Mateus 18
MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NVT
1 Lâ zo ŋinde kinzi pâri-tamâta simâ pa Yesu, aku sikasoŋa tu, “Ea imo mbâna-mbâna panzi tamâta ŋinde Maro Kindeni ikai maro panzi.”
1 Nessa ocasião, os discípulos vieram a Jesus e perguntaram: “Afinal, quem é o maior no reino dos céus?”.
2 Ŋineŋga Yesu isarâwa pa lâlu kiri-mwata toŋge tu imâ, aku iŋgunu imandi pâri-tamâta naonzi.
2 Então Jesus chamou uma criança pequena e a colocou no meio deles.
3 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Naŋa aporo mao nâ pami; Maro Kindeni ikai maro panzi tamâta ea sitogonzi lâlu kiri-kiri mine. Mine nde miki kaloŋo ŋga; ambo miki ma kapalele ilomi kalomi tia, ande miki ma kakura tu kamo Maro Kindeni ne ŋgumbi ilo, ande tia.
3 Em seguida, disse: “Eu lhes digo a verdade: a menos que vocês se convertam e se tornem como crianças, jamais entrarão no reino dos céus.
4 Ambo tamâta toŋge ipatawa tamwata tini, itogo lâlu kiri-mwata ŋine uru iveta mine, ande tamâta ŋinde ma imo mbâna-mbâna panzi tamâta Maro Kindeni ikai maro panzi ŋinde.
4 Quem se torna humilde como esta criança é o maior no reino dos céus,
5 Ambo tamâta toŋge kalo tawana naŋa kala iveta kie ara pa lâlu mota toŋge itogo lâlu ŋai, ande i iveta kie ara pa naŋa tona.”
5 e quem recebe uma criança como esta em meu nome recebe a mim.”
6 Ŋineŋga Yesu iporo tu, “Ambo tamâta toŋge ma iyaula i tini pinde ne kalo-tawana, kala ipu muli pa naŋa, ande ŋinde nde mâsi sakamao ndo. Ara ŋana kinzi nia ndoyo ma sipa mira ŋalae toŋge lâ tamâta ŋinde ŋandola tâ ku sitambira indue tâi geza-geza ilo mbo inu tâi mbo imâte tâ. Ŋana tu ambo kinzi muŋga siveta mine papa, ande i ma ikura tu iyaula tini pinde ŋinde ne kalo-tawana, ande ma tia.
6 “Mas, se alguém fizer cair em pecado um destes pequeninos que em mim confiam, teria sido melhor ter amarrado uma grande pedra de moinho ao pescoço e se afogado nas profundezas do mar.
7 Vetâŋa sakamao ma ipâŋga panzi tamâta ŋinde uru siveta tamâta pinde sipile nenzi kalo-tawana. Mao nâ, vetâŋa pinde ma ipâŋga panzi tamâta ku isowe ilonzi kalonzi ŋana siveta kiesaka kâ. Andeta vetâŋa sakamao ndo ma ipâŋga pa tamâta ea iveta vetâŋa ŋinde ipâŋga.
7 “Quanto sofrimento haverá no mundo por causa das tentações para o pecado! Ainda que elas sejam inevitáveis, aquele que as provoca terá sofrimento ainda maior.
8 Ambo noko mbalau tâku kie ilaŋeno kala kuveta kiesaka, ande ara ŋana noko ma kutoto ŋinde piti ku kutambira ilâ. Ambo noko mbalau taitu nâ, tâku kie taitu nâ, ande ŋinde nde ara koŋa tia; andeta muli ŋga, noko ma kumo via ku kumo nâ. Taitu kuloŋo ŋga; ambo noko kie-mbalau rua, andeta muli Maro Kindeni ma itambirano kulâ yââ ŋalae ne mbââ ilo, ande ŋinde nde ara tia ndo kanaŋo.
8 Portanto, se sua mão ou seu pé o faz pecar, corte-o e jogue-o fora. É melhor entrar na vida eterna com apenas uma das mãos ou apenas um dos pés que ser lançado no fogo eterno com as duas mãos e os dois pés.
9 Aku mine nâ, ambo noko mata toŋge ilaŋeno kala kuveta kiesaka, ande ara ŋana kupasiki mata ŋinde piti ku kutambira ilâ. Ambo noko mata taitu nâ, ande ŋinde nde ara koŋa tia; andeta muli, noko ma kumo via ku kumo nâ. Taitu kuloŋo ŋga; ambo noko mata rua, andeta muli Maro Kindeni ma itambirano kulâ yââ ŋalae ne mbââ ilo, ande ŋinde nde ara tia ndo kanaŋo.
