Marcos 15
MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NVI
1 Simo lee, ku mbwale pwataki lâ, ŋineŋga kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala wa kinzi ŋgu nenzi katonâŋa wa kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ wa kinzi tamâta mbâna-mbâna rârâni nde sipasau lâ, kala ilonzi taitu ŋana ma sipa Yesu lâ wâlo kaika ku sikai silâ pa Rom nenzi koipu toŋge, i ŋa mine Pilata. Aku siveta ikura nenzi ŋgua mine.
1 De manhã bem cedo, os chefes dos sacerdotes com os líderes religiosos, os mestres da lei e todo o Sinédrio chegaram a uma decisão. Amarrando Jesus, levaram-no e o entregaram a Pilatos.
2 Ŋineŋga Pilata ikasoŋa Yesu tu, “Noko nde Juda nenzi koipu ŋalae, tiya?” Ande Yesu itu lâ kawa mine tu, “Noko tamwata kuporo ŋguani ndaina.”
2 "Você é o rei dos judeus? ", perguntou Pilatos. "Tu o dizes", respondeu Jesus.
3 Ŋineŋga kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala sisowe ŋgua rârâ lâ Yesu tini.
3 Os chefes dos sacerdotes o acusavam de muitas coisas.
4 Aku Pilata ipai Yesu kilo tu, “Opopo, tiambo noko ma kuporo ŋgua toŋge taulo tia, a? Kuloŋo ŋga; kinzi sisowe ŋgua rârâ lâ noko tini.”
4 Então Pilatos lhe perguntou novamente: "Você não vai responder? Veja de quantas coisas o estão acusando".
5 Andeta Yesu iporo ŋgua toŋge tia, kala Pilata ilo rârâ.
5 Mas Jesus não respondeu nada, e Pilatos ficou impressionado.
6 Aku Rom nenzi mâsi toŋge nde mine; ikura mbwera mbwera, lâ Juda nenzi kumbwa ŋinde, ande Pilata uru iyaute tamâta toŋge muŋga imo luma sakamao ilo, ikura kinzi Juda tamâta warakanzi nenzi pateâŋa mine.
6 Por ocasião da festa, era costume soltar um prisioneiro que o povo pedisse.
7 Aku lâ zoni ndaina, tamâta toŋge imo luma sakamao ilo, i ŋa mine Barabas. Muŋga i nuwala kinzi simandi sipara kunzi Rom nenzi koipu, aku sipunzi tamâta pinde pâta simâte.
7 Um homem chamado Barrabás estava na prisão com os rebeldes que haviam cometido assassinato durante uma rebelião.
8 Mine kala kinzi Juda tamâta simâ pa Pilata ku sino papa tu ma iveta itogo muŋga uru iveta panzi mine.
8 A multidão chegou e pediu a Pilatos que lhe fizesse o que costumava fazer.
9 Ande Pilata ikasoŋanzi mine tu, “Tiambo miki ilomi tu naŋa ma ayaute Yesu, ina Juda nenzi koipu ŋalae, imâ pami, tiya?”
9 "Vocês querem que eu lhes solte o rei dos judeus? ", perguntou Pilatos,
10 Pilata nde isama tu kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala sipadâda nâ ŋana Yesu, aku ŋana duvi ŋinde kâ kinzi sikai simâ pa Pilata.
10 sabendo que fora por inveja que os chefes dos sacerdotes lhe haviam entregado Jesus.
11 Andeta kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala nde sisowe kinzi tamâta ilonzi kalonzi tu ma sisarâwa kaika pa Pilata tu iyaute Barabas imâ panzi.
11 Mas os chefes dos sacerdotes incitaram a multidão a pedir que Pilatos, ao contrário, soltasse Barrabás.
12 Mine kala Pilata ikasoŋanzi tu, “Mine nde naŋa ma aveta mana papa tamâta ŋine miki kapatu i ŋa tu ‘Juda nenzi koipu ŋalae’, a?”
12 "Então, que farei com aquele a quem vocês chamam rei dos judeus? ", perguntou-lhes Pilatos.
13 Ande kinzi sisarâwa kaika tu, “Kupu lâ kâi popole tini imâte!”
13 "Crucifica-o", gritaram eles.
