua ira e o seu castigo sobre os egoístas e sobre os que rejeitam o que é justo a fim de seguir o que é mau.
9 Malia wa nâna ŋalae tina ma ipâŋga panzi tamâta rârâni uru siveta vetâŋa potomule. Ŋinde ma ipâŋga panzi Juda tamâta, aku ma ipâŋga mine nâ panzi tamâta lâ tinikoa ŋgu tona.
9 Haverá sofrimentos e aflições para todos os que fazem o mal, primeiro para os judeus e também para os não judeus.
10 Andeta Maro Kindeni ma iveta kie ara panzi tamâta rârâni uru siveta vetâŋa ara. I ma ivetanzi simo ara ndo lâ i ne sinâla ilo, aku ma isuka ŋanzi kâki wa wisi-pisi ilanzi wa. I ma iveta mine panzi Juda tamâta, aku ma iveta mine nâ panzi tamâta lâ tinikoa ŋgu tona.
10 Mas Deus dará glória, honra e paz a todos os que fazem o bem, primeiro aos judeus e também aos não judeus.
11 Ŋana tu tamâta rârâni simo rege-rege lâ Maro Kindeni nao.
11 Pois ele trata a todos com igualdade.
12 Ŋinde nde duvi mine; kinzi tamâta lâ tinikoa ŋgu nde sizizâla ŋana Mose ne ŋgua tukuŋa kâ. Maro Kindeni ma izavarunzi ŋana nenzi kiesaka kâ, andeta i ma ilea pa Mose ne ŋgua tukuŋa ŋineŋga ipare nia panzi, ande ma tia. Aŋga kinzi Juda tamâta, ande Mose ne ŋgua tukuŋa ikeno panzi. Mine kala Maro Kindeni ma ilea pa ŋgua tukuŋa ndainani nâ, ŋineŋga ma ipare nia panzi ŋana nenzi kiesaka kâ.
12 Todos aqueles que pecam sem conhecer a lei de Deus se perderão sem essa lei; mas todos aqueles que pecam conhecendo a lei serão julgados por ela.
13 Ambo tamâta toŋge iloŋo ŋgua tukuŋa lâ taŋa nâ, ande ŋinde ikura tu iveta i ipâŋga ilo mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao, ande tia. Aŋga tamâta ea kinzi uru siveta ikura ŋgua tukuŋa itula panzi mine, ande kinzi ŋinde nâ ma sipâŋga ilonzi mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao.
13 Porque as pessoas que Deus aceita não são aquelas que somente ouvem a lei, mas aquelas que fazem o que a lei manda.
14 Kinzi ŋgu pinde nde sizizâla ŋana Mose ne ŋgua-tukuŋa kâ. Andeta lâ zo ndia kinzi warakanzi ilonzi igagatinzi ŋana siveta vetâŋa ara pinde, ikura Mose ne ŋgua tukuŋa itula mine, ande mâsi ŋinde itula pwataki tu kinzi sisama vetâŋa ara wa vetâŋa potomule kilala pwataki. Mao nâ, Mose ne ŋgua tukuŋa ikeno panzi tia, taitu warakanzi nenzi ilo-kalo ipâŋga itogo nenzi ŋgua-tukuŋa mine.
14 Os não judeus não têm a lei. Mas, quando fazem pela sua própria vontade o que a lei manda, eles são a sua própria lei, embora não tenham a lei.
15 Kinzi nenzi vetâŋa ara ŋinde itula pwataki tu Maro Kindeni iŋgere Mose ne ŋgua tukuŋa duvi lâ ilonzi kalonzi marumbu lâ. Kinzi sisama tu vetâŋa pinde nde vetâŋa ara, aku ŋinde kala itula pwataki tu ŋgua-tukuŋa duvi ikeno lâ ilonzi kalonzi. Ŋana tu zo pinde warakanzi nenzi ilo-kalo italeanzi ŋana vetâŋa toŋge muŋga siveta, kala sisama tu vetâŋa ŋinde nde vetâŋa potomule. Aŋga zo pinde nenzi ilo-kalo ŋinde itula pwataki panzi mine tu vetâŋa toŋge muŋga siveta nde vetâŋa ara.
15 Eles mostram, pela sua maneira de agir, que têm a lei escrita no seu coração. A própria consciência deles mostra que isso é verdade, e os seus pensamentos, que às vezes os acusam e às vezes os defendem, também mostram isso.
16 Muli ŋga ŋinde ma ipâŋga nia yo, lâ zo ŋalae ŋinde Yesu Kirisi ma ikai Maro Kindeni ndamwa ku ma ipare nia panzi tamâta rârâni ŋana nenzi ilo-kalo paveâŋa ndoni. Naŋa uru aporo atula pâri ara ndainani nâ pwataki.
16 E, de acordo com o evangelho que eu anuncio, assim será naquele dia em que Deus, por meio de Cristo Jesus, julgará os pensamentos secretos de todas as pessoas.
17 Kala ŋine naŋa iloŋgu ŋgua tu aporo pa miki Juda tamâta, miki ŋinde uru kalomi tawana tu Mose ne ŋgua tukuŋa nde ikura ŋana ivetami kamo sondo lâ Maro Kindeni nao. Miki uru kapasuka warakami tinimi ku kaporo tu, “Makani nde Maro Kindeni ne ŋgu”.
17 O que dizer de você? Você diz que é judeu, confia na lei e se orgulha do Deus que você adora.
18 Miki kasama lâ ŋana vetâŋa rârâni Maro Kindeni ipatea pami tu ma kaveta ŋinde. Aku Mose ne ŋgua tukuŋa ipananami lâ, kala miki kakura tu kasama vetâŋa rârâni kilala tu vetâŋa pinde nde ara, aŋga vetâŋa pinde nde ara tia.