9 E, se seu olho o faz pecar, arranque-o e jogue-o fora. É melhor entrar na vida eterna com apenas um dos olhos que ser lançado no inferno de fogo com os dois olhos.
10 Miki kapakatona sondo ŋga! Tia ma miki kamoranzi tamâta pinde, nenzi kalo-tawana itogo lâlu nenzi kalo-tawana mine, aku ma ilomi tu, ‘Kinzi nde tamâta kaa nâ’. Naŋa apaimi tu lâ samba ilo, kinzi kalo-tawana tamâta ŋinde nenzi aŋelo nde uru simandi naŋa Mama nao ikura zo zo.” [
10 “Tomem cuidado para não desprezar nenhum destes pequeninos. Pois eu lhes digo que, no céu, os anjos deles estão sempre na presença de meu Pai celestial.
11 “Naŋa Tamâta Natu amâ ŋana akainzi tamâta muŋga sisapiri kala soka potomule ŋinde piti lâ kondoma ilo.”]
11 E o Filho do Homem veio para salvar os que estão perdidos.”
12 Ŋineŋga Yesu itambira ŋgua panzi ne pâri-tamâta mine tu, “Miki ilomi mana. Ambo tamâta toŋge ne ‘lama’ kambwaŋenzi tamâta ŋalae taitu (100) simo, andeta lama toŋge isapiri ku nao tia lâ, ande i ma iveta mana. Naŋa apaimi tu i ma ipilenzi lama ŋgu ŋalae simo tuu kulu, aku ma ilâ mbo iroroto ŋana lama taitu ŋinde ŋga.
12 “Se um homem tiver cem ovelhas e uma delas se perder, o que vocês acham que ele fará? Não deixará as outras noventa e nove nos montes e sairá à procura da perdida?
13 Naŋa aporo mao nâ pami, ambo iroto ŋana lee isânda kulu lâ, ande i ma indeka pâta ku wisi puu ndue. I ma indeka ŋalae koŋa tia ŋananzi lama 99 ŋinde ŋandai sisapiri ŋga; ambo taitu i ma indeka ŋalae tina ŋana lama ŋinde muŋga isapiri ŋineŋga isânda kulu lâ.
13 E, se a encontrar, eu lhes digo a verdade: ele se alegrará por causa dela mais que pelas noventa e nove que não se perderam.
14 Aku mine nâ, miki Tamami imo samba ilo ŋinde nde tini pwâka tu kalo-tawana tamâta toŋge ma ipile ne kalo-tawana ku imo niaka.”
14 Da mesma forma, não é da vontade de meu Pai, no céu, que nenhum destes pequeninos se perca.”
15 Ŋineŋga Yesu ipainzi ne pâri-tamâta tu, “Ambo kalo-tawana tamâta toŋge iveta soki pano, ande kulâ papa aku simbomi rua nâ kaporo ŋgua ŋana kaveta ŋinde sondo kâ. Ambo i kalo sukâŋa ku iporo tu, ‘Mao nâ, aveta soki pano’, ande ara, miki rua ma kamo nambwe-nambwe kilo.
15 “Se um irmão pecar contra você, fale com ele em particular e chame-lhe a atenção para o erro. Se ele o ouvir, você terá recuperado seu irmão.
16 Taitu kaloŋo ŋga; ambo iporo tu, ‘Naŋa ŋandai aveta soki toŋge ŋga’, ande ara, noko ma pwainzi kalo-tawana tamâta taitu tâku rua, ikura Mose ne ŋgua tukuŋa mine, aku kalâ kaporo pa tamâta ŋinde kilo. Ŋana tu Mose ne ŋgua tukuŋa ikeno mine tu, ‘Ara ŋana kinzi tamâta rua tâku ŋato ma sisuka ŋgua noko kusowe lâ tamâta toŋge tini’.
16 Mas, se ele não o ouvir, leve consigo um ou dois outros e fale com ele novamente, para que tudo que você disser seja confirmado por duas ou três testemunhas.
