Romanos 1
MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NTLH
1 Naŋa Paulo, Yesu Kirisi ne wurâta tamâta naŋa. I nanayoni ipatea naŋa tu amo i ne pâri-tamâta, aku isupwana tu alâ atula Maro Kindeni ne pâri ara.
1 Eu, Paulo, servo de Cristo Jesus, escrevo esta carta. Deus me chamou e me separou para ser seu apóstolo , a fim de que eu anuncie a boa notícia do evangelho de Deus.
2 Muŋgani lâ, Maro Kindeni iveta ŋgua pâŋa ŋana pâri ara ŋinde kâ, aku itula ŋgua pâŋa ŋinde pwataki panzi ŋgua-tulâŋa tamâta, ŋana kinzi ma siŋgere i kawa ŋgua sapâŋa ŋinde lâ pepa tini.
2 Há muito tempo essa boa notícia foi prometida por Deus, por meio dos seus profetas , e escrita nas Escrituras Sagradas . Ela fala a respeito do Filho de Deus, o nosso Senhor Jesus Cristo, o qual, como ser humano, foi descendente do rei Davi. E, quanto à sua santidade divina, a sua ressurreição provou, com grande poder, que ele é o Filho de Deus.
3 Pâri ara ŋinde nde ŋana i Natu kâ. I Natu ŋinde nde ipâŋga tamâta, aku imo lâ Koipu Ŋalae Daviti see.
3 — ausente —
4 Andeta i imo Maro Kindeni Natu kaika warika tona. Koroani Sapâŋa itula ŋinde pwataki pa kinda lâ zo ŋinde Maro Kindeni ipaŋo i lâ mateŋa nianzi imandi imo via kilo. Ina Yesu Kirisi, nenda Maro Ŋalae.
4 — ausente —
5 Yesu Kirisi ikai Maro Kindeni ne wisi-wisi imâ pa naŋa lâ, aku Maro Kindeni ilo tu naŋa ma atula Yesu Kirisi parina pwataki. Mine kala ipatea naŋa tu amo i ne pâri-tamâta, ŋana kinzi tamâta lâ ŋgu ndoni ma sikura tu kalonzi tawana Yesu ku sipono muli pa i kawa ŋgua.
5 Por meio de Cristo, Deus me deu a honra de ser apóstolo no serviço de Cristo para levar pessoas de todas as nações a crerem em Cristo e a serem obedientes a ele.
6 Aku miki kala mine nâ kaloŋo Maro Kindeni ne sarawâŋa lâ, aku kao nemi kalo-tawana ilâ pa Yesu Kirisi marumbu lâ.
6 Entre essas pessoas estão vocês que moram em Roma, a quem Deus tem chamado para pertencerem a Jesus Cristo.
7 Mine nde naŋa aŋgere ŋgua lâ pepa ŋine tini imâ pa miki kalo-tawana tamâta kamo Rom lawea, miki ŋinde Maro Kindeni ilo ndo keno pami kala ipateami tu kamo i tamwata ne ŋgu. Tamânda Maro Kindeni aŋga Maro Ŋalae Yesu Kirisi nenzi wisi-wisi wa wisi-pisi wa imâ pami.
7 Por isso eu escrevo a todos vocês que estão em Roma, todos vocês a quem Deus ama e a quem tem chamado para serem o seu próprio povo. Que a
8 Nana atu aporo ŋgua ŋine muŋga lâ ŋga; ikura tâno ndoni, kinzi tamâta uru situla miki parinami tu nemi kalo-tawana ikeno kaika ŋinde. Mine nde lâ Yesu Kirisi ŋa naŋa kawâŋgu ndaŋge pa naneŋgu Maro Kindeni ŋana miki rârâni kâ.
8 Em primeiro lugar, por meio de Jesus Cristo dou graças ao meu Deus por todos vocês, pois no mundo inteiro se ouve falar a respeito da fé que vocês têm.
9 Naŋa uru amandi kaika nâ ŋana aveta wurâta pa Maro Kindeni, ŋana atula pâri ara pwataki ŋana i Natu kâ. Aku Maro Kindeni tamwata nde isama tu naŋa uru kaloŋgu ŋgere ŋana miki kâ ikura zo zo,
9 Eu sirvo a Deus com todo o meu coração, anunciando a boa notícia a respeito do seu Filho; Deus é testemunha de que digo a verdade. Ele sabe que eu sempre lembro de vocês
10 lâ naneŋgu noŋa rârâni. Aku naŋa uru ano papa i tu ma isâu pa naŋa, ku ma iveta nzâla pana ŋana amâ amo kumi.
