João 21

MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Zo pinde ilâ lâ, aku muli ŋga Yesu ipâŋga ipatua kilo panzi ne pâri-tamâta lâ Galilaya Lââ Bwalika tini pinde. (Kinzi sipatu lââ bwalika ŋinde ŋa toŋge tu “Taiberias Lââ Bwalika”.) Ŋinde ne tapâriŋa nde mine;
1 Iti ufunamaim Jesu ibanak maiye ana bai’ufnunenayah isah irerereb, Taibirias Harew Kukufamaim. Anamatar i iti na’atube matar.
2 Saimon Petero, aŋga Tomas (i ŋa toŋge Didimus), aŋga Nataniel (i nde Kana lawea ikeno lâ Galilaya tâno ŋinde warika), aŋga Sebedi natu rua, aŋga kinzi pâri-tamâta rua tona, kinzi tamâta ŋinde rârâni simo nia ŋinde.
2 Simon Peter, Thomas wabin ta Kikifukek, Nathanael Canna orot, Galilee wanawanan, Zebedee natunatun, naatu bai’ufnunenayah rou’ab auman nati’imaim bairi hima’am.
3 Aku Saimon Petero ipainzi nuwala tu, “Naŋa alâ mbo aroto iŋa ŋga”. Ŋineŋga siporo taulo tu, “Maka kala ma kamâ kuno”. Ŋineŋga sikâki wâŋga toŋge kulu, aku sikâwa silâ. Mbo lâ, aku kinzi sitambira nenzi viâŋa ku siroto iŋa lee, andeta sikai iŋa toŋge tia.
3 Simon Peter turahinah iuwih, “Ayu anan buwat anaya’amih.” Turahinah hio, “Aki boro bairit tanan.” Imih hitit hin wa hibai buwat ya’amih hin. Baise nati gugumin men siy ta eonamih.
4 Siroto lee mbwale pwataki lâ, ande Yesu imâ imandi sâwaneka. Kinzi matanzi ilâ simora Yesu imandi ndaina, andeta sisama i kilala tia.
4 Maraumanika Jesu dones yan tit bat, baise bai’ufnunenayah Jesu men hi’inan.
5 Ŋineŋga Yesu isarâwa panzi ku ikasoŋanzi tu, “Niŋgu-nambwe, aŋga miki kakainzi iŋa pinde, tiya?” Kinzi nde sisarâwa siporo taulo tu, “Tia ndo.”
5 Jesu isah eafatait eo, “Au ofonah, kwa siy ta kwabai?” Hiya’afut hio, “Eno.”
6 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Ambo miki ma katambira viâŋa indue lââ ilo pa wâŋga tini pa wia kâ, ande ma kasânda iŋa kulu.” Kinzi siveta ikura Yesu ne ŋgua mine, aku viâŋa ikainzi iŋa rârâ ŋinde. Mine kala kinzi sikura tu sitapa viâŋa kâki imâ pa wâŋga ilo, ande tia.
6 Jesu iuwih eo, “A buwat wa sisibin asukwafune kwaya boro siy afa hina’on.” Imih i eo na’atube hisinaf, naatu men karam boro buwat hitabora’ah tayen, anayabin siy buwat etei bai sonan.
7 Ŋineŋga pâri-tamâta toŋge, inani Yesu ilo ndo keno papa, ande ipai Petero tu, “Ayo, Maro Ŋalae imo ndai!” Saimon Petero iloŋo pâri-tamâta ŋinde ne ŋgua tu ŋinde nde Maro Ŋalae, aku walele nâ i ipita lalava lâ tini, ku isoŋga indue lââ ilo ku irea ilâ tu itoa tina tini kâ. (I muŋga ikai ne lalava piti ŋana iveta wurâta kâ.)
7 Naatu bai’ufnunenayan menatan Jesu biyabuw i Peter isan eo, “No’om Regah wei.” Simon Peter tur Regah nonowar mar ta’imon ana biya baibiyon tafan bosair i kununuw riy yan re.
8 Aŋga kinzi pâri-tamâta pinde nde sikai wâŋga soka Petero muli silâ ŋana sitoa tina tini kâ. Aku silae viâŋa ŋinde iŋa pipi lâ ilo sikai silâ. Kinzi ŋandai simo malawae ŋana tina tini ŋga. Kinzi simo laiti nâ, ikura nia mbuku taitu mine.
8 Bai’ufnunenayah afa hi’ufunun, buwat siy sonan auman hitain hirun. Naatu dones tit in i biyah titit men yok, 100 metres anafofonin.
9 Kinzi sitoa sâwaneka lâ, ŋineŋga matanzi ilâ simora yââ ikeno. Aku iŋa pinde ikeno yââ kulu, aŋga puroŋa pinde ikeno tava.
