Lucas 6

MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Lâ Juda nenzi pwareâŋa ne zo sapâŋa toŋge, Yesu tavanzi ne pâri-tamâta nde soka silâ sipâŋga kâpwa “wit” ne tâno toŋge ŋgini. Aku kinzi pâri-tamâta siriki “wit” kanaŋo pinde ku mbalaunzi nâ sisiki karae piti, aku sika.
1 Num sábado, Jesus estava atravessando uma plantação de trigo. Os seus discípulos começaram a colher e a debulhar espigas, e a comer os grãos de trigo.
2 Andeta kinzi tamâta pinde lâ Parisai ŋgu nde sipainzi tu, “Wa! Ŋgua tukuŋa keno tu kinda ma taveta wurâta lâ zo sapâŋa ndimo. Mine nde ŋana sâ kâ ŋga miki kapu ŋgua tukuŋa utu, a?”
2 Então alguns fariseus perguntaram: — Por que é que vocês estão fazendo uma coisa que a nossa
3 Andeta Yesu itu lâ kawanzi tu, “Tiambo miki ŋandai kapono ŋgua tapâriŋa ŋana vetâŋa ŋinde timbunda Daviti muŋga iveta, lâ zo ŋinde putole ipu i tavanzi ne tamâta, a?
3 Jesus respondeu:
4 Mao nâ, Daviti iyoka ilâ luma sapâŋa ilo, aku mbau ilâ ikai puroŋa ŋinde kinzi patarawâŋa tamâta muŋga sipatarâwa pa Maro Kindeni. Patarawâŋa tamâta ŋalae ikai puroŋa ŋinde ku ilua Daviti ika, ŋineŋga Daviti ilanzi ne tamâta kala sika. Andeta ŋgua tukuŋa keno tu kinzi patarawâŋa tamâta simbonzi nâ ma sika puroŋa ŋinde.”
4 Ele entrou na casa de Deus, pegou os pães oferecidos a Deus, comeu e deu também aos seus companheiros. No entanto é contra a nossa Lei alguém comer desses pães; somente os sacerdotes têm o direito de fazer isso.
5 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Naŋa Tamâta Natu akai maro pa pwareâŋa ne zo sapâŋa.”
5 E Jesus terminou, dizendo:
6 Lâ pwareâŋa ne zo sapâŋa toŋge, Yesu ilâ luma ŋana pasauŋa kâ ilo aku ipanananzi tamâta. Aku tamâta toŋge imo ndaina tona, i mbalau pa wia kâ panzukuma lâ.
6 Num outro sábado Jesus entrou na sinagoga e começou a ensinar. Estava ali um homem que tinha a mão direita aleijada.
7 Aku kinzi Parisai tamâta ŋga kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ nde simo ndaina kunzi. Kinzi sio ŋana Yesu tu i ma iveta pukoŋa tamâta ŋinde tini ara lâ zo sapâŋa, tiya? Ambo Yesu ma iveta mine, ande kinzi ma sio i ilâ pa ŋgua nia.
7 Alguns mestres da Lei e alguns fariseus ficaram espiando Jesus com atenção para ver se ele ia curar alguém no sábado. Pois queriam arranjar algum motivo para o acusar de desobedecer à Lei .
8 Andeta Yesu tamwata nde isama kinzi ilonzi kalonzi pwataki lâ. Mine kala ipai tamâta mbau sakamao ŋinde mine tu, “Noko kumandi sânda, aku kumâ kumandi naoma”. Aku imandi sânda ku imandi lâ.
8 Mas Jesus conhecia os pensamentos deles e por isso disse para o homem que tinha a mão aleijada: O homem se levantou e ficou em pé.
9 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Naŋa atu akasoŋami ŋana Mose ne ŋgua tukuŋa kâ. Ŋgua tukuŋa isâu pa kinda tu ma taveta vetâŋa ara lâ zo sapâŋa, tiya?, taveta vetâŋa sakamao. Aku ŋgua tukuŋa isâu pa kinda tu ma tavilanzi tamâta ŋana simo ara lâ zo sapâŋa, tiya?, tayaulanzi.”
