Marcos 2
MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NVT
1 Zo pinde ilâ lâ, ŋineŋga Yesu ilâ pa Kaperneam lawea kilo. Aku kinzi tamâta siloŋo ŋgua tu i imo luma ilo.
1 Dias depois, quando Jesus retornou a Cafarnaum, a notícia de que ele tinha voltado se espalhou rapidamente.
2 Mine kala tamâta rârâ sipasau lâ luma ŋinde, kala nia maa toŋge ikeno lâ nzâla kawa, ande tia. Aku Yesu imo itula Maro Kindeni ne ŋgua panzi.
2 Em pouco tempo, a casa onde estava hospedado ficou tão cheia que não havia lugar nem do lado de fora da porta. Enquanto ele anunciava a palavra de Deus,
3 Ŋineŋga tamâta pinde sikai pukoŋa tamâta toŋge simâ papa. Tamâta ŋinde kie-mbalau ndoni imâte lâ. Aku tamâta ŋapa sindawe pukoŋa tamâta ŋinde sikai simâ.
3 quatro homens vieram carregando um paralítico numa maca.
4 Andeta kinzi tamâta nde sipasâe ndo lâ, kala sikura tu sikai pukoŋa tamâta ŋinde simâ Yesu tini laiti, ande tia. Tia ku sikai sikâki luma Yesu imo ŋinde kulu, ku sitikia luma ne mende toŋge piti. Sitikia mende toŋge piti lâ, ŋineŋga sitiu pukoŋa tamâta ikeno rombe-rombe kulu ŋinde indue Yesu nao.
4 Por causa da multidão, não tinham como levá-lo até Jesus. Então abriram um buraco no teto, acima de onde Jesus estava. Em seguida, baixaram o homem na maca, bem na frente dele.
5 Aku Yesu isama kinzi tamâta ŋinde kilalanzi pwataki tu nenzi kalo-tawana ikeno pa i. Mine kala ipai pukoŋa tamâta ŋinde tu, “Natuŋgu, naŋa azavaru noko ne kiesaka piti lâ tini.”
5 Ao ver a fé que eles tinham, Jesus disse ao paralítico: “Filho, seus pecados estão perdoados”.
6 Aŋga kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ pinde nde simo ŋinde, ku ilonzi kalonzi iporo mine tu,
6 Alguns dos mestres da lei que estavam ali sentados pensaram:
7 “Wa, ŋana sâ kâ ŋga tamâta ŋine iporo mine, a? Itu ikai Maro Kindeni nia kala iporo ŋgua ara tia ndo lâ Maro Kindeni nao! Noko tamâta toŋge pwura ŋana kuzavaru kiesaka piti lâ tamâta tininzi tia ndo! Maro Kindeni simbo nâ ikura tu iveta mine.”
7 “O que ele está dizendo? Isso é blasfêmia! Somente Deus pode perdoar pecados!”.
8 Yesu ipasama lâ tamwata ilo kalo tu nenzi ilo-kalo mine nde keno panzi. Mine kala walele nâ ipainzi tu, “Ŋana sâ kâ ŋga miki nemi ilo-kalo mine keno pami, a?
8 Jesus logo percebeu o que eles estavam pensando e perguntou: “Por que vocês questionam essas coisas em seu coração?
9 Mao nâ, naŋa akura tu apai pukoŋa tamâta ŋine mine tu, ‘Naŋa azavaru noko ne kiesaka piti lâ tini’. Aku mine nâ, naŋa akura apai tu, ‘Noko kumandi sânda, ku pwai ne rombe-rombe pwoka kulâ’. Ayo, ŋgua ndia ma itula naneŋgu walo pwataki pami, a?
9 O que é mais fácil dizer ao paralítico: ‘Seus pecados estão perdoados’ ou ‘Levante-se, pegue sua maca e ande’?
10 Andeta naŋa iloŋgu tu miki ma kasama ŋine: naŋa Tamâta Natu akai Maro Kindeni ndamwa lâ tâno ŋine kulu, ikura ŋana azavaru kiesaka piti lâ tamâta tininzi.” Yesu iporo ŋgua ŋine panzi lâ, ŋineŋga ipai pukoŋa tamâta ŋinde tu,
10 Mas eu lhes mostrarei que o Filho do Homem tem autoridade na terra para perdoar pecados”. Então disse ao paralítico:
11 “Naŋa apaino tu kumandi sânda, pwai ne rombe-rombe, ku pwoka kulâ pa tamwata ne luma!”
11 “Levante-se, pegue sua maca e vá para casa”.