17 Ambo noko ma kuveta mine, andeta tamâta ŋinde ipatiâmo ku iporo kilo tu, ‘Naŋa ŋandai aveta soki toŋge ŋga’, ande ara, kulâ kumandi ŋgu naonzi ku kuporo ŋgua ŋine pwataki panzi siloŋo. Ambo i tini pwâka tu iloŋo ŋgu nenzi ŋgua, ande noko ma tini piti ndo ŋana i kâ, itogo uru tini piti ŋananzi tinikoa wa kinzi tamâta sakamao ŋana mbumbu kaiŋa kâ.
17 Se ainda assim ele se recusar a ouvir, apresente o caso à igreja. Então, se ele não aceitar nem mesmo a decisão da igreja, trate-o como gentio ou como cobrador de impostos.
18 Naŋa aporo mao nâ pami; vetâŋa ndia rârâni miki kandi ŋana lâ tâno kulu, ande Maro Kindeni ma indi ŋana mine nâ lâ samba ilo. Aŋga vetâŋa ndia rârâni miki kasâu ŋana lâ tâno kulu, ŋinde Maro Kindeni ma isâu ŋana mine nâ lâ samba ilo.
18 “Eu lhes digo a verdade: o que vocês ligarem na terra terá sido ligado no céu, e o que desligarem na terra terá sido desligado no céu.
19 Naŋa apaimi kilo tu ambo kinzi kalo-tawana tamâta rua nâ ilonzi taitu ku sikai noŋa pa naŋa Mama imo samba ilo ŋinde tu ma iveta vetâŋa toŋge panzi, ande i ma iveta ikura kinzi rua nenzi noŋa mine.
19 “Também lhes digo que, se dois de vocês concordarem aqui na terra a respeito de qualquer coisa que pedirem, meu Pai, no céu, os atenderá.
20 Ŋana tu lâ zo ndia kinzi kalo-tawana tamâta ŋato tâku rua simâ taitu sipasau ŋana siwâŋgi pa naŋa, ande naŋa warakâŋgu ma amâ amo kunzi.”
20 Pois, onde dois ou três se reúnem em meu nome, eu estou no meio deles”.
21 Lâ zo ŋinde, Petero imâ pa Yesu ku ikasoŋa tu, “Maro Ŋalae, ambo kalo-tawana tamâta toŋge uru iveta soki pa naŋa, ande naŋa ma apile i ne vetâŋa soki ŋinde mbwaniŋgu ŋapia. Ambo naŋa ma aveta mine mbwaniŋgu lima kanaŋo rua, ande ŋinde ma ikura, tiya?”
21 Então Pedro se aproximou de Jesus e perguntou: “Senhor, quantas vezes devo perdoar alguém que peca contra mim? Sete vezes?”.
22 Andeta Yesu itu lâ Petero kawa tu, “Naŋa apaino tu noko ma kuveta mine mbwani lima kanaŋo rua nâ nde tia; noko ma kuveta mine ikura mbwani tamâta ŋalae lima (500).
22 Jesus respondeu: “Não sete vezes, mas setenta vezes sete.
23 Noko kuloŋo ŋga; Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ, ande itogo koipu ŋalae toŋge. Koipu ŋinde ilo tu i ne wurâta tamâta rârâni ma sikatu mbuku papa i taulo imâ.
23 “Portanto, o reino dos céus pode ser comparado a um senhor que decidiu pôr em dia as contas com os servos que lhe deviam.
24 Kinzi simâ ŋana sikatu mbuku kâ, ŋineŋga sikai tamâta toŋge simâ, i muŋga ikai mbumbu 10,000 saŋe koipu ŋinde.
24 No decorrer do processo, trouxeram diante dele um servo que lhe devia sessenta milhões de moedas.
25 Tamâta ŋinde ikura tu ikatu mbuku ŋinde tia ndo. Mine kala koipu ŋalae ipainzi ne tamâta pinde tu sikai wurâta tamâta ŋinde tavanzi kaiwa-natu, aku sionzi silâ pa tamâta ŋalae toŋge tu ma ikainzi ŋana siveta wurâta koa tia nâ papa. Aku ipainzi tu ma sio tamâta ŋinde ne luma tava ne kelekele ndoni ilâ panzi tamâta tu siko tona, ŋana ma sikai mbaliŋa ŋana sikatu mbuku kâ.
25 Uma vez que o homem não tinha como pagar, o senhor ordenou que ele, sua esposa, seus filhos e todos os seus bens fossem vendidos para quitar a dívida.