9 Então Jesus disse:
10 Aku Yesu mata ilea ilâ wa imâ wa panzi tamâta rârâni, ŋineŋga iporo pa tamâta mbau sakamao ŋinde tu, “Kusowea mbalau”. Tamâta ŋinde nde iveta ikura Yesu iporo mine, aku mbalau ipâŋga ara kilo.
10 Jesus olhou para todos os que estavam em volta dele e disse para o homem: O homem estendeu a mão, e ela sarou.
11 Andeta kinzi tamâta ŋalaŋala nde wisinzi nâna ŋalae tina, aku sipakasoŋa warakanzi tu, “Ayo, kinda ma taveta mana pa Yesu.”
11 Aí os mestres da Lei e os fariseus ficaram furiosos e começaram a conversar sobre o que poderiam fazer contra Jesus.
12 Lâ zo toŋge, Yesu ikâki ilâ tuu toŋge kulu ŋana ikai noŋa pa Maro Kindeni kâ. Imo ikai noŋa lâ tuu ŋinde kulu lâ mbo lee mbwale pwataki.
12 Naquela ocasião Jesus subiu um monte para orar e passou a noite orando a Deus.
13 Kari ikâki lâ, ŋineŋga Yesu isarâwa panzi tamâta muŋga kalonzi tawana i ŋinde tu simâ kuku. Ŋineŋga ipateanzi tamâta saŋao kanaŋonzi rua lâ ŋgininzi, aku io ŋoa lâ tininzi tu i ne pâri-tamâta.
13 Quando amanheceu, chamou os seus discípulos e escolheu doze deles. E deu o nome de apóstolos a estes doze:
14 Kinzi tamâta ŋinde ŋanzi mine: toŋge ŋa Saimon, ande Yesu io ŋoa Petero lâ i tini; aŋga Andaria, i Saimon tai; aŋga Yamesi, ŋga Yoane, ŋga Pilip, ŋga Bartolomyu,
14 Simão, em quem pôs o nome de Pedro, e o seu irmão André; Tiago e João; Filipe e Bartolomeu;
15 ŋga Matai, ŋga Tomas, ŋga Alfius natu Yamesi, ŋga Saimon Selot,
15 Mateus e Tomé; Tiago, filho de Alfeu; Simão, o nacionalista;
16 ŋga Yamesi nuwaka natu Judas, aŋga Judas Iskariot, inani ma muli io Yesu lâ kinzi kazâŋa tamâta mbaunzi ilo.
16 Judas, filho de Tiago; e Judas Iscariotes, que foi o traidor.
17 Yesu nde ipile tuu kulu ku indue imâ nia papata toŋge kunzi kalo-tawana tamâta rârâ. Aku kinzi tamâta ŋgu ŋalae tina nde simâ simo kunzi tona, kinzi ŋinde muŋga soka pa Judia tâno, aŋga Jerusalem lawea, aŋga lawea rua keno sâwa, Tair lawea ŋga Saidon lawea.
17 Jesus desceu do monte com eles e parou com muitos dos seus seguidores num lugar plano. Uma grande multidão estava ali. Era gente de toda a Judeia, de Jerusalém e das cidades de Tiro e Sidom , que ficam na beira do mar.
18 Kinzi ŋinde nde simâ ŋana siloŋo Yesu ne ŋgua kâ, aku simâ ŋana i ma izavaru pukoŋa piti lâ tininzi tona. Aŋga kinzi tamâta pinde simo kunzi, koroani saka muŋga sipagagaranzi, aku Yesu isokinzi koroani saka ŋinde piti lâ ilonzi tona.
18 Eles tinham vindo para ouvir Jesus e para serem curados das suas doenças. Os que estavam atormentados por espíritos maus também vieram e foram curados.
