Lucas 21
MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NAA
1 Ŋineŋga Yesu mata kâki imoranzi mbaliŋa warakanzi pinde sikai mbumbu simâ, aku sio lâ pinze ŋinde ikeno Maro Kindeni ne luma sapâŋa ilo, ŋana siveta nenzi patarawâŋa kâ.
1 Jesus estava observando e viu os ricos que lançavam seu dinheiro na caixa de ofertas.
2 Aku Yesu imora sugorai taine mwala toŋge kala io mbumbu kiri-kiri rua indue pinze ilo.
2 Viu também certa viúva pobre lançar ali duas pequenas moedas.
3 Ŋineŋga Yesu iporo tu, “Naŋa aporo mao nâ pami; sugorai taine mwala ŋine nde io mbumbu ŋalae tina, ipole mbumbu ŋinde kinzi mbaliŋa warakanzi rârâni muŋga sio lâ pinze ilo.
3 Então Jesus disse:
4 Ŋana tu kinzi rârâni nenzi mbumbu rârâ keno panzi, aku sio pinde nâ ilâ pinze ilo. Aŋga taine ŋine nde imo sugorai ndo, andeta io ne mbumbu ndoni, kala i ne mbumbu toŋge ikeno papa ŋana iko kapwa kâ, ande tia.”
4 Porque todos esses deram como oferta daquilo que lhes sobrava; esta, porém, da sua pobreza deu tudo o que possuía, todo o seu sustento.
5 Kinzi pâri-tamâta matanzi ilâ silea pa Maro Kindeni ne luma sapâŋa, aku siporo mine tu, “Kinzi tamâta muŋga sikai mira arara ku sisaŋgara lâ luma tini itogo siŋgâra mine. Aku sikai nenzi kelekele arara tona silua Maro Kindeni lâ, ŋineŋga sisaŋgarana ŋinde itogo luma ne siŋgâra mine.” Andeta Yesu itu lâ kawanzi tu,
5 Alguns falavam a respeito do templo, como estava ornado de belas pedras e de dádivas.
6 “Naŋa atu aporo ŋgua pami ŋana kelekele kala miki kamora ŋine. Zo toŋge ma muli ipâŋga, aku lâ zo ŋinde, kinzi ma sipile luma ŋine ne mira toŋge ikeno mira toŋge kulu, ande ma tia. Kinzi ma sitambiranzi mira rârâni ŋine ndue keno.”
6 Então Jesus disse:
7 Ŋineŋga kinzi pâri-tamâta sikasoŋa Yesu tu, “Pananâŋa, mâsi kanaŋo ŋine ma ipâŋga lâ zo ndia. Aku mâsi ndia ma ipâŋga muŋga ŋana itula pwataki tu zo ŋinde laiti ŋana ipâŋga kâ.”
7 Perguntaram a Jesus: — Mestre, quando será isto? E que sinal haverá quando estas coisas estiverem para acontecer?
8 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Miki kapakatona sondo ŋga. Tia ma kinzi sikai laŋeŋa pami. Ŋana tu tamâta rârâ ma simâ ku sipatu naŋa ŋâŋgu, aku ma siporo tu, ‘Naŋa warakâŋgu kala Kirisi’. Aku ma sipaimi tu, ‘Ayo, zo ŋga imâ ipâŋga laiti lâ’. Andeta miki ma kalâ kapono muli panzi ndimo.
8 Jesus respondeu:
9 Ambo tu miki ma kaloŋo ŋgua ŋananzi lawea pinde siveta paraŋa ŋalae, ande miki ma karuru ndimo. Ŋana tu vetâŋa ŋinde ma ipâŋga muŋga lâ ŋga, andeta zo ŋana tâno ŋine ne zo marumbu kâ ma ipâŋga walele tia.”
9 Quando vocês ouvirem falar de guerras e revoluções, não fiquem assustados; pois é necessário que primeiro aconteçam estas coisas, mas o fim não será logo.
