João 18

MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Yesu ikai noŋa ŋinde marumbu lâ, ŋineŋga ikainzi ne pâri-tamâta ku sipile nia ŋinde silâ simbwaliu Kidron Lââ. Tâno toŋge ikeno pa nia ŋinde, kâi oliv pinde imandi ŋinde. Aku Yesu tavanzi ne pâri-tamâta silâ tâno ŋinde ilo.
1 Depois dessas palavras, Jesus saiu com os seus discípulos para além da torrente de Cedron, onde havia um jardim, no qual entrou com os seus discípulos.
2 Aŋga Judas, ina tamâta ŋana io Yesu lâ kinzi kazâŋa tamâta mbaunzi ilo, ande isama tâno ŋinde lâ, ŋana tu zo rârâ Yesu uru ipasau kunzi ne pâri-tamâta lâ niani ndaina.
2 Judas, o traidor, conhecia também aquele lugar, porque Jesus ia freqüentemente para lá com os seus discípulos.
3 Mine kala Judas ikainzi Rom nenzi zugu tamâta ŋgu toŋge, sitavanzi luma sapâŋa ne sambara pinde muŋga kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala ŋga kinzi Parisai tamâta sisupwanzi, aku ikainzi silâ pa nia ŋinde. Kinzi sisaŋa sinâla tava tâmba lâ mbalaunzi, aku sikai paraŋa ne kelekele tona simâ.
3 Tomou então Judas a coorte e os guardas de serviço dos pontífices e dos fariseus, e chegaram ali com lanternas, tochas e armas.
4 Yesu nde isama lâ ŋana vetâŋa rârâni nao laiti ŋana ipâŋga papa i kâ. Mine kala iyoka nao sondo ilâ pa ŋgu ŋinde, aku ikasoŋanzi tu, “Miki nde kamâ karoto ŋana tamâta ea.”
4 Como Jesus soubesse tudo o que havia de lhe acontecer, adiantou-se e perguntou-lhes: A quem buscais?
5 Ande kinzi siporo taulo tu, “Maka kamâ tu karoto ŋana Yesu, i Nasarete tamwata.”
5 Responderam: A Jesus de Nazaré. Sou eu, disse-lhes. {Também Judas, o traidor, estava com eles.}
6 Kinzi siloŋo Yesu iporo tu, “Naŋani Warakâŋgu Kala Ŋine”, ŋineŋga siruru ku siparoko sitaulo, aku patanzi sindue tâno kulu.
6 Quando lhes disse Sou eu, recuaram e caíram por terra.
7 Ŋineŋga Yesu ikasoŋanzi kilo tu, “Miki nde kamâ karoto ŋana tamâta ea.” Aku sipai tu, “Maka kamâ tu karoto ŋana Yesu, i Nasarete tamwata.”
7 Perguntou-lhes ele, pela segunda vez: A quem buscais? Disseram: A Jesus de Nazaré.
8 Ŋineŋga Yesu itu ŋgua lâ kawanzi tu, “Naŋa apaimi tu Naŋani Warakâŋgu Kala Ŋine. Ambo miki karoto ŋana naŋa kâ, ande ara, kapilenzi tamâta ŋine silâ.”
8 Replicou Jesus: Já vos disse que sou eu. Se é, pois, a mim que buscais, deixai ir estes.
9 Yesu iporo ŋgua ŋine ŋana iveta ne ŋgua muŋgâŋa toŋge ipâŋga kanaŋo kâ. I muŋga iporo pa Maro Kindeni tu, “Noko tamâta pinde kulua naŋa lâ, aku naŋa apile tamâta toŋge lâ ŋgu ŋinde kala i nao tia lâ, ande tia ndo.”
9 Assim se cumpriu a palavra que disse: Dos que me deste não perdi nenhum {Jo 17,12}.
10 Aku pila ŋana kazâŋa kâ toŋge ikeno pa Saimon Petero. Mine kala i mbau ilâ ipasu pila ŋinde yâti ku ipu patarawâŋa tamâta ŋalae ne wurâta tamâta toŋge, i ŋa tu Malkus. Aku pila isalu tamâta ŋinde taŋa pa wia kâ motu piti imbe ndue tâno kulu.
10 Simão Pedro, que tinha uma espada, puxou dela e feriu o servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha direita. {O servo chamava-se Malco.}
11 Ŋineŋga Yesu ipai Petero tu, “Wa, kulumbwa pila itaulo ilâ pa ne karae ilo ŋga! Mana mana, a? Tiambo noko kutu naŋa ma aŋgeŋge ŋana kâmba ŋine Mama ipatea pa naŋa tu ma anu, a?”