10 e oro por vocês. E peço a Deus que, se for da sua vontade, ele faça com que agora eu possa ir visitá-los.
11 Naŋa iloŋgu ndo tu amora miki. Naŋa iloŋgu tu atula Koroani Sapâŋa ne ilo-kalo pinde pami, ŋana ipu tini kaika pa ilomi kalomi.
11 Pois eu quero muito vê-los, a fim de repartir bênçãos espirituais com vocês para fortalecê-los,
12 Naŋa iloŋgu kaloŋgu nde ikeno mine; ambo naŋa ma amâ amo kumi, ande nemi kalo-tawana ma ivila naŋa, aku naneŋgu kalo-tawana kala ma ivila miki mine nâ. Aku ŋinde ma ipu tini kaika pa kinda rârâni ilonda kalonda.
12 quer dizer, para que nos animemos uns aos outros por meio da fé que vocês e eu temos.
13 Niŋgu-nambwe wukale, naŋa iloŋgu tu miki ma kasama ŋine sondo; muŋgani, ikura zo rârâ, naŋa iloŋgu patea tu ma amâ amorami. Naneŋgu wurâta uru ivilanzi tamâta lâ tinikoa ŋgu pinde ŋana sio nenzi kalo-tawana ilâ pa Yesu Kirisi kâ. Aku naŋa iloŋgu tu avila miki lâ vetâŋa kie taituni. Andeta naŋa akura tu amâ amorami, ande tia.
13 Meus irmãos, quero que saibam que muitas vezes resolvi ir visitá-los, mas fui impedido até agora de fazer isso. Pois eu gostaria que o meu trabalho produzisse resultados entre vocês também, como tem acontecido entre outros não judeus.
14 Maro Kindeni ipatea wurâta pa naŋa tu ma avilanzi tamâta rârâni, kinzi kumbâe wa sâwa wa, kinzi ilo-kalo tamwatanzi wa tamâta nenzi ilo-kalo ŋalae koŋa tia wa.
14 Pois é meu dever pregar a todos, tanto aos civilizados como aos não civilizados, tanto aos instruídos como aos sem instrução.
15 Mine kala iloŋgu igagatina ŋana amâ atula pâri ara pa miki tamâta kamo Rom lawea tona.
15 É por isso que eu quero anunciar o evangelho também a vocês que moram em Roma.
16 Maro Kindeni ne walo kaika ikeno pâri ara tini. Mine nde naŋa maiŋgu ŋana aporo atula pâri ara kâ, ande tia ndo. Pâri ara ŋinde nde Maro Kindeni ne kaika ŋana ikai kinda kalo-tawana tamâta rârâni piti lâ kondoma ilo. I iveta mine pa maka Juda tamâta muŋga lâ, aku muli ŋga iveta mine nâ panzi tamâta lâ tinikoa ŋgu.
16 Eu não me envergonho do evangelho, pois ele é o poder de Deus para salvar todos os que creem, primeiro os judeus e também os não judeus.
17 Pâri ara ŋinde itula Maro Kindeni ne mâsi ŋana iveta kinda tapâŋga sondo lâ i nao. Ambo kinda ma kalonda tawana i, ande ma tapâŋga tamo ilonda mbâra-mbâra lâ i nao, ŋana tu kalo-tawana ne nzâla simbo nâ ikura tu iveta kinda tapâŋga mine. Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, “Tamâta ea kinzi kalonzi tawana i, kinzi ŋinde rârâni ma simo ilonzi mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao, aku ma simo vianzi nâ.”
17 Pois o evangelho mostra como é que Deus nos aceita: é por meio da fé, do começo ao fim. Como dizem as Escrituras Sagradas : “Viverá aquele que, por meio da fé, é aceito por Deus.”
18 Maro Kindeni imo samba ilo, aku i ne wisi-nâna ŋalae nde ikeno panzi tamâta rârâni ŋinde sipu mulinzi pa i ku sipaveta kuku kiesaka ne vetâŋa. Kinzi nenzi vetâŋa potomule ŋinde uru itawa ŋgua mao ndue lâ.
18 Do céu Deus revela a sua ira contra todos os pecados e todas as maldades das pessoas que, por meio das suas más ações, não deixam que os outros conheçam a verdade a respeito de Deus.
19 Kinzi tamâta ŋinde sikura tu sisama Maro Kindeni kilala, ŋana tu i tamwata itula ŋinde pwataki panzi lâ. Andeta kinzi sipu mulinzi papa i. Mine kala ikai kazâŋa ŋalae tina panzi.
