Lucas 18
MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NTLH
1 Ŋineŋga Yesu iporo ŋgua tambirâŋa panzi ne pâri-tamâta. I ilo tu ma ipanananzi ŋana sikai noŋa pa Maro Kindeni ikura zo zo. I tini pwâka tu kinzi ma sikai wulitia ŋana sikai noŋa kâ.
1 Jesus contou a seguinte parábola , mostrando aos discípulos que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 Mine kala itambira ŋgua panzi mine tu, “Lâ lawea ŋalae toŋge, ande ŋgua-samâŋa tamâta toŋge imo. Tamâta ŋinde imege ŋana Maro Kindeni kâ, ande tia. Mine kala i ŋandai kalo sukâŋa ŋananzi tamâta ŋga.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não
3 Aku taine toŋge kala imo lawea ŋinde tona, i kaiwa imâte lâ, kala imo mwala. Aku ikura zo zo, taine ŋinde uru ilâ pa ŋgua-samâŋa tamâta ŋinde, aku ino tu, ‘Naneŋgu kazâŋa tamâta nde iveta soki ŋalae pa naŋa. Kusukana ku kuveta ŋine sondo pana!’
3 Nessa cidade morava uma viúva que sempre o procurava para pedir justiça, dizendo: “Ajude-me e julgue o meu caso contra o meu adversário!”
4 Andeta ŋgua-samâŋa tamâta ŋinde nde tini pwâka tu isuka taine ŋinde. Imo mine lee, andeta muli, ŋineŋga i ilo patea mine tu, ‘Naŋa amege ŋana Maro Kindeni kâ, ande tia, aku ŋandai kaloŋgu sukâŋa ŋananzi tamâta ŋga.
4 — Durante muito tempo o juiz não quis julgar o caso da viúva, mas afinal pensou assim: “É verdade que eu não temo a Deus e também não respeito ninguém.
5 Andeta taine mwala ŋine uru malawa ipulo naŋa ku imo nâ. Mine nde ara, naŋa ma asuka i ku ma aveta ne malia ŋinde sondo papa. Tia ma taine ŋine imâ mine nâ pa naŋa ikura zo rârâni, aku muli naŋa waloŋgu ma marumbu lâ.’”
5 Porém, como esta viúva continua me aborrecendo, vou dar a sentença a favor dela. Se eu não fizer isso, ela não vai parar de vir me amolar até acabar comigo.”
6 Maro Ŋalae iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga ipainzi ne pâri-tamâta tu, “Miki kalomi ŋgere sondo ŋana ŋgua-samâŋa tamâta sakamao ŋinde ne ŋgua kâ.
6 E o Senhor continuou:
7 Mao nâ, i nde tamâta sakamao, taitu iveta kie ara pa taine mwala ŋinde. Mine nde miki kasama tu Maro Kindeni, i Ara Tamwata, ma iveta kie ara ndo panzi i ne pateâŋa tamâta, kinzi ŋinde uru sino papa i ikura kari wa mbo wa. I ma iveta nenzi malia sondo panzi; i ma isae nzâla ŋananzi tia ndo.
7 Será, então, que Deus não vai fazer justiça a favor do seu próprio povo, que grita por socorro dia e noite? Será que ele vai demorar para ajudá-lo?
8 Naŋa apaimi tu Maro Kindeni ma iveta nenzi malia sondo panzi walele nâ. Andeta lâ zo muli ŋana naŋa Tamâta Natu ma ataulo amâ kilo kâ, tiambo naŋa ma asânda tamâta pinde nenzi kalo-tawana ikeno mao pa naŋa, tiya?”
8 Eu afirmo a vocês que ele julgará a favor do seu povo e fará isso bem depressa. Mas, quando o
9 Kinzi tamâta pinde simo nia ŋinde, aku uru sipamorai tu kinzi warakanzi nâ nenzi vetâŋa nde ara lâ Maro Kindeni nao, aŋga tininzi pinde rârâni nenzi vetâŋa nde ara tia. Mine kala Yesu iporo ŋgua tambirâŋa ilâ panzi tamâta ŋinde mine tu,
9 Jesus também contou esta parábola para os que achavam que eram muito bons e desprezavam os outros:
10 “Tamâta rua soka silâ pa Maro Kindeni ne luma sapâŋa, ŋana sikai noŋa kâ. Toŋge nde lâ kinzi Parisai ŋgu, aŋga toŋge nde tamâta uru iveta wurâta pa Rom ŋana mbumbu kaiŋa kâ.