19 Kinzi tamâta ŋinde rârâni simâ Yesu tini laiti ŋana sitaŋo i kâ, ŋana tu walo ŋalae uru iyoka pa Yesu iyâti imâ, aku walo ŋinde ivetanzi pukoŋa tamâta rârâni tininzi ara kilo.
19 Todos queriam tocar em Jesus porque dele saía um poder que curava todas as pessoas.
20 Ŋineŋga Yesu mata ilea panzi ne pâri-tamâta, aku ipainzi tu, “Miki tamâta ea kapamorai tu kamo kaa nâ lâ Maro Kindeni nao, miki ŋine kandeka, ŋana tu miki kamo Maro Kindeni ne ŋgumbi ilo marumbu lâ.
20 Jesus olhou para os seus discípulos e disse:
21 Aku miki tamâta ea ilomi ndo tu ma kapâŋga ilomi mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao, ande miki ŋine kandeka, ŋana tu Maro Kindeni ma ivetami kapâŋga mbâra-mbâra mine nâ. Aku miki tamâta ea kapamorai tu nemi kiesaka rârâ keno tinimi, kala ilomi malia ŋana, ande miki ŋine kandeka, ŋana tu Maro Kindeni ma ndekâŋa ilami.
21 — Felizes são vocês que agora têm fome,
22 Muli ŋga, kinzi tamâta ma sisama tu miki nemi kalo-tawana keno kaika pa naŋa Tamâta Natu, ande kala ma ilonzi ikai kazâŋa pami. Mao nâ, kinzi ma sisokimi kamo piti, aku ma siporo ŋgua pavaligiŋa pami wa sio ŋoa sakamao lâ tinimi wa. Andeta naŋa apaimi tu lâ zo ŋinde miki ma kandeka nâ!
22 — Felizes são vocês quando os odiarem, rejeitarem, insultarem e disserem que vocês são maus por serem seguidores do
23 Ambo kinzi ma siveta mine pami, ande miki kandeka ku ilomi ara ndo, ŋana tu muŋga kinzi tamâta ŋinde timbunzi siveta mine nâ panzi ŋgua-tulâŋa tamâta. Kaloŋo ŋga; miki nemi kulu ŋalae tina nde ikeno samba ilo.
23 Fiquem felizes e muito alegres quando isso acontecer, pois uma grande recompensa está guardada no céu para vocês. Pois os antepassados dessas pessoas fizeram essas mesmas coisas com os
24 Aŋga miki mbaliŋa warakami ŋine uru kapasuka warakami tinimi, opopo, miki kakai nemi kulu marumbu lâ.
24 — Mas ai de vocês que agora são ricos,
25 Aku miki ea tâno ŋine ne ilo-kalo ipipi lâ ilomi, oyae, lâ zo muli miki ma karoto koa tia nâ ŋana ilo-kalo ara kâ. Aku miki ea kandeka nâ ŋana kakai tâno ne kelekele, oyae, muli miki ma kalomi sukâŋa ŋalae tina.
25 — Ai de vocês que agora têm tudo,
26 Ambo tu kinzi tamâta rârâni ma sindekanami, opopo, kinzi tamâta ŋinde timbunzi muŋga sindekananzi kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta laŋeŋa mine nâ.”
26 — Ai de vocês quando todos os elogiarem, pois os antepassados dessas pessoas também elogiaram os falsos profetas.
27 Yesu nde iporo ŋgua kilo tu, “Aŋga miki tamâta ea katu katambira taŋami pa naneŋgu ŋgua, ande kaloŋo ŋgua ŋine: Miki ma tinimi mwasa panzi nemi kazâŋa tamâta, aku kaveta kemi ara nâ panzi tamâta ŋinde uru wisinzi nâna pami.
27 — Mas eu digo a vocês que estão me ouvindo: amem os seus inimigos e façam o bem para os que odeiam vocês.