19 Deus castiga essas pessoas porque o que se pode conhecer a respeito de Deus está bem claro para elas, pois foi o próprio Deus que lhes mostrou isso.
20 Nia ndoyo, lâ zo ŋinde Maro Kindeni ipulianzi kelekele rârâni sipâŋga, aku imâ lee ipâŋga lâ zo ŋine, ande tamâta sikura ŋana sisama tu Maro Kindeni ne walo kaika uru ikeno mine ku imo nâ. Aku sikura ŋana sisama i kilala pwataki tu i nde Maro Ŋalae mao kanaŋo. Kinda tamâta takura tu tamora i kilala tava ne walo kaika ŋinde lâ matânda, ande tia. Taitu kinda uru tamora kelekele rârâni ŋinde i muŋga ipulianzi sipâŋga lâ, aku kelekele ŋinde itula i kilala pwataki lâ. Mine nde tamâta toŋge ikura tu iporo ŋgua mine tu, “Naneŋgu soki toŋge tia, ŋana tu naŋa ŋandai asama Maro Kindeni kilala ŋga”, ande ikura tia.
20 Desde que Deus criou o mundo, as suas qualidades invisíveis, isto é, o seu poder eterno e a sua natureza divina, têm sido vistas claramente. Os seres humanos podem ver tudo isso nas coisas que Deus tem feito e, portanto, eles não têm desculpa nenhuma.
21 Kinzi sisama Maro Kindeni kilala marumbu lâ, andeta ilonzi patea tu i ŋandai Maro Ŋalae mao ŋga. Mine kala kinzi ŋandai sipanea i ŋa sisuka kâki ŋga, aku ŋandai kawanzi ndaŋge papa i ŋga. Nenzi ilo-kalo nde ipâŋga kapa lâ. Ŋinde itogo kondoma ipipi ndo lâ ilonzi kalonzi kaa kaa ŋinde.
21 Eles sabem quem Deus é, mas não lhe dão a glória que ele merece e não lhe são agradecidos. Pelo contrário, os seus pensamentos se tornaram tolos, e a sua mente vazia está coberta de escuridão.
22 Kinzi sipalâŋe siporo tu, “Maka nde ilo-kalo tamwatama”, andeta sipâŋga kapa ndo lâ.
22 Eles dizem que são sábios, mas são tolos.
23 Kinzi sipu mulinzi pa Maro Kindeni, ina uru imo mine ku imo nâ, aku sipile nenzi mâsi ŋana siwâŋgi sipanea i kâ. Kinzi sipare tamâta tainzi wa sii tainzi wa ŋgoa ŋgoi tainzi wa mwâta tainzi wa lâ kâi tini, ŋineŋga sipare tukunzi siwâŋgi pa kelekele kaa kaa ŋinde.
23 Em vez de adorarem ao Deus imortal , adoram ídolos que se parecem com seres humanos, ou com pássaros, ou com animais de quatro patas, ou com animais que se arrastam pelo chão.
24 Kinzi tamâta ŋinde sipu mulinzi pa Maro Kindeni marumbu lâ. Mine kala ipilenzi lâ, aku warakanzi nenzi ilo-kalo potomule ŋinde igagatinzi ŋana siveta mâsi sakamao ŋana sipalulua warakanzi tininzi potomule kâ.
24 Por isso Deus entregou os seres humanos aos desejos do coração deles para fazerem coisas sujas e para terem relações vergonhosas uns com os outros.
25 Kinzi tamâta ŋinde sipu mulinzi pa Maro Kindeni ne ŋgua mao, aku sipaloŋo pa ŋgua laŋeŋa nâ. Kinzi sipile nenzi mâsi ŋana siwâŋgi sipanea Maro Kindeni tamwata, inani nia ndoyo ipulianzi kelekele rârâni sipâŋga lâ, aku siwâŋgi sipanea kelekele ndainani nâ Maro Kindeni muŋgani ipulianzi sipâŋga ŋinde. Kinzi sipono muli pa kelekele ŋinde, andeta Maro Kindeni tamwata nde kelekele rârâni warika. Mao nâ, i nde kelekele rârâni warika, aku kinda nenda paneâŋa ma ilâ pa i simbo nâ ikura zo rârâni. Mao.
25 Eles trocam a verdade sobre Deus pela mentira e adoram e servem as coisas que Deus criou, em vez de adorarem e servirem o próprio Criador, que deve ser louvado para sempre. Amém !
