Mateus 15

MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Lâ zo ŋinde, kinzi tamâta pinde lâ Parisai ŋgu wa kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ pinde sipile Jerusalem, aku sindue simâ pa Yesu. Sisânda Yesu kulu lâ, ŋineŋga sikasoŋa tu,
1 Então alguns fariseus e mestres da lei chegaram de Jerusalém para ver Jesus e lhe perguntaram:
2 “Mana mana ŋga noko ne pâri-tamâta silaŋa sipole timbunda nenzi vetâŋa muŋgâŋa, a? Lâ zo ŋana sika kâpwa, ande noko ne pâri-tamâta ŋandai sipua mbalaunzi lâ ŋga sika.”
2 “Por que seus discípulos desobedecem à tradição dos líderes religiosos? Eles não respeitam a cerimônia de lavar as mãos antes de comer!”.
3 Andeta Yesu itu lâ kawanzi ku ipainzi tu, “Mana mana ŋga miki uru koka timbumi nenzi vetâŋa nâ muli, aku kalaŋa kapole Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa, a?”
3 Jesus respondeu: “E por que vocês, com suas tradições, desobedecem ao mandamento de Deus?
4 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga itula nenzi vetâŋa soki toŋge pwataki mine tu, “Maro Kindeni muŋga iporo tu, ‘Noko ma kupaloŋo pa tina-tama kawanzi ŋgua. Ambo tamâta toŋge iporo soki panzi tina-tama, ande kinzi katonâŋa ma sipu i pâta imâte.’
4 Pois Deus ordenou: ‘Honre seu pai e sua mãe’ e ‘Quem insultar seu pai ou sua mãe será executado’.
5 Aŋga miki uru kapanananzi tamâta ŋgua kie toŋge. Miki uru kaporo tu, ‘Ambo tamâta toŋge ne mbaliŋa keno ŋana isukanzi tina-tama, andeta tamâta ŋinde ilo patea tu mbaliŋa ŋinde ma io ilâ pa Maro Kindeni,
5 Em vez disso, vocês ensinam que, se alguém disser a seus pais: ‘Sinto muito, mas não posso ajudá-los; jurei entregar como oferta a Deus aquilo que eu teria dado a vocês’,
6 ande ara ŋana ipu muli panzi tina-tama’. Opopo, miki uru kasâu ŋana mâsi soki ŋinde, ande kala miki katoto Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa utu, aku kasuka warakami nemi vetâŋa kâki.
6 não precisará mais honrar seus pais. Com isso, vocês anulam a palavra de Deus em favor de sua própria tradição.
7 Miki kawami kaporo ŋgua kie toŋge, aŋga ilomi nde keno piti! Ŋgua-tulâŋa tamâta Aisaia muŋga ikai Maro Kindeni kawa ku itula miki kilalami pwataki sondo mine tu,
7 Hipócritas! Isaías tinha razão quando assim profetizou a seu respeito:
8 ‘Kinzi ŋgu ŋine uru sipanea naŋa koa tia nâ lâ kawanzi, aŋga ilonzi nde keno pa naŋa tia ndo.
8 ‘Este povo me honra com os lábios, mas o coração está longe de mim.
9 Kinzi uru situla tamâta nâ nenzi ŋgua tukuŋa, aku siporo tu, “Maro Kindeni kawa ŋgua kala ŋine”. Mine kala sipanea naŋa koa tia nâ.’”
9 Sua adoração é uma farsa, pois ensinam ideias humanas como se fossem mandamentos divinos’”.
10 Ŋineŋga Yesu isarâwa panzi tamâta tu simâ kuku, aku ipainzi tu, “Miki kaloŋo naneŋgu ŋgua, aku kalomi ŋgere sondo ŋga.
10 Jesus chamou a multidão para perto de si e disse: “Ouçam e procurem entender.
11 Kelekele ndia iyoka tamâta kawa indue pa kapwa ilo, ande ŋinde ikura tu iveta muso papa i lâ Maro Kindeni nao, ande tia. Aŋga ilo-kalo wa ŋgua ndia ikeno tamâta ilo ŋga iyâti pa nia yo, ande ŋinde nâ ikura tu iveta muso papa i lâ Maro Kindeni nao.”