28 Ambo kinzi tamâta pinde ma sisarâwa pa Maro Kindeni tu izavaru noko, ande ara ŋana noko ma kusarâwa pa Maro Kindeni tu iveta kie ara nâ panzi. Aku ara ŋana noko ma pwai noŋa tu Maro Kindeni ne wisi-wisi tava ne kie ara ma imo kunzi tamâta ŋinde tona.
28 Desejem o bem para aqueles que os amaldiçoam e orem em favor daqueles que maltratam vocês.
29 Ambo tamâta toŋge iponza noko gawula pinde, ande ara, kupulia gawula pinde kala ilâ papa tu iponza tona. Ambo tamâta toŋge itapa noko ne pasawaŋa luandondo saŋeno, ande ara ŋana noko ma kusâu papa tu ikai noko ne pasawaŋa mbwana-mbwana tona mine nâ.
29 Se alguém lhe der um tapa na cara, vire o outro lado para ele bater também. Se alguém tomar a sua
30 Ambo tamâta toŋge ino pano tu kelekele pinde kulua, ande ara, ŋinde noko ma kulua i. Ambo tamâta toŋge ikai noko ne kelekele saŋeno, ande noko ma kuporo kaika papa tu ma itu ŋana ŋinde kâ, mine ndimo.
30 Dê sempre a qualquer um que lhe pedir alguma coisa; e, quando alguém tirar o que é seu, não peça de volta.
31 Aku vetâŋa ndia rârâni noko ilo tu kinzi tamâta ma siveta pa noko, ande noko ma kuveta vetâŋa ndainani nâ pa kinzi.
31 Façam aos outros a mesma coisa que querem que eles façam a vocês.
32 Ambo noko ma tini mwasa panzi tamâta uru tininzi mwasa pa noko, andeta noko ŋandai tini mwasa panzi tamâta pinde, ande Maro Kindeni ma kulu ara ndia ilano, a? Opopo, kinzi kiesaka tamwatanzi kala uru siveta mine wa!
32 — Se vocês amam somente aqueles que os amam, o que é que estão fazendo de mais? Até as pessoas de má fama amam as pessoas que as amam.
33 Aku mine nâ, ambo noko kuveta kie ara panzi tamâta ŋinde uru siveta kenzi ara pa noko, andeta noko ŋandai kuveta kie ara panzi tamâta pinde, ande Maro Kindeni ma kulu ara ndia ilano, a? Opopo, kinzi kiesaka tamwatanzi kala uru siveta mine wa!
33 E, se vocês fazem o bem somente para aqueles que lhes fazem o bem, o que é que estão fazendo de mais? Até as pessoas de má fama fazem isso.
34 Aku mine nâ, ambo noko kelekele kulanzi tamâta ŋinde uru situ ŋana kilo, andeta noko ŋandai kuveta mine panzi tamâta pinde, ande Maro Kindeni ma kulu ara ndia ilano, a? Opopo, kinzi kiesaka tamwatanzi kala uru siveta mine nâ panzi nawalanzi!
34 E, se vocês emprestam somente para aqueles que vocês acham que vão lhes pagar, o que é que estão fazendo de mais? Até as pessoas de má fama emprestam aos que têm má fama, para receber de volta o que emprestaram.
35 Taitu noko ma kuveta mine: noko ma tini mwasa ndo panzi ne kazâŋa tamâta, aku kuveta kie ara nâ panzi. Noko ma kelekele kulanzi, aku ma ilo tu kinzi ma situ ŋana kilo, mine ndimo. Ambo noko ma kuveta mine, ande Maro Kindeni ma kulu ŋalae ilano, aku ma kumo Maro Kindeni âta Tamwata natu. Ŋana tu i kala uru tini mwasa panzi tamâta ŋinde ŋandai kawanzi ndaŋge papa i ŋga, aku i uru tini mwasa panzi sakamao tamwatanzi mine nâ.