10 — Dois homens foram ao Templo para orar. Um era
11 Parisai tamâta ŋinde nde imandi, aku kawa kâki iporo ŋgua pa tamwata nâ mine tu, ‘O, Maro Kindeni, naŋa kawâŋgu ndaŋge pano, ŋana tu naŋa ŋandai amo atogonzi tamâta pinde ŋga. Kinzi tamâta pinde uru sipanâwe, aŋga pinde nde uru siveta mâsi potomule, aŋga pinde nde uru siveta sakamao kunzi tamâta pinde kaiwanzi. Andeta naŋa nde tamâta mine tia ndo! Mao nâ, naŋa ŋandai amo atogo tamâta sakamao ndai uru iveta wurâta ŋana mbumbu kaiŋa kâ!
11 O fariseu ficou de pé e orou sozinho, assim: “Ó Deus, eu te agradeço porque não sou avarento, nem desonesto, nem imoral como as outras pessoas. Agradeço-te também porque não sou como este cobrador de impostos.
12 Opopo, naŋa atu kaika ŋana kâpwa kâ ŋana akai noŋa nâ, ikura kari rua lâ sânda rârâni. Aku naŋa uru akai naneŋgu mbaliŋa rârâni ku agona ikura lâ saŋao-saŋao, ŋineŋga taitu-taitu alua noko.’
12 Jejuo duas vezes por semana e te dou a décima parte de tudo o que ganho.”
13 Aŋga mbumbu kaiŋa tamâta ŋinde nde imandi malawae, aku i mai tu mata kâki ilea pa samba. Mine nde nao ndue pa tâno, aku iponza tamwata tini mbwani rârâ ku ikai noŋa tu, ‘O, Maro Kindeni, naŋa nde kiesaka tamwatâŋgu. Kalo sukâŋa ŋanana!’”
13 — Mas o cobrador de impostos ficou de longe e nem levantava o rosto para o céu. Batia no peito e dizia: “Ó Deus, tem pena de mim, pois sou pecador!”
14 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga ipainzi tu, “Kinzi rua sikai noŋa marumbu lâ, ŋineŋga sitaulo silâ pa nenzi luma luma. Andeta naŋa apaimi tu mbumbu-kaiŋa tamâta ŋinde, ande i simbo nâ ipâŋga ilo mbâra-mbâra lâ Maro Kindeni nao. Aŋga Parisai tamâta ŋinde ipâŋga mbâra-mbâra mine, ande tia. Ŋana tu tamâta ea kinzi uru sipasuka warakanzi tininzi, ande Maro Kindeni ma itawanzi ndue. Aŋga tamâta ea kinzi uru sipatawa warakanzi tininzi, ande Maro Kindeni ma isukanzi kâki.”
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Kinzi tamâta pinde nde sikai natunzi puro-puro simâ pa Yesu tu ma io mbau lâ tininzi ku itu nzâmbe panzi. Andeta kinzi pâri-tamâta simora ŋine, aku sileleanzi tamâta ŋinde.
15 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos viram isso e repreenderam aquelas pessoas.
16 Ŋineŋga Yesu isarâwa panzi lâlu kiri-kiri tu simâ papa, aku ipainzi ne pâri-tamâta tu, “Miki ma kasâu panzi lâlu kiri-kiri tu simâ pa naŋa; kapono nzâla ŋananzi ndimo. Ŋana tu Maro Kindeni uru ikai maro panzi tamâta ea nenzi kalo-tawana itogo lâlu kiri-kiri nenzi kalo-tawana mine.
16 Então Jesus chamou as crianças para perto de si e disse:
17 Naŋa aporo mao nâ pami; kinzi lâlu kiri-kiri ŋine ilonzi ndo keno pa naŋa. Ambo tamâta toŋge ilo ikeno mine tia, ande i ma ikura tu imo Maro Kindeni ne ŋgumbi ilo, ande tia ndo.”