11 Não é o que entra pela boca que os contamina; vocês se contaminam com as palavras que saem dela”.
12 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga i ne pâri-tamâta simâ papa ku sipai tu, “Wa, kinzi Parisai tamâta siloŋo noko ne ŋgua ŋinde, aku ilonzi makisa ŋana. Tiambo noko kusama ŋine tia, a?”
12 Então os discípulos vieram e perguntaram: “O senhor sabe que ofendeu os fariseus com isso que acabou de dizer?”.
13 Andeta Yesu itu lâ kawanzi ku isia ŋgua ŋananzi Parisai tamâta mine tu, “Naŋa mama imo samba ilo, aku i ne tâno kala ŋine. Mine nde kelekele ndia kinzi tamâta sipau lâ i ne tâno ŋine, ande muli i tamwata ma imburu ŋinde ndoni.
13 Jesus respondeu: “Toda planta que meu Pai celestial não plantou será arrancada pela raiz.
14 Mine nde miki kapilenzi Parisai tamâta ŋinde simo. Kinzi matanzi leva-leva, andeta situ situla nzâla panzi tamâta pinde matanzi leva-leva mine nâ. Ambo tamâta leva-leva toŋge itogo tu itula nzâla papa tamâta leva-leva toŋge, ande kinzi ruani ma patanzi sindue mbââ ilo.”
14 Portanto, não façam caso deles. São guias cegos conduzindo cegos e, se um cego conduzir outro, ambos cairão numa vala”.
15 Ŋineŋga Petero ipai Yesu tu, “Ŋgua tambirâŋa kala noko kutula panzi Parisai ŋinde, ande kutula ŋinde ne duvi pwataki pa maka kaloŋo.”
15 Então Pedro disse: “Explique-nos a parábola de que as pessoas não são contaminadas pelo que comem”.
16 Andeta Yesu ipai tu, “Opopo, miki warakami kala ilomi kalomi ipâŋga tia yo, a?
16 “Ainda não entendem?”, perguntou Jesus.
17 Tiambo miki kasama ŋine tia tâ; kelekele rârâni tamâta sika lâ kawanzi, ande ŋinde indue pa kapwanzi ilo, ku mbusalinzi simbariŋa lâ.
17 “Tudo que comem passa pelo estômago e vai para o esgoto,
18 Aŋga ilo-kalo wa ŋgua ndia kinzi tamâta siporo lâ kawanzi, ande ŋinde iyoka tamâta ilonzi ŋga iyâti pa nia yo. Kelekele ŋinde nâ ikura tu iveta muso papa tamâta lâ Maro Kindeni nao.
18 mas as palavras vêm do coração, e é isso que os contamina.
19 Mao nâ, kinzi tamâta nenzi ilo-kalo sakamao uru igagatinzi ŋana sipunzi tamâta pâta simâte wa, sipanawe tamâta kaiwanzi wa, sipalulua tininzi potomule wa, sipanâwe wa, siporo ŋgua laŋeŋa wa, situ tamâta laginanzi wa.
19 Pois do coração vêm maus pensamentos, homicídio, adultério, imoralidade sexual, roubo, mentiras e calúnias.
20 Vetâŋa sakamao kie-kie ŋinde rârâni nde iveta muso papa tamâta lâ Maro Kindeni nao. Taitu miki kaloŋo ŋga; ambo tamâta ipua mbalua tia ŋineŋga ika, ande ŋine iveta muso papa i lâ Maro Kindeni nao, ande tia.”
20 São essas coisas que os contaminam. Comer sem lavar as mãos não os contaminará.”
21 Yesu ipile Genesaret lawea, ŋineŋga iyoka ilâ pa tâno ŋinde Tair lawea ŋga Saidon lawea keno ŋinde.
21 Então Jesus deixou a Galileia, rumo ao norte, para a região de Tiro e Sidom.
22 Ipâŋga nia ŋinde lâ, ŋineŋga Kenan ŋgu taine toŋge, i uru imo nia ŋinde, ande imâ pa Yesu ku isarâwa tu, “Tamâta Ŋalae, noko Daviti ne vâsa, kalo sukâŋa ŋanana! Koroani saka toŋge ipagagara naŋa natuŋgu taine lâ, kala iveta malia wa nâna ŋalae tina papa.”
