João 12
MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NAA
1 Kari lima kanaŋo taitu keno mo ŋai yo ŋana kumbwa ŋalae ma ipâŋga kâ. Aku lâ zo ŋinde, Yesu ilâ ipâŋga Betani lawea. Lawea ŋinde nde Lasarus ne lawea, ina tamâtani ndaina Yesu muŋga ipaŋo imandi lâ mateŋa nianzi imo via kilo.
1 Seis dias antes da Páscoa, Jesus foi para Betânia, onde estava Lázaro, a quem ele tinha ressuscitado dentre os mortos.
2 Aku kinzi tamâta pinde lâ lawea ŋinde siveta kâpwa ŋana sindekana Yesu kâ. Marta nde ikai wurâta ŋana isu kâpwa panzi tamâta kâ, aŋga Lasarus nde isaŋona kunzi tamâta ŋinde sika kuku Yesu.
2 Prepararam-lhe, ali, uma ceia. Marta servia, e Lázaro era um dos que estavam à mesa com Jesus.
3 Ŋineŋga Maria ikai “belo” mira ŋalae toŋge, samimi kuwae ara keno ilo, ne kulu ŋalae tina. Ikai samimi imâ ku ipaliŋi lâ Yesu kie tini. Ŋineŋga ikai taine kulu pwau ku ipu piti lâ. Aku samimi kuwae ara ŋinde nde itura luma ilo ndoni marumbu lâ.
3 Então Maria, pegando um frasco de perfume de nardo puro, muito precioso, ungiu os pés de Jesus e os enxugou com os seus cabelos. E toda a casa se encheu com o cheiro do perfume.
4 Andeta Yesu ne pâri-tamâta toŋge, i ŋa mine Judas Iskariot, ande ilelea Maria. Judas nde tamâtani ŋine ma muli io Yesu lâ kinzi kazâŋa tamâta mbaunzi ilo. Aku iporo tu,
4 Mas Judas Iscariotes, um dos seus discípulos, aquele que estava para trair Jesus, disse:
5 “Opopo! Ambo kinda muŋga takai samimi kuwae ara ŋine ilâ panzi tamâta tu siko kâ, ande kinzi ma siko lâ mbumbu ‘silva’ 300. Ŋineŋga kinda ma takura tu mbumbu ŋinde talanzi sugorai tamwatanzi. Andeta tia.”
5 — Por que este perfume não foi vendido por trezentos denários e o valor não foi dado aos pobres?
6 Judas ŋandai ilo ŋananzi sugorai tamâta kala iporo ŋgua kaŋa mine ŋga. I nde panawe tamwata. I ne wurâta nde ŋana ikatona mbumbu panzi Yesu ne pâri-tamâta, aku i uru ipanawe mbumbu pinde kinzi sio ikeno ŋinde.
6 Ele disse isso não porque se preocupava com os pobres, mas porque era ladrão e, tendo a bolsa do dinheiro, tirava o que era colocado nela.
7 Andeta Yesu iporo tu, “Noko ma kuporo mine pa taine ŋine ndimo. I ikai ne samimi kuwae ara ŋine kaika lee, ikura lâ zo ŋinde naŋa ma amâte aku kinzi ma sio naŋa karaeŋgu lâ kuru ilo.
7 Mas Jesus disse:
8 Kinzi sugorai tamwatanzi ma simo ku miki ikura zo zo, aŋga naŋa ma amo soŋgo kumi, ande tia.”
8 Porque os pobres estão sempre com vocês, mas a mim vocês nem sempre terão.
9 Kinzi Juda tamâta ŋgu ŋalae nde sisama tu Yesu imo Betani lawea, kala simâ simo lawea ŋinde. Andeta kinzi ŋandai simâ ŋana simora Yesu simbo nâ. Kinzi sisama tu Yesu muŋga ipaŋo Lasarus imandi lâ mateŋa nianzi imo via kilo, ande kala simâ ŋana simora Lasarus tona.
9 Uma numerosa multidão dos judeus ficou sabendo que Jesus estava em Betânia. Eles foram até lá não só por causa dele, mas também para ver Lázaro, a quem ele tinha ressuscitado dentre os mortos.
10 Mine kala kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala siporo sipa ŋgua ŋana sipu Lasarus pâta imâte tona,
10 Mas os principais sacerdotes resolveram matar também Lázaro,
11 ŋana tu kinzi Juda tamâta rârâ kalonzi ŋgere ŋana mâsi ŋalae Yesu muŋga iveta pa Lasarus ŋinde. Mine kala kinzi sipu mulinzi panzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala, aku kalonzi tawana Yesu nâ.
11 porque muitos dos judeus, por causa dele, voltavam crendo em Jesus.
12 Ŋinde ilâ lâ, aku mbwale kilo, ŋineŋga kinzi tamâta rârâ siloŋo pâri tu Yesu nao laiti ŋana imâ ipâŋga Jerusalem lawea kâ. Kinzi tamâta ŋinde muŋga simâ simo Jerusalem ŋana simora kumbwa ŋalae.
12 No dia seguinte, a numerosa multidão que tinha vindo à festa, tendo ouvido que Jesus estava a caminho de Jerusalém,
13 Mine kala kinzi sikai tumba lau ku silâ ŋana sipakâtu kuku Yesu lâ nzâla. Aku sisarâwa siporo mine tu, “Paneâŋa ilâ pa Maro Kindeni! Maro Kindeni itu nzâmbe pa koipu ŋalae ŋine ikai i ndamwa kala imâ! Iveta kie ara pa Isrel nenda koipu ŋalae ŋine!”