11 Mas Jesus disse a Pedro: Enfia a tua espada na bainha! Não hei de beber eu o cálice que o Pai me deu?
12 Ŋineŋga Rom nenzi zugu tamâta ŋinde, sitavanzi nenzi koipu wa kinzi Juda tamâta nenzi sambara wa, nde sikai Yesu kaika ku sipa i mbalau lâ wâlo kaika.
12 Então a coorte, o tribuno e os guardas dos judeus prenderam Jesus e o ataram.
13 Ŋineŋga sikai silâ pa tamâta toŋge, i ŋa tu Anas. Anas nde Kaiafas ana, aŋga Kaiafas nde imo kinzi patarawâŋa tamâta ndoni nenzi tamâta ŋalae lâ mbwera ŋinde.
13 Conduziram-no primeiro a Anás, por ser sogro de Caifás, que era o sumo sacerdote daquele ano.
14 Kaiafas nde tamâtani ndaina muŋga ipainzi Juda tamâta ŋalaŋala mine tu, “Ara ŋana tamâta taitu nâ ma ikai kinda Isrel ŋgu ndamwânda, ku imâte.”
14 Caifás fora quem dera aos judeus o conselho: Convém que um só homem morra em lugar do povo.
15 Aku Saimon Petero kuku pâri-tamâta toŋge nde soka Yesu muli silâ. Patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae muŋga iveta mete kuku pâri-tamâta ŋinde. Mine kala pâri-tamâta ŋinde iyoka Yesu muli ilâ patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae ne ŋgumbi ilo.
15 Simão Pedro seguia Jesus, e mais outro discípulo. Este discípulo era conhecido do sumo sacerdote e entrou com Jesus no pátio da casa do sumo sacerdote,
16 Aŋga Petero nde imandi nia yo, imo nzâla kawa tini laiti. Ŋineŋga pâri-tamâta ŋinde ilâ iporo ŋgua pa wurâta taine toŋge imandi io ŋana nzâla kâ, aku taine ŋinde isâu pa pâri-tamâta ŋinde tu ikai Petero imâ ŋgumbi ilo.
16 porém Pedro ficou de fora, à porta. Mas o outro discípulo {que era conhecido do sumo sacerdote} saiu e falou à porteira, e esta deixou Pedro entrar.
17 Aku wurâta taine ŋinde nde ikasoŋa Petero mine tu, “Tiambo nokoni kala tamâta ndai ne pâri-tamâta toŋge, tiya?” Andeta Petero iporo taulo tu, “Mine tia. Naŋa ŋandai i ne pâri-tamâta ŋga.”
17 A porteira perguntou a Pedro: Não és acaso também tu dos discípulos desse homem? Não o sou, respondeu ele.
18 Aku kinzi wurâta tamâta wa kinzi sambara muŋga sisuŋa yââ. Nia pisi, kala simandi simwai yââ. Mine kala Petero ilâ imandi kunzi imwai yââ.
18 Os servos e os guardas acenderam um fogo, porque fazia frio, e se aqueciam. Com eles estava também Pedro, de pé, aquecendo-se.
19 Kinzi patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae Anas nde imo ikasoŋa Yesu ŋananzi i ne pâri-tamâta kâ, aku ikasoŋa ŋana ŋgua Yesu muŋga ipanananzi tamâta ŋinde tona.
19 O sumo sacerdote indagou de Jesus acerca dos seus discípulos e da sua doutrina.
20 Aku Yesu nde itu ŋgua taulo mine tu, “Naŋa muŋga atula ŋgua panzi tamâta rârâni lâ nia yo. Ikura zo zo naŋa apanananzi lâ nenzi luma ŋana pasauŋa kâ ilo, aku apanananzi lâ Maro Kindeni ne luma sapâŋa tona. Mao nâ, naŋa apanananzi lâ nia ndoni kinzi Juda tamâta uru sipasau ŋinde. Naŋa ŋandai aporo ŋgua toŋge lâ nia paveâŋa ŋga.
20 Jesus respondeu-lhe: Falei publicamente ao mundo. Ensinei na sinagoga e no templo, onde se reúnem os judeus, e nada falei às ocultas.
21 Mine nde ŋana sâ kâ ŋga noko pwasoŋa naŋa, a? Kulâ pwasoŋanzi tamâta ŋinde muŋga siloŋo naneŋgu ŋgua. Kinzi sisama lâ ŋana ŋgua rârâni muŋga aporo atula panzi ŋinde.”