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
18 Tamâta koipu toŋge nde ikasoŋa Yesu tu, “Pananâŋa ara, naŋa ma aveta mana ŋga ma akura tu amo viâŋgu ku amo nâ.”
18 Certo líder judeu perguntou a Jesus: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
19 Yesu nde ipai tu, “Ŋana sâ kâ ŋga noko kusarawa naŋa tu ‘ara’, a? Maro Kindeni simbo nâ nde Ara Tamwata.
19 Jesus respondeu:
20 Noko kusama ŋgua tukuŋa rârâni marumbu lâ: ‘Noko ma kuveta sakamao kuku tamâta toŋge kaiwa ndimo; noko ma kupu tamâta pâta imâte ndimo; noko ma kupanâwe ndimo; noko ma kusowe ŋgua laŋeŋa lâ tamâta tininzi lâ ŋgua nia ndimo; noko ma kumege ŋananzi tina-tama, aku taŋa mwasa nâ panzi’.”
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério, não mate, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, respeite o seu pai e a sua mãe.”
21 Ŋineŋga koipu ŋinde ipai Yesu tu, “Ayo, lâ zo ŋinde naŋa lâlu kiri-mwata yo, aku amo lee ikura lâ zo ŋine, ande naŋa uru apaveta kuku ŋgua tukuŋa ŋine rârâni.”
21 O homem respondeu: — Desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos.
22 Yesu iloŋo ŋgua ŋinde, ŋineŋga ipai koipu mine tu, “Vetâŋa taitu nâ nde noko kuveta tia yo. Noko kulâ, aku kuo ne kelekele rârâni ilâ panzi tamâta tu siko. Ŋineŋga pwai mbumbu ŋana ŋinde kâ aku kulanzi kinzi sugorai tamwatanzi. Ambo noko ma kuveta mine, ande noko ma kumo ara ndo lâ samba lawea. Aku kumâ, kupono muli pa naŋa.”
22 Quando Jesus ouviu isso, disse:
23 Koipu nde iloŋo Yesu ne ŋgua ŋinde, aku i ilo malia ndo, ŋana tu i nde mbaliŋa warika.
23 Quando o homem ouviu isso, ficou muito triste, pois era riquíssimo.
24 Yesu mata ilea pa koipu ŋinde, aku iporo tu, “Ambo kinzi mbaliŋa warakanzi situ simo Maro Kindeni ne ŋgumbi ilo, ande ŋine nde wurâta ŋalae panzi.
24 Vendo a tristeza dele, Jesus disse:
25 Mao nâ, ambo ŋgoa ŋalae ‘kamel’ itu itambwa ilâ mbiri kiri-mwata ne maa ilo, ande i ma ikura tu iveta mine tia. Aku mine nâ, ambo mbaliŋa warika itu imo Maro Kindeni ne ŋgumbi ilo, ande ŋinde nde wurâta ŋalae tina!”
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Kinzi tamâta siloŋo ŋgua ŋine, aku sikasoŋa tu, “Opopo, ambo mine, ande ea ikura tu ikai via mao ŋana imo mine ku imo nâ!”
26 Os que ouviram isso perguntaram: — Então, quem é que pode se salvar?
27 Aku Yesu iporo tu, “Vetâŋa ndia kinzi tamâta sikura tu siveta tia, ande Maro Kindeni ikura tu iveta.”
27 Jesus respondeu:
28 Ŋineŋga Petero ipai Yesu tu, “Ayo, maka muŋga kapile nema lawea tava nema kelekele ndoni ŋana kapono muli pa noko!”
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos a nossa família e seguimos o senhor.
29 Yesu nde ipainzi tu, “Naŋa aporo mao nâ pami; tamâta ea kinzi siveta wurâta pa naŋa kala sipile nenzi luma wa kaiwanzi wa mota-ŋala wa tinanzi tamanzi wa natunzi wa,
29 Jesus respondeu:
30 ande lâ zo kinzi simo vianzi lâ tâno kulu, ande Maro Kindeni ma itu kilo panzi ŋana ŋinde kâ mbwani rârâ ŋinde. Aku lâ zo ŋana tâno ŋine ne zo marumbu kâ, ande Maro Kindeni ma via mao ilanzi tona, ma simo vianzi mine ku simo nâ.”
30 receberá ainda nesta vida muito mais e, no futuro, receberá a vida eterna.