12 Aku ndainani nâ tamâta ŋinde imandi ku walele nâ ikai ne rombe-rombe kâki ku iyoka tamâta naonzi ilâ. Mine kala kinzi tamâta rârâni wisinzi motutu lâ, aku sipanea Maro Kindeni ŋa siporo tu, “Muŋga kinda tamora mâsi toŋge irerege kuku mâsi ŋinde, ande tia ndo!”
12 O homem se levantou de um salto, pegou sua maca e saiu andando diante de todos. A multidão ficou admirada e louvava a Deus, exclamando: “Nunca vimos nada igual!”.
13 Ŋineŋga Yesu ipile nia ŋinde ku ilâ, aku ilâ pa sâwa lâ lââ bwalika pwali. Aku tamâta ŋgu ŋalae nde simâ papa, ku itula Maro Kindeni kawa ŋgua panzi ipanananzi.
13 Em seguida, Jesus saiu outra vez para a beira do mar e ensinou as multidões que vinham até ele.
14 Aku iyoka ilâ, ande mata ilâ imora Livai, i Alfius natu, iveta wurâta lâ Rom nenzi luma ŋana mbumbu kaiŋa kâ isaŋona ŋinde. Aku Yesu ipai tu, “Noko kumâ, kupono muli pa naŋa.” Aku imandi iyoka i muli ilâ.
14 Enquanto caminhava por ali, viu Levi, filho de Alfeu, sentado no lugar onde se coletavam os impostos. “Siga-me”, disse-lhe Jesus, e Levi se levantou e o seguiu.
15 Aku muli, zo toŋge, ŋineŋga Yesu ilâ Livai ne luma ilo ku isaŋona ika kâpwa kuku. Aku kinzi mbumbu-kaiŋa tamwatanzi ŋgu ŋalae, sitavanzi kiesaka tamwatanzi pinde, nde sisaŋona sika kunzi Yesu ŋga ne pâri-tamâta, ŋana tu kinzi tamâta mine rârâ uru soka kuku Yesu.
15 Mais tarde, na casa de Levi, Jesus e seus discípulos estavam à mesa, acompanhados de um grande número de cobradores de impostos e outros pecadores, pois eram muitos os que o seguiam.
16 Aŋga kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ pinde, kinzi lâ Parisai ŋgu, ande simora tu Yesu ika kunzi kiesaka tamwatanzi wa kinzi mbumbu-kaiŋa tamâta sakamao wa. Mine kala sipainzi Yesu ne pâri-tamâta tu, “Wa, ŋana sâ kâ ŋga i ika kunzi tamâta sakamao ŋana mbumbu kaiŋa kâ wa kinzi kiesaka tamwatanzi wa, a?”
16 Quando alguns fariseus, mestres da lei, viram Jesus comer com cobradores de impostos e outros pecadores, perguntaram a seus discípulos: “Por que ele come com cobradores de impostos e pecadores?”.
17 Andeta Yesu iloŋo ŋgua ŋine, ku ipainzi tu, “Kinzi tamâta tininzi ara uru silâ pa tamâta ŋana ivetanzi pukoŋa kâ, ande tia. Kinzi pukoŋa tamâta nâ uru silâ pa tamâta ŋana ivetanzi pukoŋa kâ. Naŋa ŋandai amâ tâno kulu ŋana asarawanzi kinzi vetâŋa ara warakanzi ŋga. Naŋa amâ ŋana asarawanzi kinzi kiesaka tamwatanzi.”
17 Ao ouvir isso, Jesus lhes disse: “As pessoas saudáveis não precisam de médico, mas sim os doentes. Não vim para chamar os justos, mas sim os pecadores”.
18 Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata ne pâri-tamâta aŋga kinzi Parisai tamâta nde zo pinde uru situ kaika ŋana kâpwa kâ, ŋana ma sikai noŋa kâ. Mine nde kinzi tamâta pinde simâ sikasoŋa Yesu tu, “Yoane Lââ-Liliŋa Tamwata ne pâri-tamâta aŋga kinzi Parisai nenzi pâri-tamâta uru situ kaika ŋana kâpwa kâ. Mine nde ŋana sâ kâ ŋga noko ne pâri-tamâta ŋandai siveta mine ŋga, a?”
18 Certa vez, quando os discípulos de João e os fariseus estavam jejuando, algumas pessoas vieram a Jesus e perguntaram: “Por que seus discípulos não têm o hábito de jejuar como os discípulos de João e os discípulos dos fariseus?”.
19 Aku Yesu isia ŋgua lâ tamwata tini ku ipainzi tu, “Ambo tamâta toŋge itu ikâe, ande i ninambwe kinzi ma situ kaika ŋana kâpwa kâ lâ zo ŋinde i imo kunzi, ande ma tia. Ŋana tu pakâeŋa tamwata imo kunzi yo, kala kinzi ma situ kaika ŋana kâpwa kâ, ande tia.