21 Por que me perguntas? Pergunta àqueles que ouviram o que lhes disse. Estes sabem o que ensinei.
22 Yesu iporo ŋgua mine lâ, ŋineŋga sambara toŋge, ina imandi imo Yesu tini laiti, ande iponza Yesu nao ku ipai tu, “Wa, noko ea ipaino tu kuvaligi patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae mine, a?”
22 A estas palavras, um dos guardas presentes deu uma bofetada em Jesus, dizendo: É assim que respondes ao sumo sacerdote?
23 Andeta Yesu itu lâ kawa tu, “Ambo naŋa aporo ŋgua toŋge soki tâ, ande ara, kutula ŋinde pwataki. Taitu kuloŋo ŋga; ambo naŋa aporo ŋgua mao, ande ŋana sâ kâ ŋga noko kuponza naŋa, a?”
23 Replicou-lhe Jesus: Se falei mal, prova-o, mas se falei bem, por que me bates?
24 Ŋineŋga Anas io Yesu ilâ pa patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae toŋge, i ŋa tu Kaiafas. Andeta kinzi ŋandai siyaule wâlo muŋga sipa lâ i mbalau ŋinde piti ŋga.
24 {Anás enviou-o preso ao sumo sacerdote Caifás.}
25 Saimon Petero nde imandi imwai yââ, ŋineŋga kinzi tamâta pinde sikasoŋa i tu, “Tiambo nokoni kala i ne pâri-tamâta toŋge, tiya?” Andeta Petero ipatiâmo ku ipainzi tu, “Mine tia. Naŋa ŋandai i ne pâri-tamâta ŋga.”
25 Simão Pedro estava lá se aquecendo. Perguntaram-lhe: Não és porventura, também tu, dos seus discípulos? Negou-o, dizendo: Não!
26 Ŋineŋga patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae ne wurâta tamâta toŋge kala imâ iporo kuku Petero. Wurâta tamâta ŋinde ninambwe toŋge nde tamâta ŋinde muŋga Petero isalu i taŋa piti. Aku ikasoŋa Petero tu, “Tiambo naŋa muŋga amorano kumo kuku Yesu lâ tâno ŋinde, tiya?”
26 Disse-lhe um dos servos do sumo sacerdote, parente daquele a quem Pedro cortara a orelha: Não te vi eu com ele no horto?
27 Ŋineŋga Petero iporo ipatiâmo kilo mine tu, “Tia ndo kanaŋo!” Aku lâ zoni ndaina, ande tatareko isuŋa kawa.
27 Mas Pedro negou-o outra vez, e imediatamente o galo cantou.
28 Ŋineŋga kinzi Juda tamâta ŋalaŋala sipile Kaiafas ne luma, aku sikai Yesu silâ pa Rom nenzi koipu ŋalae ne luma. Zo ŋga imâ ŋana mbwale-mbwale kâ, aku kinzi Juda tamâta tininzi pwâka tu silâ luma ŋinde ilo. Kinzi kalonzi tawana tu ambo ma silâ tinikoa tamâta ne luma ilo, ande ŋinde ma iveta muso panzi lâ Maro Kindeni nao, kala ma sikura tu sika kâpwa lâ kumbwa ŋinde ne kâŋa-nuŋa, ande tia. Mine kala kinzi ŋandai silâ Rom nenzi koipu ŋalae ne luma ilo ŋga; simandi nia yo sindamwa.
28 Da casa de Caifás conduziram Jesus ao pretório. Era de manhã cedo. Mas os judeus não entraram no pretório, para não se contaminarem e poderem comer a Páscoa.
29 Mine kala Pilata iyâti imâ panzi ku ikasoŋanzi tu, “Miki katu kao tamâta ŋinde ilâ pa ŋgua nia ŋana i ne vetâŋa soki ndia, a?”
29 Saiu, por isso, Pilatos para ter com eles, e perguntou: Que acusação trazeis contra este homem?
30 Andeta kinzi siporo taulo tu, “Ambo i muŋga iveta vetâŋa soki toŋge tia, ande maka ma kakai i kamâ pano, ande tia.”
30 Responderam-lhe: Se este não fosse malfeitor, não o teríamos entregue a ti.
31 Ŋineŋga Pilata ipainzi tu, “Ayo, kakai kalâ, aku kaveta papa ikura warakami nemi ŋgua tukuŋa.” Andeta kinzi Juda tamâta siporo taulo tu, “Ambo taitu miki Rom nemi ŋgua tukuŋa indi kaika pa maka Juda tamâta tu ma kapu tamâta toŋge pâta imâte ŋana i ne vetâŋa soki kâ ndimo.”