10 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga ipainzi tu, “Kinzi tamâta lâ lawea pinde ma simandi sikai kazâŋa panzi tamâta lâ lawea pinde. Aŋga kinzi ŋgu pinde ma simandi sikai kazâŋa panzi ŋgu pinde.
10 Então Jesus lhes disse:
11 Ogigi ŋalaŋala ma siveta tâno ririŋo, aku putole ŋalae tava pukoŋa sakamao ŋalaŋala ma sipâŋga lâ lawea rârâ. Kinzi tamâta ma simora mâsi ŋalaŋala kie-kie ipâŋga lâ samba tini, aku ŋinde ma ivetanzi siruru ŋalae tina.
11 Haverá grandes terremotos, epidemias e fome em vários lugares, coisas espantosas e também grandes sinais vindos do céu.
12 Andeta vetâŋa rârâni ŋinde ma ipâŋga tia yo, ande kinzi ma sikai miki kaika, ku ma siveta malia pami. Miki uru kalomi tawana naŋa, aku ŋana duvi ŋine kâ kinzi ma siomi lâ ŋgua nia lâ luma ŋana pasauŋa kâ ilo. Ŋineŋga ma siomi kalâ luma sakamao ilo, ku ma sikaimi siŋgunumi kamandi lâ kinzi koipu ŋalaŋala wa tamâta mbâna-mbâna naonzi.
12 Antes, porém, de todas estas coisas, vocês serão presos e perseguidos. Vocês serão entregues às sinagogas e lançados nas prisões; serão levados à presença de reis e de governadores, por causa do meu nome.
13 Andeta vetâŋa ŋinde nde itogo miki nemi nzâla ŋana kaporo katula pâri ara panzi tamâta ŋalaŋala ŋinde kâ.
13 Isto acontecerá para que vocês deem testemunho.
14 Andeta miki ma kalomi loko muŋga ŋana ŋgua ndia miki ma kaporo taulo panzi, mine ndimo.
14 Tomem, pois, a decisão de não se preocupar com o que irão responder,
15 Ŋana tu naŋa warakâŋgu ma ao ŋgua lâ miki kawami ŋana kaporo katula panzi, aku naŋa ma ilo-kalo ara alami. Mine kala nemi kazâŋa tamâta ŋinde ma sikura tu sileleami ku sitawa nemi ŋgua ŋinde ndue, ande tia ndo.
15 porque eu lhes darei palavras e sabedoria a que não poderão resistir nem contradizer todos os que se opuserem a vocês.
16 Andeta ŋandai kinzi tamâta ŋinde simbonzi nâ ma sio miki kalâ kazâŋa tamâta mbaunzi ilo ŋga. Miki tinami-tamami wa taimi-tuami wa seemi taitu wa nimi-nambwe wa, kinzi ŋinde kala ma siomi lâ kazâŋa tamâta mbaunzi ilo. Ŋineŋga kinzi kazâŋa tamâta ma sipu miki pinde pâta kamâte.
16 E vocês serão entregues até por seus próprios pais, irmãos, parentes e amigos; e eles matarão alguns de vocês.
17 Mao nâ, kinzi tamâta rârâni ma wisinzi nâna ŋalae tina ŋanami, ŋana tu nemi kalo-tawana ikeno pa naŋa.
17 Todos odiarão vocês por causa do meu nome.
18 Andeta kinzi ma sikura tu sitapa miki piti lâ Maro Kindeni mbau ilo, ande tia ndo.
18 Mas não se perderá um só fio de cabelo da cabeça de vocês.
19 Ambo miki nemi kalo-tawana ma ikeno kaika, ande Maro Kindeni ma via mao ilami, ma kamo viami mine ku kamo nâ.”
19 É pela perseverança que vocês ganharão a sua alma.
20 Yesu iporo kilo mine tu, “Lâ zo ŋana miki kamoranzi kazâŋa tamâta simâ simandi siŋge Jerusalem lawea, ŋineŋga ma kasama tu zo laiti ŋana sizavaru lawea ŋinde kâ.