19 Jesus respondeu: “Por acaso os convidados de um casamento jejuam enquanto festejam com o noivo? Não podem jejuar enquanto o noivo está com eles.
20 Taitu muli, lâ zo ŋinde kinzi tamâta pinde ma sikai pakâeŋa tamâta ŋinde piti lâ ninambwe ŋgininzi, ŋineŋga lâ zoni ndaina kinzi ma kalonzi sukâŋa ku ma situ kaika ŋana kâpwa kâ.”
20 Um dia, porém, o noivo lhes será tirado, e então jejuarão.
21 Ŋineŋga Yesu iporo tu, “Kinzi tamâta uru sisaraka lalava wasaseki katiŋe ku sisuta ipono pasawaŋa siŋga râge-râge, ande tia. Ambo siveta mine, ande lalava ŋana ipono pasawaŋa râge-râge ŋinde ma ipasaŋgu ku ma isaraka pasawaŋa kilo, kala ma râge-râge ipwa ŋalae kilo.
21 “Além disso, ninguém remendaria uma roupa velha usando pano novo. O pano novo encolheria a roupa velha e a rasgaria, deixando um buraco ainda maior.
22 Aŋga kinzi tamâta uru siwuwu waini waseki lâ ŋgoa karae patu siŋga ilo, ande tia. Ambo siveta mine, ande waini ma ipondi kâki ku iveta ŋgoa karae patu siŋga ipwa pwataki. Ŋineŋga waini ma imaliŋi kaa nâ lâ tâno kulu, aku ŋgoa karae patu kala ma ipâŋga sakamao tava. Mine kala kinzi tamâta uru siwuwu waini waseki lâ ŋgoa karae patu wasaseki nâ ilo.”
22 “E ninguém colocaria vinho novo em velhos recipientes de couro. O vinho os arrebentaria, e tanto o vinho como os recipientes se estragariam. Vinho novo precisa de recipientes novos”.
23 Zo toŋge, lâ Juda nenzi pwareâŋa ne zo sapâŋa toŋge, Yesu tavanzi ne pâri-tamâta nde soka silâ sipâŋga kâpwa ‘wit’ ne tâno ŋgini. Aku ne pâri-tamâta sisiki ‘wit’ kanaŋo pinde sika.
23 Num sábado, enquanto Jesus caminhava pelos campos de cereal, seus discípulos começaram a colher espigas.
24 Andeta kinzi Parisai tamâta sipai Yesu tu, “Wa! Ŋgua tukuŋa ikeno tu kinda ma taveta wurâta toŋge lâ zo sapâŋa ndimo. Mine nde ŋana sâ kâ ŋga kinzi sipu ŋgua tukuŋa utu, a?”
24 Os fariseus lhe perguntaram: “Por que seus discípulos desobedecem à lei colhendo cereal no sábado?”.
25 Andeta Yesu iporo ŋgua taulo panzi tu, “Tiambo miki ŋandai kapono ŋgua ŋana vetâŋa ŋinde timbunda Daviti iveta, lâ zo ŋinde putole ipu i tavanzi ne tamâta, a?
25 Jesus respondeu: “Vocês não leram nas Escrituras o que fez Davi quando ele e seus companheiros tiveram fome?
26 Lâ zo ŋinde Abaiata imo patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae, aku Daviti ilâ Maro Kindeni ne luma ilo ku mbau ilâ ikai puroŋa ŋinde kinzi patarawâŋa tamâta muŋga sipatarâwa pa Maro Kindeni. Patarawâŋa tamâta ŋalae puroŋa ŋinde ilua Daviti, ŋineŋga Daviti ika kunzi ne tamâta. Andeta ŋgua tukuŋa ikeno tu kinzi patarawâŋa tamâta simbonzi nâ ma sika puroŋa ŋinde.”
26 Ele entrou na casa de Deus, nos dias em que Abiatar era sumo sacerdote, comeu os pães sagrados que só os sacerdotes tinham permissão de comer e os deu também a seus companheiros”.
27 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Maro Kindeni ŋandai ionzi tamâta ŋana sisuka pwareâŋa ne zo sapâŋa ŋga. Io pwareâŋa ne zo sapâŋa ŋana ma isukanzi tamâta.
27 Então Jesus disse: “O sábado foi feito por causa do homem, e não o homem por causa do sábado.
28 Mine nde naŋa Tamâta Natu akai maro pa pwareâŋa ne zo sapâŋa tava.”
28 Portanto, o Filho do Homem é senhor até mesmo do sábado”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.