31 Disse, então, Pilatos: Tomai-o e julgai-o vós mesmos segundo a vossa lei. Responderam-lhe os judeus: Não nos é permitido matar ninguém.
32 Vetâŋa mine ipâŋga ŋana iveta Yesu ne ŋgua toŋge ipâŋga kanaŋo. Muŋga Yesu iporo itula i ne mateŋa kilala pwataki.
32 Assim se cumpria a palavra com a qual Jesus indicou de que gênero de morte havia de morrer {Mt 20,19}.
33 Ŋineŋga Pilata itaulo ilâ koipu ŋalae ne luma ilo, aku ipainzi ne zugu tamâta tu sikai Yesu simâ. Yesu imâ ipâŋga lâ, ŋineŋga Pilata ikasoŋa tu, “Noko nde Juda nenzi koipu ŋalae, tiya?”
33 Pilatos entrou no pretório, chamou Jesus e perguntou-lhe: És tu o rei dos judeus?
34 Andeta Yesu ikasoŋa Pilata tu, “Tiambo noko tamwata ilo patea ŋgua ŋinde aŋga kuporo, tiya?, kinzi tamâta pinde muŋga siporo situla naŋa parinâŋgu pano.”
34 Jesus respondeu: Dizes isso por ti mesmo, ou foram outros que to disseram de mim?
35 Ande Pilata iporo taulo tu, “Yoo, naŋa ŋandai Juda tamwatâŋgu ŋga! Noko tamwata ne ŋgu wa kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala nde sikaino kumâ pana. Noko muŋga kuveta vetâŋa soki ndia, a?”
35 Disse Pilatos: Acaso sou eu judeu? A tua nação e os sumos sacerdotes entregaram-te a mim. Que fizeste?
36 Yesu nde itu lâ kawa mine tu, “Naŋa ŋandai tâno ŋine ne koipu ŋalae toŋge ŋga. Ambo naŋa nde tâno ŋine ne koipu ŋalae toŋge, ande naneŋgu tamâta ma simandi ŋana paraŋa kâ, aku tamâta toŋge ma ikura tu io naŋa lâ kinzi Juda tamâta ŋalaŋala mbaunzi ilo, ande tia. Taitu naŋa amo koipu ŋalae lâ nia toŋge.”
36 Respondeu Jesus: O meu Reino não é deste mundo. Se o meu Reino fosse deste mundo, os meus súditos certamente teriam pelejado para que eu não fosse entregue aos judeus. Mas o meu Reino não é deste mundo.
37 Ŋineŋga Pilata ikasoŋa kilo tu, “Mine nde mao nâ, noko nde koipu ŋalae toŋge, tiya?” Yesu iporo taulo tu, “Noko tamwata kuporo tu naŋa nde koipu ŋalae toŋge. Naŋa nana ipaguguana amâ apâŋga tâno ŋine kulu ŋana aporo atula ŋgua mao kâ, aku tamâta ea kinzi ilonzi pa ŋgua mao, ande kinzi ŋinde uru siloŋo naneŋgu ŋgua.”
37 Perguntou-lhe então Pilatos: És, portanto, rei? Respondeu Jesus: Sim, eu sou rei. É para dar testemunho da verdade que nasci e vim ao mundo. Todo o que é da verdade ouve a minha voz.
38 Ŋineŋga Pilata ikasoŋa Yesu tu, “Ŋgua ndia nde ŋgua mao, a?”
38 Disse-lhe Pilatos: Que é a verdade?... Falando isso, saiu de novo, foi ter com os judeus e disse-lhes: Não acho nele crime algum.
39 Andeta miki kasama vetâŋa toŋge naŋa uru aveta. Ikura mbwera mbwera, lâ miki Juda nemi kumbwa ŋine, ande naŋa uru ayaute tamâta toŋge ipile luma sakamao iyâti ilâ. Miki ilomi tu naŋa ma ayaute miki Juda ŋgu nemi koipu ŋalae Yesu, tiya?”
39 Mas é costume entre vós que pela Páscoa vos solte um preso. Quereis, pois, que vos solte o rei dos judeus?
40 Andeta kinzi sisarâwa kaika mine tu, “Kuyaute i ndimo! Kuyaute Barabas imâ pama!” Barabas nde nzanzare tamwata toŋge.
40 Então todos gritaram novamente e disseram: Não! A este não! Mas a Barrabás! {Barrabás era um salteador.}

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.