14 Andeta Pilata ikasoŋanzi tu, “Ŋana sâ kâ, a? Iveta vetâŋa soki ndia.” Andeta kinzi kawanzi ŋalae sisarâwa kaika kilo tu, “Kupu lâ kâi popole tini imâte!”
14 "Por quê? Que crime ele cometeu? ", perguntou Pilatos. Mas eles gritavam ainda mais: "Crucifica-o! "
15 Pilata itu iveta kie ara panzi tamâta, kala iyaute Barabas ilâ panzi. Ŋineŋga ikai Yesu ku io lâ kinzi zugu tamâta mbaunzi ilo. Aku kinzi sipalili i pâta lâ, ŋineŋga siluku ŋana ma sipu lâ kâi popole tini.
15 Desejando agradar a multidão, Pilatos soltou-lhes Barrabás, mandou açoitar Jesus e o entregou para ser crucificado.
16 Ŋineŋga kinzi zugu tamâta sikai Yesu silâ Rom nenzi luma ŋana pasauŋa kâ ilo, aku sisarâwa panzi nawalanzi zugu tamâta rârâni tu simâ.
16 Os soldados levaram Jesus para dentro do palácio, isto é, ao Pretório e reuniram toda a tropa.
17 Aku siveta “a” papa Yesu ku sisawa pasawaŋa ŋiŋi toŋge lâ tini, ŋineŋga simwali wâka-wâka toŋge ku sisawa lâ kulu tava.
17 Vestiram-no com um manto de púrpura, depois fizeram uma coroa de espinhos e a colocaram nele.
18 Ŋineŋga mbaunzi kâki siveta ŋgua kapa-kapa papa mine tu, “Oe, Juda nenzi koipu ŋalae!”
18 E começaram a saudá-lo: "Salve, rei dos judeus! "
19 Ŋineŋga sikai taumbwa tuka pinde, ku sipu i kulu mbwaninzi rârâ ŋinde wa sisupwara i tini wa. Aku sipare tukunzi papa ku sipanea i laŋeŋa tona.
19 Batiam-lhe na cabeça com uma vara e cuspiam nele. Ajoelhavam-se e lhe prestavam adoração.
20 Kinzi siporo ŋgua pavaligiŋa pa Yesu mine lee, ŋineŋga sikai pasawaŋa ŋiŋi piti lâ tini, ku sisawa tamwata ne pasawaŋa lâ tini kilo, aku sikai silâ tu ma sipu lâ kâi popole tini.
20 Depois de terem zombado dele, tiraram-lhe o manto de púrpura e vestiram-lhe suas próprias roupas. Então o levaram para fora, a fim de crucificá-lo.
21 Kinzi soka nzâla silâ, ande sipakâtu kuku tamâta toŋge, i ŋa mine Saimon, iyoka imâ ŋana ilâ papa lawea ilo kâ. Aku kinzi zugu tamâta siveta kaika papa i tu ma ikale Yesu ne kâi popole kâ. Saimon nde papa Sairini tâno kâ, aku i nde Arisande ku Rufus rua tamanzi.
21 Certo homem de Cirene, chamado Simão, pai de Alexandre e de Rufo, passava por ali, chegando do campo. Eles o forçaram a carregar a cruz.
22 Kinzi sikai Yesu silâ lee sipâŋga nia ndamwa toŋge, sipatu ŋa tu Golgata. Ŋoa ŋine nde duvi mine tu, “Kulu Kâmba Nia”.
22 Levaram Jesus ao lugar chamado Gólgota, que quer dizer Lugar da Caveira.
23 Ŋineŋga sikai waini pinde sigema tona lââ makisa ŋana isama nâna tia kâ, aku silua Yesu tu inu. Andeta inu tia.
23 Então lhe deram vinho misturado com mirra, mas ele não o bebeu.
24 Ŋineŋga kinzi sipu Yesu lâ kâi popole tini, aku siwae i ne pasawaŋa sikai nenzi nenzi. Kinzi sipagui mira itogo satu mine, ŋana sisama tu ea ma ikai Yesu ne pasawaŋa.