9 Hirun wa hiyut hinunura’at wairaf ana waru’umawat dones yan inu’in hi’itin siy naatu rafiy afa auman wairaf wan hi’in hi’a’arat.
10 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Iŋa kala miki kakai lâ, ande kakai pinde kamâ.”
10 Jesu iuwih eo, “Siy iti boun kwabowabow afa kwabow kwana kwaitu.”
11 Saimon Petero nde ikâki wâŋga kulu ku itapa viâŋa itoa. Aku iŋa ŋalaŋala rârâ ŋinde, kambwaŋenzi ikura 153 mine, ande pipi lâ viâŋa ilo. Andeta viâŋa ŋandai ipwa pwataki ŋga.
11 Simon Peter yen wa afe’en bat buwat bai tain na dones rewan yen. Siy gagagamih buwat awan karatan, etei 153, siy moumurih maiyow hi’on baise buwat men takweb.
12 Ŋineŋga Yesu ipainzi tu, “Kamâ kaka ŋga”. Kinzi pâri-tamâta nde simege nâ, aku toŋge ikasoŋa Yesu tu, “Noko nde ea”, ande tia. Kinzi sisama tu ŋine nde Maro Ŋalae tamwata.
12 Jesu isah eo, “Kwana marauman ana bay taa.” Bai’ufnunenayah men ta not baibatiyin isan, “O i yait?” I hiso’ob nati i Regah.
13 Yesu ilâ yââ tini laiti aku ikai puroŋa ŋinde piti ilanzi. Ŋineŋga ikai iŋa kala piti aku ilanzi mine nâ.
13 Jesu na faraw bai naatu itih, siy auman na’atube sinaf.
14 Maro Kindeni muŋga ipaŋo Yesu imandi lâ mateŋa nianzi imo via kilo, ŋineŋga Yesu ipatua mbwani rua panzi ne pâri-tamâta. Aku zo ŋinde ipatua panzi kilo.
14 Iti i mar baitaunin Jesu ana bai’ufnunenayah isah irerereb morobone mimisir ufunamaim.
15 Kinzi sika lâ, ŋineŋga Yesu ikasoŋa Saimon Petero tu, “Saimon, Yoane natu, tiambo noko ne tini-mwasa pa naŋa nde mao nâ, aku ipole kinzi tamâta ŋine nenzi tini-mwasa pa naŋa, tiya?” Aku Petero isâu papa tu, “Maro Ŋalae, noko kusama tu naŋa tiniŋgu mwasa ndo pa noko”. Ŋineŋga Yesu ipai Petero mine tu, “Kusuanzi naneŋgu lama ŋgu”.
15 Bay hi’aa sasawar ufunamaim, Jesu Simon Peter isan eo, “Simon John natun, o turobe ayu kubiyabuwu men iti afa tebiyabuwu na’atube?” Simon eo, “Au Regah, o iso’ob ayu o abiyabuwi.” Jesu eo, “Au bowbaituw inituw”
16 Ŋineŋga Yesu ikasoŋa Petero kilo tu, “Saimon, Yoane natu, tiambo noko tini mwasa ndo pa naŋa, tiya?” Aku Petero isâu papa kilo tu, “Maro Ŋalae, noko kusama tu naŋa tiniŋgu mwasa ndo pano”. Aku Yesu ipai kilo tu, “Pwatonanzi naneŋgu lama ŋgu”.
16 Jesu ibanak eo maiye, “Simon, John natun o turobe ayu kubiyabuwu?” Simon iya’afut eo,
17 Ŋineŋga Yesu ikasoŋa Petero kilo mine tu, “Saimon, Yoane natu, tiambo noko tini mwasa pa naŋa, tiya?” Petero nde ilo malia, ŋana tu Yesu ikasoŋa i mbwani ŋato tu, “Tiambo noko tini mwasa pa naŋa, tiya?”. Aku Petero itu lâ Yesu kawa tu, “Maro Ŋalae, noko kusama kelekele rârâni marumbu lâ. Noko kusama tu naŋa tiniŋgu mwasa pano.” Aku Yesu iporo taulo tu, “Kusuanzi naneŋgu lama ŋgu.
17 Jesu mar baitonin Simon isan eo, “Simon John natun, o ayu kubiyabuwu?” Peter iyababan anayabin Jesu mar baitonin ibatiy, “O ayu kubiyabuwu?” Peter eo, “Regah, sawar etei o iso’ob, o iso’ob ayu o abiyabuwi.” Jesu eo, “Au bobaituw inituw.”