35 Façam o contrário: amem os seus inimigos e façam o bem para eles. Emprestem e não esperem receber de volta o que emprestaram e assim vocês terão uma grande recompensa e serão filhos do Deus Altíssimo. Façam isso porque ele é bom também para os ingratos e maus.
36 Noko ma kalo sukâŋa ŋananzi tini pinde, itogo tama Maro Kindeni uru kalo sukâŋa ŋananzi tamâta mine.”
36 Tenham misericórdia dos outros, assim como o Pai de vocês tem misericórdia de vocês.
37 Yesu iporo kilo mine tu, “Noko ma kulea pa tamâta nenzi vetâŋa ndimo. Ambo noko kuveta mine, ande Maro Kindeni kala ma ilea pa noko ne vetâŋa mine nâ. Aku noko ma kupare nia panzi tamâta ŋana nenzi vetâŋa soki muŋga siveta pano, mine ndimo. Ambo noko kuveta mine, ande Maro Kindeni kala ma ipare nia pa noko mine nâ. Ambo noko kupile ne mbuku ŋana vetâŋa soki tamâta pinde muŋga siveta pano, ande Maro Kindeni kala ma iveta mine nâ pa noko.
37 — Não julguem os outros, e Deus não julgará vocês. Não condenem os outros, e Deus não condenará vocês. Perdoem os outros, e Deus perdoará vocês.
38 Ambo noko kelekele kusukanzi noko tini pinde, ande Maro Kindeni ma iveta kie ara pa noko mine nâ. Mao nâ, i ma iveta vetâŋa ara rârâ ŋinde pano. Ŋana tu vetâŋa ndia noko kuveta panzi tini pinde, ande Maro Kindeni ma iveta vetâŋa mine nâ pa noko.”
38 Deem aos outros, e Deus dará a vocês. Ele será generoso, e as bênçãos que ele lhes dará serão tantas, que vocês não poderão segurá-las nas suas mãos. A mesma medida que vocês usarem para medir os outros Deus usará para medir vocês.
39 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga iporo ŋgua tambirâŋa panzi mine tu, “Tiambo tamâta mata leva-leva ikura tu itula nzâla pa tamâta mata leva-leva toŋge, tiya? I ma ikura tu iveta mine tia, ŋana tu kinzi rua ma sizizâla ŋana nzâla kâ, aku ma patanzi sindue mbââ ilo.
39 E Jesus fez estas comparações:
40 Ambo tamâta toŋge uru ipanâna ŋana ilo-kalo kâ, ande i ma imo ne pananâŋa tamâta kalo nâ. Ambo ipanâna lee marumbu lâ, ande i ma ikai ilo-kalo irerege kuku ne pananâŋa tamâta ne ilo-kalo.
40 Nenhum aluno é mais importante do que o seu professor. Porém, quando tiver terminado os estudos, o aluno ficará igual ao seu professor.
41 Mana mana ŋga noko kalo ŋgere ŋana kâi nzileŋa mwata ikeno noko ninambwe mata ilo, aŋga kuzizâla ŋana kâi mbuku ikeno noko tamwata mata ilo, a?
41 — Por que é que você vê o cisco que está no olho do seu irmão e não repara na trave de madeira que está no seu próprio olho?
42 Ŋana sâ kâ ŋga noko uru kupai ninambwe tu, ‘Naŋa atu akai kâi nzileŋa mwata ŋinde piti noko mata ilo’, andeta kâi mbuku ikeno noko tamwata mata ilo, a? Noko kawa kuporo ŋgua kie toŋge, aŋga ilo nde keno piti! Pwai kâi mbuku ikeno noko tamwata mata ilo ŋinde piti muŋga lâ ŋga, ŋineŋga noko ma pwura tu pwai kâi nzileŋa mwata piti lâ ninambwe mata ilo.”
42 Como é que você pode dizer ao seu irmão: “Me deixe tirar esse cisco do seu olho”, se você não repara na trave que está no seu próprio olho? Hipócrita! Tire primeiro a trave que está no seu olho e então poderá ver bem para tirar o cisco que está no olho do seu irmão.