22 Uma mulher cananeia que ali morava veio a ele, suplicando: “Senhor, Filho de Davi, tenha misericórdia de mim! Minha filha está possuída por um demônio que a atormenta terrivelmente”.
23 Andeta Yesu iporo ŋgua toŋge lâ taine ŋinde kawa, ande tia. Mine kala Yesu ne pâri-tamâta simâ papa ku sipai tu, “Wa, taine ŋine imo isasarâwa nâ itawa kinda imâ. Kuŋara ilâ tâ!”
23 Jesus não disse uma só palavra em resposta. Então os discípulos insistiram com ele: “Mande-a embora; ela não para de gritar atrás de nós”.
24 Ande Yesu iporo mine tu, “Maro Kindeni isupwa naŋa amâ ŋananzi Isrel ŋgu simbonzi nâ. Kinzi ŋinde sitogonzi ‘lama’ sisapiri kala soka potomule siroroto ŋana nzâla kâ.”
24 Jesus disse à mulher: “Fui enviado para ajudar apenas as ovelhas perdidas do povo de Israel”.
25 Ŋineŋga taine ŋinde imâ Yesu tini laiti aku ipare tuku papa, aku ino papa kilo tu, “Tamâta Ŋalae, kuvilana!”
25 A mulher, porém, aproximou-se, ajoelhou-se diante dele e implorou mais uma vez: “Senhor, ajude-me!”.
26 Ŋineŋga Yesu isia ŋgua papa tu, “Ambo sikai lâlu kapwanzi ku siliŋi ilâ panzi mbwâmbwa, ande ŋine nde ara tia.”
26 Jesus respondeu: “Não é certo tirar comida das crianças e jogá-la aos cachorros”.
27 Andeta taine ipai Yesu tu, “Tamâta Ŋalae, noko kuporo mao nâ; ambo taitu kinzi mbwâmbwa uru sika kâpwa punu-punu ŋinde lâlu sika ambo iyauru indue tamanzi nenzi peke kalo.”
27 “Senhor, é verdade”, disse a mulher. “No entanto, até os cachorros comem as migalhas que caem da mesa de seus donos.”
28 Ŋineŋga Yesu ipai taine ŋinde tu, “Taine, noko ne kalo-tawana nde ŋalae ŋinde! Vetâŋa ŋine noko ilo tu aveta pano, ande ma aveta.” Aku lâ zoni ndaina, koroani saka ipile taine ŋinde natu taine ikâwa ilâ, aku natu tini ara kilo.
28 “Mulher, sua fé é grande”, disse-lhe Jesus. “Seu pedido será atendido.” E, no mesmo instante, a filha dela foi curada.
29 Yesu ipile lawea ŋinde ku iyoka ilâ pa Galilaya Lââ bwalika pwali. Ŋineŋga iyoka ilâ ikâki tuu toŋge kulu isaŋona.
29 Deixando aquele lugar, Jesus voltou ao mar da Galileia e subiu a um monte, onde se sentou.
30 Aku kinzi tamâta ŋgu ŋalae simâ papa, aku sikai nenzi pukoŋa tamâta tava simâ kunzi. Sikainzi tamâta pinde kenzi sakamao, aŋga tamâta pinde matanzi leva-leva, aŋga tamâta pinde kenzi tuka simwaŋgi, aŋga tamâta pinde kawanzi siporo ŋgua tia, aŋga tamâta pinde nenzi pukoŋa kie-kie rârâ tona; sikainzi tamâta rârâni ŋinde simâ sionzi ndue simo Yesu tini laiti. Aku Yesu ivetanzi tamâta ŋinde rârâni tininzi ara kilo.
30 Uma grande multidão veio e colocou diante dele aleijados, cegos, paralíticos, mudos e muitos outros, e ele curou a todos.