20 — Quando, porém, vocês virem Jerusalém sitiada de exércitos, saibam que está próxima a sua devastação.
21 Lâ zo ŋinde, ande ara ŋana kinzi tamâta simo lâ Judia tâno ma sikâwa silâ pa nia tuu. Aku ara ŋana kinzi tamâta simo Jerusalem lawea ilo ŋinde ma sipile lawea ku siyâti silâ pa nia pinde. Aŋga tamâta ea simo tâno ilo, ande kinzi ŋinde ma sitaulo silâ lawea ilo ndimo.
21 Então os que estiverem na Judeia fujam para os montes; os que se encontrarem dentro da cidade saiam dela; e os que estiverem nos campos não entrem na cidade.
22 Ŋana tu zo ŋinde nde zo ŋana Maro Kindeni ma ipare nia panzi tamâta kâ. Mine kala i kawa ŋgua rârâni ŋinde muŋga siŋgere lâ pepa tini, ande ma ipâŋga kanaŋo.
22 Porque esses dias são de vingança, para se cumprir tudo o que está escrito.
23 Aku lâ zo ŋinde, kalo-sukâŋa ŋalae ma ilâ panzi taine kâpwa-kâpwa wa kinzi taine ŋinde natunzi simo suu tini yo, ŋana tu malia ŋalae ndo ma ipâŋga lâ tâno ŋine, aku Maro Kindeni ne wisi-nâna ŋalae ma ipâŋga panzi tamâta ŋgu ŋine.
23 Ai das que estiverem grávidas e das que amamentarem naqueles dias! Porque haverá grande aflição na terra e ira contra este povo.
24 Kinzi kazâŋa tamâta ma sipunzi tamâta pinde pâta simâte. Aŋga pinde nde ma sikainzi silâ simo sugorai tamâta panzi tinikoa ŋgu lâ tâno ndoni. Aku kinzi tinikoa ŋgu ma siveta kenzi sakamao panzi tamâta simo Jerusalem lawea lee, ikura lâ zo ndia Maro Kindeni ma itoto nenzi zo ŋana siveta mine kâ.”
24 Cairão a fio de espada e serão levados cativos para todas as nações; e, até que os tempos dos gentios se completem, Jerusalém será pisada por eles.
25 Yesu iporo ŋgua kilo tu, “Lâ zo muli, ande mâsi kilala kie-kie ma ipâŋga lâ kari wa nzimona wa pitu wa tininzi. Kinzi tâno tamâta ma simora tâi ilâ wa imâ wa, ne nduŋeŋani ŋalae tina, aku ma siruru pâta ku ma ilonzi rârâ tona.
25 — Haverá sinais no sol, na lua e nas estrelas; sobre a terra, angústia entre as nações em perplexidade por causa do bramido do mar e das ondas.
26 Kinzi tamâta ma ilonzi putuka ŋalae tina tu, ‘Kala ŋine mâsi ndia ma ipâŋga lâ tâno kulu!’ Kinzi ma ilonzi ruruŋa kala ma naonzi lâma, ŋana tu samba tini ne siŋgâra ma iyoka marumbuni.
26 Haverá pessoas que desmaiarão de terror e pela expectativa das coisas que sobrevirão ao mundo, pois os poderes dos céus serão abalados.
27 Ŋineŋga kinzi tamâta ma simora naŋa Tamâta Natu amo take-take toŋge ŋgini amâ tava walo ŋalae, aku ma simora kilalâŋgu pwataki tu naŋa nde Maro Ŋalae.
27 Então verão o Filho do Homem vindo numa nuvem, com poder e grande glória.
28 Mine nde lâ zo ŋana vetâŋa ŋinde ma imâ ipâŋga kâ, ande miki ma kamandi kaika, ŋana tu Maro Kindeni ne zo ŋana iyautemi piti lâ kazâŋa ŋinde ilo, ande imâ laiti lâ.”