18 Naŋa aporo ŋgua mao nâ pano; nanayoni, lâ zo ŋinde noko tini limoa yo, ande noko uru kugona tamwata ne kelekele aku pwoka kulâ pa nia ndia noko ilo tu kulâ papa. Andeta muli, noko ma koŋa lâ, ŋineŋga noko ma kusuka mbau kâki, aku tamâta toŋge ma ipa wâlo kaika lâ noko tini ku ma ikaino kulâ pa nia toŋge noko tini pwâka tu kulâ papa.”
18 Turobe a tur ao’owen. “Orot boub ima’am ana veya o taiyuw i’osenweini, naatu menamaim a kok imaim iremor, baise inabiregah anamaramaim o boro uma ina’oftobotobon, sabuw afa boro hini’osweini naatu efan men akok boro imaim hinabonawiyi kwanaremor.”
19 Yesu iporo ŋgua kaŋa mine ŋana itula Petero ne mateŋa kilala pwataki. Isama tu Maro Kindeni ŋa ma ipâŋga ŋalae ŋana Petero ne mateŋa ŋinde kâ. Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga ipai Petero tu, “Kumâ, kupono muli pa naŋa”.
19 Jesu tur iti na’atube eo anayabin, i Peter ana morob ef mi’itube boro namorob imaim God wabin nifai nabora’ara’ah. Naatu Peter isan eo, “Kuna kwi’ufnunu.”
20 Petero itale lâ, aku mata ilâ imora pâri-tamâta ŋinde Yesu ilo ndo keno papa, iyoka kinzi rua mulinzi imâ. Ina kala tamâtani ndaina muŋga iparuse ilâ Yesu tini laiti lâ kâŋa-nuŋa nia ku ikasoŋa Yesu tu, “Maro Ŋalae, ea ma io noko lâ kinzi kazâŋa tamâta mbaunzi ilo”.
20 Peter tatabir nuw, naatu bai’ufununayan Jesu biyabuw i bi’ufnunih itin. Iti bai’ufnunenayan i aa fufun ana bay hi’aa Jesu sisibinamaim tugeger eo, “Regah yait boro o nayanuwi?”
21 Petero mata imora pâri-tamâta ŋinde, ŋineŋga ikasoŋa Yesu tu, “Maro Ŋalae, aŋga mana mana ŋana tamâta ŋinde kâ.”
21 Peter nuw ayu John i’itu ana maramaim, Jesu ibatiy, “Regah iti orot isan i mi’itube?”
22 Andeta Yesu itu lâ Petero kawa tu, “Ambo naneŋgu pateâŋa ikeno tu i ma imo via lee ikura lâ naneŋgu zo ŋana ataulo amâ kilo kâ, ande ŋine nde noko ne kelekele tia. Kupono muli pa naŋa.”
22 Jesu iya’afut eo, “Ayu anakok i yawasin ma ayu matabir maiye anararauw na’at, o isa mi’itube kunotanot? Kwi’ufnunu.”
23 Ŋana Yesu ne ŋgua ŋinde kâ, ande kinzi kalo-tawana tamâta sipaturu ŋgua ilâ warakanzi ŋgininzi tu pâri-tamâta ŋinde ma imâte tia. Andeta Yesu ŋandai iporo tu tamâta ŋinde ma imâte tia. Iporo mine tu, “Ambo naneŋgu pateâŋa ikeno tu i ma imo via lee ikura lâ naneŋgu zo ŋana ataulo amâ kilo kâ, ande ŋine nde noko ne kelekele tia.”
23 Anayabin iti isan tur tasasar tit bowturah etei hinowar, iti bai’ufnunenayan i boro men namorob. Baise Jesu eo’o i men morob rouw eomih. I tur iti akisinamo eo, “Ayu anakok i yawasin ma ayu matabir isan, nati o i mi’itube kunotanot?”
24 Pâri-tamâta ŋinde itula ŋgua ŋana vetâŋa ŋinde rârâni, aku inani kala iŋgere ŋgua ŋine lâ pepa ŋine tini. Aku maka kasama tu i ne ŋgua ŋine nde mao nâ.
24 Bai’ufnunenayan iti i boun sawar etei isah eorereb naatu kirumen. It taso’ob i ana eorereb i turobe.
25 Yesu muŋga iveta vetâŋa kie-kie rârâ ŋinde tona. Ambo kinzi tamâta situ siŋgere ŋgua ŋana i ne vetâŋa rârâni taitu-taitu kâ lâ pepa tini, ande naneŋgu morâŋa ikeno mine; pepa lalau ŋinde ma ipâŋga kambwaŋenzi ŋalae tina, aku pepa ŋinde ma ipole nia ndoni ikeno lâ tâno kulu.
25 Jesu sawar moumurih maiyow afa auman sinafen. Sawar etei’imak fefemaim hitakikirum na’at, ayu anotanot iti tafaram tutufin wanawanan boro fef awan takaratan.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.