24 E o crucificaram. Dividindo as roupas dele, tiraram sortes para saber com o que cada um iria ficar.
25 Aku lâ mboyo, kari tai lima kanaŋo ŋapa, ande kinzi sipu Yesu lâ kâi popole tini.
25 Eram nove horas da manhã quando o crucificaram.
26 Aku lâ Yesu kulu âta, ande siŋgere ŋgua ŋinde muŋga sio i ilâ pa ŋgua nia ŋana. Siŋgere ŋgua mine tu, “Juda nenzi koipu ŋalae”.
26 E assim estava escrito na acusação contra ele: O REI DOS JUDEUS.
27 Aŋga lâ Yesu waŋgira, ande sisonanzi nzanzare tamwatanzi rua tona. Toŋge nde sipu lâ kâi popole toŋge tini papa Yesu tini pa wia kâ, aŋga toŋge nde sipu lâ kâi popole toŋge tini papa i tini pa ŋâsi kâ. [
27 Com ele crucificaram dois ladrões, um à sua direita e outro à sua esquerda,
28 Mine nde kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta muŋgâŋa nenzi ŋgua nde ipâŋga kanaŋo. Ŋgua ŋinde nde mine, “Kinzi nenzi morâŋa tu i imo kinzi nzanzare tamwatanzi nawalanzi.”]
28 e cumpriu-se a Escritura que diz: "Ele foi contado entre os transgressores".
29 Aku kinzi tamâta pinde soka nia ŋinde silâ wa simâ wa, sirurua kakalinzi ku siporo ŋgua pavaligiŋa papa mine tu, “Oe, noko tamâta ŋana kusapira Maro Kindeni ne luma sapâŋa ku kuŋgunu kâki kilo lâ kari ŋato nâ, a?
29 Os que passavam lançavam-lhe insultos, balançando a cabeça e dizendo: "Ora, você que destrói o templo e o reedifica em três dias,
30 Mine nde kupavila tamwata tâ! Ŋine nâ kupile kâi popole aku kundue kumâ tâ!”
30 desça da cruz e salve-se a si mesmo! "
31 Aku kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala sitavanzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ ande kala siporo ŋgua pavaligiŋa mine nâ. Kinzi siporo imâ naonzi nâ tu, “Opopo, i muŋga ivilanzi tamâta pinde, andeta ikura ŋana ipavila tamwata kâ, ande tia!
31 Da mesma forma, os chefes dos sacerdotes e os mestres da lei zombavam dele entre si, dizendo: "Salvou os outros, mas não é capaz de salvar a si mesmo.
32 I nde Kirisi, Isrel nenzi koipu ŋalae, a? Mine nde mambo ŋine nâ i ma ipile kâi popole ku indue imâ, ande ma kalonda tawana i.” Aku kinzi tamâta rua muŋga sipunzi lâ kâi popole simo Yesu waŋgira, ande kinzi rua kala siporo ŋgua pavaligiŋa kaŋa taituni nâ pa Yesu.
32 O Cristo, o Rei de Israel... Desça da cruz, para que o vejamos e creiamos! " Os que foram crucificados com ele também o insultavam.
33 Kari ikâki imâ ŋgini lâ, ŋineŋga kondoma ŋalae itura tâno ndoni. Ikeno mine lee lala lâ, ikura kari tai ŋato mine.
33 E houve trevas sobre toda a terra, do meio dia às três horas da tarde.
34 Kari tai ŋato lâ, ŋineŋga Yesu isuŋa kawa ŋalae kâki isarâwa mine tu, “Eli, Eli, lama sabatani!” Ŋgua ŋine ne duvi nde mine, “Neŋgu Maro, neŋgu Maro, ŋana sâ kâ ŋga kupu muli pa naŋa!”
34 Por volta das três horas da tarde, Jesus bradou em alta voz: "Eloí, Eloí, lamá sabactâni? " que significa: "Meu Deus! Meu Deus! Por que me abandonaste? "
35 Aku tamâta pinde simandi laiti ŋinde nde siloŋo Yesu ne ŋgua ŋine, andeta siloŋo soki-soki kala siporo tu, “Kaloŋo ŋga, isarâwa papa Ilia!”