43 Yesu iporo kilo tu, “Kâi ara ikura tu ipula kanaŋo sakamao, ande tia. Aku mine nâ, kâi sakamao ikura tu ipula kanaŋo ara, ande tia.
43 — A árvore boa não dá frutas ruins, assim como a árvore que não presta não dá frutas boas.
44 Ambo kinzi tamâta simora kâi kanaŋo muŋga, ande ma sisama tu kâi ŋinde nde ara, tiya?, sakamao. Kinzi tamâta uru silâ pa kâi wâka-wâka tu siriki kâi mbimu kanaŋo, ande tia. Aku mine nâ, kinzi uru silâ pa wâlo mata-mata tu sikai kâi ‘waini’ kanaŋo, ande tia.
44 Pois cada árvore é conhecida pelas frutas que ela produz. Não é possível colher figos de espinheiros, nem colher uvas de pés de urtiga.
45 Tamâta ara ne ilo-kalo ara rârâ nde ipipi lâ keno i ilo kalo. Mine kala i uru iveta vetâŋa arara. Aŋga tamâta sakamao ne ilo-kalo sakamao rârâ ipipi lâ keno i ilo kalo. Mine kala i uru iveta vetâŋa sakamao. Ŋgua ndia kinzi tamâta uru siporo, ande ŋgua ŋinde iyoka pa kinzi ilonzi kalonzi nâ iyâti imâ.”
45 A pessoa boa tira o bem do depósito de coisas boas que tem no seu coração. E a pessoa má tira o mal do seu depósito de coisas más. Pois a boca fala do que o coração está cheio.
46 Yesu iporo kilo tu, “Ŋana sâ kâ ŋga miki uru kapatu naŋa ŋâŋgu tu ‘Maro Ŋalae, Maro Ŋalae’, andeta miki ŋandai kapaveta kuku naŋa kawâŋgu ŋgua, a?
46 — Por que vocês me chamam “Senhor, Senhor” e não fazem o que eu digo?
47 Tamâta ea imâ pa naŋa, aku iloŋo naŋa kawâŋgu ŋgua ku ipaveta kuku, ande tamâta ŋinde ne vetâŋa kilala ikeno mine;
47 Eu vou mostrar a vocês com quem se parece a pessoa que vem e ouve a minha mensagem e é obediente a ela.
48 tamâta ŋinde nde itogo tamâta toŋge itu iveta ne luma kâ. Iveta wewe ŋana sâmbwe nia marumbu lâ, ŋineŋga iŋgunu sâmbwe indue wewe ilo. Ŋineŋga ikai mira tava tâno kaika iliŋi indue ilâ tâno ilo lâ sâmbwe lambu, ŋana ikai kaika kâ. Iveta mine lâ, aku muli, ŋineŋga sakuru pondi kâki ŋalae, aku lââ itiŋgi luma yâti taulo. Andeta luma ŋinde saputi tia, ŋana tu luma imandi kaika ndo.
48 Essa pessoa é como um homem que, quando construiu uma casa, cavou bem fundo e pôs o alicerce na rocha. O rio ficou cheio, e as suas águas bateram contra aquela casa; porém ela não se abalou porque havia sido bem-construída.
49 Aŋga tamâta ea iloŋo naŋa kawâŋgu ŋgua, andeta ipaveta kuku tia, ande i itogo tamâta toŋge iveta ne luma iponda nâ lâ tâno kulu. I ŋandai iliŋi mira wa tâno kaika indue ilâ tâno ilo lâ sâmbwe lambu ŋga. Aku muli, ŋineŋga lââ itiŋgi luma, aku walele nâ luma ŋinde saputi ndue ku ipayaula ndo lâ.”
49 Mas quem ouve a minha mensagem e não é obediente a ela é como o homem que construiu uma casa na terra, sem alicerce. Quando a água bateu contra aquela casa, ela caiu logo e ficou totalmente destruída.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.