26 Andeta wurâta tamâta ŋinde iloŋo ŋgua ŋinde, aku ipare tuku lâ koipu ŋalae kie tini laiti, aku ino mine tu, ‘Kalo sukâŋa ŋanana, aku kundamwana ŋga. Muli ŋga naŋa ma atu ŋana mbumbu ndoni muŋga akai saŋeno ŋinde.’
26 “O homem se curvou diante do senhor e suplicou: ‘Por favor, tenha paciência comigo, e eu pagarei tudo’.
27 Ŋineŋga koipu ŋalae kalo sukâŋa ŋana ku ipai tu, ‘Akai naneŋgu mbuku piti lâ noko tini; kuyâti kulâ.’
27 O senhor teve compaixão dele, soltou-o e perdoou-lhe a dívida.
28 Ayo, ŋineŋga wurâta tamâta ndainani nâ iyâti ilâ pa nia yo, andeta isânda nuwala toŋge kulu, i ne mbuku peko mwata nâ ikeno papa. Aku mbau ilâ ikai nuwala ŋandola kaika, ku ipai tu, ‘Noko ma kutu ŋana mbumbu rârâni ŋinde muŋga mbo noko pwai saŋe naŋa!’
28 “No entanto, quando o servo saiu da presença do senhor, foi procurar outro servo que trabalhava com ele e que lhe devia cem moedas de prata. Agarrou-o pelo pescoço e exigiu que ele pagasse de imediato.
29 I nuwala ŋinde nde iloŋo ŋgua ŋinde, ku ipare tuku ipai wurâta tamâta ŋinde mine tu, ‘Kalo sukâŋa ŋanana, aku kundamwana ŋga. Muli ŋga naŋa ma atu ŋana mbumbu ndoni muŋga akai saŋeno ŋinde.’
29 “O servo se curvou diante dele e suplicou: ‘Tenha paciência comigo, e eu pagarei tudo’.
30 Andeta wurâta tamâta ŋinde wisi nâna ku io nuwala ilâ luma sakamao ilo lee, mambo ikatu mbuku ikura lâ.
30 O credor, porém, não estava disposto a esperar. Mandou que o homem fosse lançado na prisão até que tivesse pago toda a dívida.
31 Kinzi rua nawalanzi pinde simora tamâta ŋinde iveta mâsi mine, aku ilonzi kura tia. Mine nde silâ siporo ŋgua ŋinde rârâni papa nenzi koipu ŋalae.
31 “Quando outros servos, companheiros dele, viram isso, ficaram muito tristes. Foram ao senhor e lhe contaram tudo que havia acontecido.
32 Aku marumbu; koipu ŋinde isarâwa pa wurâta tamâta ŋinde imâ, aku ipai tu, ‘Noko wurâta tamâta sakamao! Noko muŋga kuno naŋa, aku akai neŋgu mbuku rârâni piti lâ noko tini.
32 Então o senhor chamou o homem cuja dívida ele havia perdoado e disse: ‘Servo mau! Eu perdoei sua imensa dívida porque você me implorou.
33 Mao nâ, naŋa muŋga kaloŋgu sukâŋa ŋalae tina ŋanano. Mine nde ŋana sâ kâ ŋga noko ŋandai kalo sukâŋa ŋana noko nuwala kâ, a?’
33 Acaso não devia ter misericórdia de seu companheiro, como tive misericórdia de você?’.
34 Ŋineŋga koipu ŋalae wisi nâna, aku io wurâta tamâta ŋinde ilâ luma sakamao ilo. Aku ipainzi luma ŋinde ne wurâta tamâta tu ma nâna silua lee, ikura lâ zo ndia ikatu mbuku rârâni.”
34 E, irado, o senhor mandou o homem à prisão para ser torturado até que lhe pagasse toda a dívida.
35 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga ipainzi ne pâri-tamâta mine tu, “Aku mine nâ, ambo kalo-tawana tamâta toŋge iveta soki pano, aku noko tini mwasa papa tia kala kupile i ne vetâŋa soki ŋinde tia, ande Maro Kindeni ma iveta mâsi kie taituni pano, ikura koipu ŋalae ŋinde iveta papa ne wurâta tamâta mine.”
35 “Assim também meu Pai celestial fará com vocês caso se recusem a perdoar de coração a seus irmãos”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.