31 Kinzi tamâta ŋgu ŋalae simora Yesu ne mâsi ŋinde. Simora tu ivetanzi tamâta ŋinde kawanzi muŋga siporo ŋgua tia, ande siporo ŋgua kilo; aŋga ivetanzi tamâta ŋinde tukanzi muŋga simwaŋgi, ande tukanzi sondo kilo; aŋga ivetanzi tamâta ŋinde kenzi muŋga sakamao, ande soka kilo; aŋga ivetanzi tamâta ŋinde matanzi muŋga leva-leva, ande simora nia kilo. Mine kala kinzi ŋgu ŋalae wisinzi motutu, aku sipanea Isrel nenzi Maro Kindeni.
31 As pessoas ficavam admiradas e louvavam o Deus de Israel, pois os que eram mudos agora falavam, os paralíticos estavam curados, os aleijados andavam e os cegos podiam ver.
32 Ŋineŋga Yesu isarâwa panzi ne pâri-tamâta tu simâ kuku, aku ipainzi tu, “Naŋa kaloŋgu sukâŋa ŋananzi tamâta ŋgu ŋalae ŋine, ŋana tu kinzi simo kuku naŋa ikura kari ŋato lâ, aku kapwanzi ŋana sika kâ ande sika marumbu lâ. Naŋa tiniŋgu pwâka tu aonzi soka sitaulo silâ pa nenzi lawea lawea. Tia ma putole ipunzi pâta, aku ma patanzi lâ nzâla.”
32 Então Jesus chamou seus discípulos e disse: “Tenho compaixão dessa gente. Estão aqui comigo há três dias e não têm mais nada para comer. Se eu os mandar embora com fome, podem desmaiar no caminho”.
33 Andeta i ne pâri-tamâta siporo taulo tu, “Opopo, nia ŋai nde nia bilimu ma! Mine kala ma takai kâpwa lâ ndia ŋga ikura tasuanzi tamâta ŋgu ŋalae ŋine, a?”
33 Os discípulos disseram: “Onde conseguiríamos comida suficiente para tamanha multidão neste lugar deserto?”.
34 Ande Yesu ikasoŋanzi, “Aŋga miki nde puroŋa ŋapia keno pami.” Kinzi siporo taulo tu, “Puroŋa lima kanaŋo rua tava iŋa kiri-kiri pinde nâ kala keno pama.”
34 Jesus perguntou: “Quantos pães vocês têm?”. “Sete, e alguns peixinhos”, responderam eles.
35 Ŋineŋga Yesu ipainzi tamâta tu lambunzi ndue sisaŋona tâno kulu.
35 Então Jesus mandou todo o povo sentar-se no chão.
36 Ŋineŋga ikai puroŋa ŋga iŋa ŋinde kâki, kawa ndaŋge papa Maro Kindeni, ku ipwataki lâ, ŋineŋga ilanzi ne pâri-tamâta tu siwae panzi ŋgu. Aku sikai siwae panzi.
36 Tomou os sete pães e os peixes, agradeceu a Deus e os partiu em pedaços. Em seguida, entregou-os aos discípulos, que os distribuíram à multidão.
37 Kinzi tamâta ŋgu ŋinde nde sika kuranzi lâ, ŋineŋga Yesu ne pâri-tamâta sigona puroŋa wa iŋa katiŋe keno ŋinde lâ ŋgâmo ŋalae lima kanaŋo rua ilonzi pipi lâ.
37 Todos comeram à vontade, e os discípulos recolheram, ainda, sete cestos grandes com as sobras.
38 Kinzi tamâne kala sika kâpwa ŋinde kambwaŋenzi ikura 4,000. Aku nenzi taine wa lâlu sika kunzi tona.
38 Os que comeram foram quatro mil homens, sem contar mulheres e crianças.
39 Ŋineŋga Yesu ionzi ŋgu ŋinde silâ. Silâ lâ, ŋineŋga ikâki wâŋga kulu ilâ papa Magadan lawea kâ.
39 Então Jesus os mandou para casa, entrou num barco e atravessou para a região de Magadã.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.