26 Kinzi sipu mulinzi pa Maro Kindeni marumbu lâ. Mine kala ipilenzi tu sipaveta kuku ilo-yosiŋa ne mâsi sakamao. Opopo, kinzi taine ilonzi keno pa pakâeŋa ne vetâŋa ara, ande tia. Kinzi sipalulua warakanzi tininzi potomule ilâ pa nawalanzi taine nâ.
26 Por causa das coisas que essas pessoas fazem, Deus as entregou a paixões vergonhosas. Pois até as mulheres trocam as relações naturais pelas que são contra a natureza.
27 Aku kinzi tamâne kala mine nâ, kinzi sipu mulinzi pa pakâeŋa ne vetâŋa ara kâ, aku ilonzi ŋalae tina ŋana sipalulua warakanzi tininzi potomule ilâ pa nawalanzi tamâne nâ. Kinzi sipaveta kuku mâsi sakamao ndo ŋinde. Mine nde sikai nenzi vetâŋa potomule ŋinde ne pareŋa-nia lâ warakanzi karaenzi.
27 E também os homens deixam as relações naturais com as mulheres e se queimam de paixão uns pelos outros. Homens têm relações vergonhosas uns com os outros e por isso recebem em si mesmos o castigo que merecem por causa dos seus erros.
28 Kinzi tininzi pwâka tu kalonzi ŋgere ŋana Maro Kindeni kâ. Mine kala isâu panzi tu sipaveta kuku warakanzi nenzi ilo-kalo sakamao ŋinde nâ. Aku kinzi siveta mâsi potomule kie-kie.
28 E, como não querem saber do verdadeiro conhecimento a respeito de Deus, ele entregou os seres humanos aos seus maus pensamentos, de modo que eles fazem o que não devem.
29 Ilo-kalo potomule kie-kie nde pipi lâ keno ilonzi kalonzi. Mine kala kinzi sipaveta kuku kiesaka ne vetâŋa kie-kie. Kinzi ilonzi igagatinzi ŋana sigona mbaliŋa rârâ, aku wisinzi tia. Kinzi ilonzi yosi ŋana tininzi pinde nenzi mbaliŋa, aku sipawa ŋgua wa sipunzi tamâta pâta simâte wa. Kinzi sikai laŋeŋa panzi tininzi pinde, aku ilonzi sakamao ŋananzi tona. Kinzi siporo ŋgua nao-muli,
29 Estão cheios de todo tipo de perversidade, maldade, ganância, vícios, ciúmes, crimes de morte, brigas, mentiras e malícia. Caluniam
30 aku siporo ŋgua laŋeŋa ŋana siyaula tamâta pinde ŋanzi kâ tona. Kinzi sikai kazâŋa pa Maro Kindeni, aku siporo ŋgua pavaligiŋa pa warakanzi tona. Kinzi ilonzi tu kinzi nâ nde tamâta ara, aku sindeka nâ ŋana sipasuka warakanzi ŋanzi kâki kâ tona. Kinzi ilonzi igagatinzi ŋana sipaveta kuku vetâŋa sakamao wasaseki pinde, aku taŋanzi kaika pa tinanzi-tamanzi tona.
30 e falam mal uns dos outros. Têm ódio de Deus e são atrevidos, orgulhosos e vaidosos. Inventam maneiras de fazer o mal, desobedecem aos pais,
31 Kinzi nenzi ilo-kalo ara toŋge keno panzi tia ndo. Kinzi sitoto warakanzi nenzi ŋgua pâŋa ututu, aku ŋandai tininzi mwasa panzi tininzi pinde wa kalonzi sukâŋa ŋananzi wa.
31 são imorais, não cumprem a palavra, não têm amor por ninguém e não têm pena dos outros.
32 Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa sondo itula pwataki tu mateŋa uru io tini ŋananzi tamâta ea uru siveta mâsi potomule kie-kie ŋinde, aku kinzi tamâta ŋinde sisama ŋgua tukuŋa ŋinde marumbu lâ. Andeta taŋanzi kaika ku sipaveta kuku mâsi ndainani nâ. Andeta ŋinde nâ tia; kinzi sindekananzi tamâta ŋinde uru sipaveta kuku mâsi potomule kie-kie ŋinde tona.
32 Eles sabem que o mandamento de Deus diz que aqueles que fazem essas coisas merecem a morte. Mas mesmo assim continuam a fazê-las e, pior ainda, aprovam os que fazem as mesmas coisas que eles fazem.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.