18 Você sabe o que Deus quer que você faça e aprende na lei a escolher o que é certo.
19 — ausente —
19 Você tem a certeza de que é guia dos cegos, luz para os que estão na escuridão,
20 — ausente —
20 orientador dos que não têm instrução e professor dos jovens. Você está certo de que encontra na lei a apresentação completa do conhecimento e da verdade.
21 Mao nâ, miki uru kapanananzi tamâta pinde. Andeta ŋana sâ kâ ŋga miki ŋandai kapanana warakami ŋga, a? Miki uru kaporo tu, “Kinzi tamâta ma sipanâwe ndimo”. Tiambo miki warakami uru kapanâwe, tiya?
21 Você, que ensina os outros, por que é que não ensina a você mesmo? Se afirma que não se deve roubar, por que é que você mesmo rouba?
22 Miki uru kaporo tu, “Kinzi pakâeŋa tamâta ma sipalulua warakanzi tininzi potomule ndimo”. Tiambo miki warakami uru kaveta vetâŋani ndaina, tiya? Miki uru kaporo tu, “Kinda Juda tamâta ma tininda piti ndo ŋananzi maro laŋeŋa”. Tiambo miki warakami uru kapanawe kelekele ŋinde ikeno lâ tinikoa nenzi luma sapâŋa ilo, tiya?
22 Se você diz que não se deve cometer adultério, por que é que você mesmo comete adultério? Você odeia os ídolos, mas rouba as coisas dos templos.
23 Miki uru kapasuka warakami tinimi ku kaporo mine tu, “Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa nde ikeno pa maka nâ”. Tiambo miki warakami uru kalaŋa kapole ŋgua tukuŋa, aku nemi vetâŋa ŋinde igagatinzi tamâta pinde ilonzi kalonzi ŋana siporo ŋgua pavaligiŋa pa Maro Kindeni, tiya?
23 Você se orgulha de ter a lei de Deus, mas você é uma vergonha para Deus porque desobedece à sua lei.
24 Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, “Ŋana miki Juda tamâta warakami nemi vetâŋa soki kâ, ande kinzi tamâta lâ tinikoa ŋgu uru siporo ŋgua pavaligiŋa ŋana izavaru Maro Kindeni ŋa kâ.”
24 Pois as Escrituras Sagradas dizem: “Os não judeus falam mal de Deus por causa de vocês, os judeus.”
25 Ambo miki kapono muli sondo pa Mose ne ŋgua tukuŋa rârâni, ande Juda nenzi mâsi ŋana karae-veŋa kâ nde kelekele ara pami. Andeta kaloŋo ŋga; ambo miki kalaŋa kapole ŋgua tukuŋa, ande miki kapâŋga katogonzi tamâta ŋinde ŋandai sikai karae-veŋa ne mâsi kilala lâ tininzi.
25 A circuncisão tem valor se você, que é judeu, obedecer à lei; porém, se não obedecer, é como se você não tivesse sido circuncidado.
26 Ambo tamâta toŋge ŋandai ikai karae-veŋa ne mâsi kilala lâ tini, andeta i uru ipono muli pa ŋgua tukuŋa ne vetâŋa arara rârâni, ande lâ Maro Kindeni nao tamâta ŋinde imo itogo tamâta muŋga ikai karae-veŋa ne mâsi kilala lâ tini.
26 E, se um homem que não foi circuncidado obedecer aos mandamentos da lei, Deus o tratará como se ele fosse circuncidado.
27 Mao nâ, miki Juda tamâta kakai Mose ne ŋgua tukuŋa ŋinde ikeno lâ pepa tini marumbu lâ. Aku nanayoni miki kakai karae-veŋa ne mâsi kilala lâ tinimi tona. Andeta kaloŋo ŋga; ambo miki ma kalaŋa kapole ŋgua tukuŋa, ande muli ŋga tamâta pinde ma simandi ŋgua nia ku ma sisowe ŋgua lâ tinimi. Kinzi tamâta ŋinde ŋandai sikai karae-veŋa ne mâsi kilala lâ tininzi ŋga, andeta kinzi uru sipono muli mao pa ŋgua tukuŋa. Kinzi ŋinde ma sisowe ŋgua lâ miki Juda tamâta tinimi.
27 Assim vocês, judeus, serão condenados pelos não judeus, pois vocês desobedecem à lei apesar de terem essa lei escrita e de serem circuncidados, enquanto que os não judeus obedecem à lei, embora não sejam circuncidados.
28 Ambo tamâta toŋge ikai karae-veŋa ne mâsi kilala lâ tini nâ, ŋineŋga iponda Juda ŋgu ŋoa lâ tamwata tini, ande i ŋandai Juda tamâta mao ŋga.
28 Portanto, eu pergunto: quem é judeu de fato e circuncidado de verdade? É claro que não é aquele que é judeu somente por fora e circuncidado só no corpo.
29 Aŋga tamâta ea Maro Kindeni ne mâsi kilala ikeno lâ i ilo kalo, ande tamâta ŋinde nâ nde Juda tamâta mao. Ŋgua tukuŋa ikura tu iveta i ipâŋga mine, ande tia. Maro Kindeni ne Koroani Sapâŋa nâ iveta wurâta mine lâ tamâta ilonda kalonda. Kinzi tamâta ma tininzi pwâka tu sisuka Juda tamâta mao ŋinde ŋa kâki, andeta Maro Kindeni tamwata ma isuka tamâta ŋinde ŋa kâki.
29 Pelo contrário, o verdadeiro judeu é aquele que é judeu por dentro, aquele que tem o coração circuncidado; e isso é uma coisa que o Espírito de Deus faz e que a lei escrita não pode fazer. E o louvor que essa pessoa recebe não vem de seres humanos, mas vem de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.