28 Ora, quando estas coisas começarem a acontecer, levantem-se e fiquem de cabeça erguida, porque a redenção de vocês se aproxima.
29 Ŋineŋga Yesu iporo ŋgua tambirâŋa panzi tu, “Miki kalomi ŋgere ŋana kâi pâla-pâla wa kâi rârâni wa.
29 Jesus ainda lhes contou uma parábola, dizendo:
30 Lâ zo ŋana kâi rârâni sirumba ku lau wasaseki ipâŋga, ande miki warakami kakura tu kamora wa kasama tu kari ne zo ŋga imâ ipâŋga laiti lâ.
30 Quando veem que começam a brotar, vocês mesmos sabem que o verão está próximo.
31 Aku mine nâ, ambo miki ma kamora vetâŋa rârâni ŋinde imâ ipâŋga lâ, ŋineŋga miki ma kasama tu Maro Kindeni ne zo ŋana ikai maro panzi tamâta kâ nde imâ ipâŋga laiti lâ.
31 Assim também, quando virem acontecer essas coisas, saibam que está próximo o Reino de Deus.
32 Naŋa aporo mao nâ pami; kinzi tamâta lâ zo ŋine ma simâte tia yo, ŋineŋga mâsi rârâni ŋinde ma imâ ipâŋga.
32 Em verdade lhes digo que não passará esta geração sem que tudo isto aconteça.
33 Mao nâ, samba wa tâno wa ma muli marumbu lâ, aŋga naŋa kawâŋgu ŋgua nde ma marumbu tia ndo, ma ikeno mine ku imo nâ.”
33 Passará o céu e a terra, porém as minhas palavras não passarão.
34 Yesu iporo kilo mine tu, “Miki kapakatona sondo ŋga; tia ma miki kanu lââ kaika potomule ku kadauda, aku ma kalomi loko ŋana karaemi ne kelekele kâ. Ambo miki ma kaveta mine, ande naneŋgu zo ŋana ataulo amâ kilo kâ ma ipâŋga walele pami, itogo nimbu uru ikainzi simbi walele mine.
34 — Tenham cuidado para não acontecer que o coração de vocês fique sobrecarregado com as consequências da orgia, da embriaguez e das preocupações deste mundo, e para que aquele dia não venha sobre vocês repentinamente,
35 Ŋana tu naneŋgu zo ŋinde ma ipâŋga panzi tamâta rârâni simo nia ndoni lâ tâno kulu.
35 como uma armadilha. Pois sobrevirá a todos os que vivem sobre a face de toda a terra.
36 Mine kala kapakatona sondo ikura zo zo. Aku ara ŋana miki ma kakai noŋa pa Maro Kindeni tu ma ipu tini kaika pa nemi kalo-tawana, ŋana vetâŋa rârâni ŋinde ma muli ipâŋga pami. Ambo miki ma kamandi kaika nâ, ande muli miki ma kakura tu kamandi lâ naŋa Tamâta Natu naoŋgu.”
36 Portanto, vigiem o tempo todo, orando, para que vocês possam escapar de todas essas coisas que têm de acontecer e para que possam estar em pé na presença do Filho do Homem.
37 Ikura kari kari, Yesu uru ipanananzi tamâta lâ Maro Kindeni ne luma sapâŋa. Aŋga mbo mbo, ande i uru iyâti ilâ ikeno lâ tuu toŋge kulu, i ŋa tu Oliv Tuu.
37 Jesus ensinava todos os dias no templo, mas à noite saía e ficava no monte chamado das Oliveiras.
38 Aku ikura zo rârâni, lâ mbwale pwataki, kinzi tamâta rârâni uru simandi ku silâ pa Maro Kindeni ne luma sapâŋa ŋana siloŋo i ne ŋgua kâ.
38 E todo o povo madrugava para ir ao encontro dele no templo, a fim de ouvi-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.