31 Ŋineŋga Yesu ikainzi ne pâri-tamâta saŋao kanaŋonzi rua silâ pa nia ŋgaŋe, ku ipainzi tu, “Ayo, kala ŋine kinda takâki talâ pa Jerusalem. Aku ŋgua ndoni kinzi ŋgua-tulâŋa tamâta muŋga siŋgere ŋana vetâŋa rârâni kinzi tamâta pinde ma siveta pa naŋa Tamâta Natu, ande ŋgua ŋinde rârâni ma ipâŋga kanaŋo mao nâ.
31 Jesus levou os doze discípulos para um lado e disse:
32 Kinzi tamâta pinde ma sio naŋa alâ pa tinikoa mbaunzi ilo. Ŋineŋga kinzi ma siporo ŋgua pavaligiŋa pana wa siveta pwapwaka pana wa sisupwara tiniŋgu wa.
32 Ele será entregue aos não judeus, e estes vão zombar dele, insultá-lo, cuspir nele
33 Aku ma sipalili naŋa pâta ku sipuna pâta amâte. Andeta kari ŋato lâ, ŋineŋga naŋa ma amandi amo viâŋgu kilo.”
33 e bater nele; e depois o matarão. Mas no terceiro dia ele ressuscitará.
34 Andeta kinzi pâri-tamâta sizizâla ndo ŋana ŋgua rârâni ŋine ne duvi kâ. Duvi ŋinde nde ipavea ŋananzi, kala sisama ŋgua ŋine kilala sondo, nde tia.
34 Os discípulos não entenderam nada do que Jesus disse. O que essas palavras queriam dizer estava escondido deles, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Ŋineŋga Yesu ilâ lee ipâŋga Jeriko lawea tini laiti. Aku tamâta toŋge, i mata leva-leva, ande imo ndaina isaŋona nzâla ŋgaŋe. Tamâta ŋinde uru isarâwa panzi tamâta tu mbumbu wa kelekele silua.
35 Jesus já estava chegando perto da cidade de Jericó. Acontece que um cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
36 Tamâta ŋinde iloŋonzi tamâta ŋgu ŋalae tina soka nzâla simâ, aku ikasoŋanzi tamâta pinde mine tu, “Mana mana tâ.”
36 Quando ouviu a multidão passando, ele perguntou o que era aquilo.
37 Aku sipai tu, “Yesu, i Nasarete tamwata, ande iyoka imâ.”
37 — É Jesus de Nazaré que está passando! — responderam.
38 Ŋineŋga tamâta mata leva-leva ŋinde isarâwa kaika tu, “Yesu, Daviti ne vâsa noko, kalo sukâŋa ŋanana!”
38 Aí o cego começou a gritar: — Jesus,
39 Andeta kinzi tamâta kala soka simuŋga ŋinde, ande simbita ku sipai tu, “Wa, noko kawa buu!” Andeta isarâwa kawa kâki ŋalae tu, “Daviti ne vâsa, kalo sukâŋa ŋanana!”
39 As pessoas que iam na frente o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca. Mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
40 Aku Yesu imâ imandi, ŋineŋga iporo panzi tamâta pinde tu sikai tamâta ŋinde simâ. Tamâta mata leva-leva ŋinde nde imâ laiti lâ, ŋineŋga Yesu ikasoŋa tu,
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. Quando ele chegou perto, Jesus perguntou:
41 “Noko ilo tu naŋa ma aveta mana pano.” Ande tamâta ŋinde itu lâ kawa ku ipai tu, “Maro Ŋalae, naŋa iloŋgu tu matâŋgu amora nia”.
41 — O que é que você quer que eu faça? — Senhor, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
42 Aku Yesu ipai tu, “Ara, mata kumora nia. Noko ne kalo-tawana ivetano ara lâ.”
42 Então Jesus disse:
43 Aku walele nâ i mata ara lâ, ku imora nia. Aku imandi ku iyoka Yesu muli lâ nzâla ilâ, aku imo ipanea Maro Kindeni. Kinzi tamâta simora mâsi ŋinde, ande kinzi rârâni kala sipanea Maro Kindeni mine nâ.
43 No mesmo instante o homem começou a ver e, dando glória a Deus, foi seguindo Jesus. E todos os que viram isso começaram a louvar a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.