35 Quando alguns dos que estavam presentes ouviram isso, disseram: "Ouçam! Ele está chamando Elias".
36 Aku nenzi tamâta toŋge ipalilu ilâ ikai nzomo, ku ipatuku lâ waini makisa ilo. Ŋineŋga iseŋge lâ lumbi-lumbi toŋge tini ku isuŋa kâki ilâ papa Yesu kawa tu indomo kâ. Aku tamâta ŋinde iporo tu, “Ara, mambo tamora ŋga. Tiambo Ilia ma imâ ikai i piti lâ kâi popole tini indue imâ, tâku tia tâku.”
36 Um deles correu, embebeu uma esponja em vinagre, colocou-a na ponta de uma vara e deu-a a Jesus para beber. E disse: "Deixem-no. Vejamos se Elias vem tirá-lo daí".
37 Andeta Yesu nde isarâwa kawa ŋalae, ŋineŋga imâte lâ.
37 Mas Jesus, com um alto brado, expirou.
38 Aku ndainani nâ lalava matatola ŋalae uru itâra Maro Kindeni ne luma sapâŋa ilo ŋinde nde ipwa pwataki pa âta ku indue papa lâmbu mo rua lâ.
38 E o véu do santuário rasgou-se em duas partes, de alto a baixo.
39 Aku kinzi zugu tamâta nenzi koipu imandi kâi popole tini laiti ŋinde nde imora Yesu imâte mine, kala iporo tu, “Mao kanaŋo, tamâta ŋine nde Maro Kindeni Natu.”
39 Quando o centurião que estava em frente de Jesus ouviu o seu brado e viu como ele morreu, disse: "Realmente este homem era o Filho de Deus! "
40 Aku kinzi taine pinde kala simandi malawae mwasa ku simora mâsi ŋinde tona. Maria i Makdala lawea taine imo kunzi, tava i nuwaka Maria, ina Yamesi nuwaka ku Josis rua tinanzi, aŋga Salomi.
40 Algumas mulheres estavam observando de longe. Entre elas estavam Maria Madalena, Salomé e Maria, mãe de Tiago, o mais jovem, e de José.
41 Kinzi taine ŋato ŋinde muŋga soka kuku Yesu sikai kuleŋa papa lâ Galilaya tâno. Aku kinzi taine pinde rârâ kala simo kunzi tona, kinzi ŋinde muŋga soka Yesu muli silâ Jerusalem lawea.
41 Na Galiléia elas tinham seguido e servido a Jesus. Muitas outras mulheres que tinham subido com ele para Jerusalém também estavam ali.
42 — ausente —
42 Era o Dia da Preparação, isto é, a véspera do sábado. Ao cair da tarde,
43 — ausente —
43 José de Arimatéia, membro de destaque do Sinédrio, que também esperava o Reino de Deus, dirigiu-se corajosamente a Pilatos e pediu o corpo de Jesus.
44 Andeta Pilata nde ilo rua-rua, aku iporo tu, “O, i ŋine ŋga imâte lâ, tiya?” Aku isarâwa papa zugu tamâta nenzi koipu tu imâ, aku ikasoŋa tu, “Yesu imâte lâ, tiya?”
44 Pilatos ficou surpreso ao ouvir que ele já tinha morrido. Chamando o centurião, perguntou-lhe se Jesus já tinha morrido.
45 Pilata iloŋo ŋgua lâ koipu kawa tu Yesu imâte lâ, ŋineŋga isâu pa Yosepe tu ma ikai Yesu karae ilâ ikea.
45 Sendo informado pelo centurião, entregou o corpo a José.
46 Ŋineŋga Yosepe iko lalava pâne toŋge ku ikai imâ, aku ikai Yesu karae piti lâ kâi popole tini. Ŋineŋga ilita lâ lalava pâne, ku ikai ilâ io lâ kuru ilo. Kuru ŋinde muŋga siveta lâ nia mira. Aku Yosepe itambumbua mira ŋalae toŋge ilâ ipono kuru ŋinde kawa.
46 Então José comprou um lençol de linho, baixou o corpo da cruz, envolveu-o no lençol e o colocou num sepulcro cavado na rocha. Depois, fez rolar uma pedra sobre a entrada do sepulcro.
47 Aku Maria i Makdala lawea taine tava i nuwaka Maria, i Josis tina, ande kinzi rua simo ndaina ku simora Yesu ne kuru nia tona.
47 Maria Madalena e Maria, mãe de José, viram onde ele fora colocado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.