13 pegou ramos de palmeiras e saiu ao encontro dele, clamando: “Hosana! Bendito o que vem em nome do Senhor e que é Rei de Israel!”
14 Yesu nde ikai “donki” natu toŋge ku ikâki isaŋona kumbu, aku iyoka mine imâ. Aku ne vetâŋa ŋinde iyoke Maro Kindeni kawa ŋgua pinde muŋga siŋgere lâ pepa tini ikeno mine tu,
14 E Jesus, tendo conseguido um jumentinho, montou-o, segundo está escrito:
15 “Miki tamâta lâ Jerusalem lawea ikeno Saion Tuu kulu, ande miki karuru ndimo. Kamora ŋga, miki nemi Koipu Ŋalae nde isaŋona donki natu kumbu imâ.”
15 “Não tema, filha de Sião, eis que o seu Rei está vindo, montado num filho de jumenta.”
16 Yesu ne pâri-tamâta nde sisama vetâŋa ŋine kilala tia. Andeta muli ŋga, lâ zo ŋinde Maro Kindeni ipaŋo Yesu imandi lâ mateŋa nianzi imo via kilo, ŋineŋga kinzi pâri-tamâta kalonzi ŋgere ŋana Maro Kindeni kawa ŋgua ŋinde ikeno lâ pepa tini, aku sisama tu ŋgua ŋinde nde ŋana Yesu kâ. Aku nenzi ilo-kalo ipâŋga ŋana vetâŋa pinde rârâni ipâŋga papa i tona.
16 Seus discípulos a princípio não compreenderam isso. Mas, quando Jesus foi glorificado, então eles se lembraram de que essas coisas estavam escritas a respeito dele e também de que tinham feito isso com ele.
17 Kinzi tamâta pinde muŋga simo kuku Yesu, kala simora isarâwa papa Lasarus ŋineŋga ipaŋo imandi imo via kilo. Aku kinzi ŋinde silâ ku sitapâri panzi tamâta rârâ ŋana mâsi ŋinde kâ.
17 A multidão que estava com Jesus quando ele chamou Lázaro do túmulo e o levantou dentre os mortos dava testemunho.
18 Mine kala kinzi ŋgu ŋalae nde siloŋo Yesu parina tu muŋga iveta mâsi ŋalae ŋinde. Aku ŋana duvi ŋinde kâ, ande kinzi silâ sipakâtu kuku i lâ nzâla.
18 Por causa disso, também, a multidão saiu ao encontro de Jesus, pois ouviu que ele tinha feito esse sinal.
19 Aŋga kinzi tamâta lâ Parisai ŋgu nde simora ŋine, ŋineŋga siporo imâ warakanzi nâ naonzi mine tu, “Opopo, kinda takura tu tapono tamâta ŋinde nzala, ande tia ndo! Kamora, kinzi tamâta rârâni nde silâ sipono muli pa i marumbuni lâ!”
19 Então os fariseus disseram entre si: — Vocês podem ver que não estão conseguindo nada! Eis que o mundo vai atrás dele.
20 Kinzi tamâta ŋgu ŋalae nde simo Jerusalem lawea ŋana simora kumbwa ŋalae wa sipanea Maro Kindeni wa. Aku kinzi tamâta pinde lâ tinikoa ŋgu nde simo kunzi.
20 Ora, entre os que foram para adorar durante a festa, havia alguns gregos.
21 Ŋineŋga kinzi tinikoa tamâta ŋinde nde silâ pa Pilip. Pilip ne lawea tina nde Betsaida lawea lâ Galilaya tâno. Aku kinzi sipai tu, “Tamâta ŋalae, maka iloma tu kamora Yesu”.
21 Estes se dirigiram a Filipe, que era de Betsaida da Galileia, e lhe pediram: — Senhor, queremos ver Jesus.
22 Ŋineŋga Pilip ilâ iporo ŋgua ŋine pa Andaria, aku kinzi rua silâ siporo pa Yesu.
22 Filipe foi dizê-lo a André, e André e Filipe o comunicaram a Jesus.
23 Andeta Yesu itu lâ kawanzi tu, “Zo ŋga imâ ipâŋga laiti lâ, ŋana Maro Kindeni ma itula naŋa Tamâta Natu kilalâŋgu pwataki tu naŋa nde Maro Ŋalae.”
23 Então Jesus se dirigiu a eles, dizendo:
24 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga itambira ŋgua panzi mine tu, “Naŋa aporo ŋgua mao nâ pami; ambo kaniŋa vâsa ikeno tâno ilo tia, ande vâsa ŋinde ikura tu ipula kanaŋo, nde tia. Taitu miki kaloŋo ŋga; ambo kinzi tamâta sikai vâsa ŋinde ku sipau lâ tâno ilo, ande muli ŋga vâsa ŋinde ma ipagugu kanaŋo rârâ.
24 Em verdade, em verdade lhes digo: se o grão de trigo, caindo na terra, não morrer, fica ele só; mas, se morrer, produz muito fruto.
25 Tamâta ea ilo ndo keno pa tamwata ne via, ande i ne via ŋinde ma nao tia lâ. Aŋga tamâta ea ilo tu i tamwata ne via lâ tâno kulu nde kelekele kaa nâ, ande i ma ikai via mao, ma imo mine ku imo nâ.
25 Quem ama a sua vida perde-a; mas aquele que odeia a sua vida neste mundo irá preservá-la para a vida eterna.
26 Ambo miki ilomi tu kakai kuleŋa pa naŋa, ande nzâla ikeno mine: miki ma koka naŋa muliŋgu. Ŋineŋga ambo naŋa ma amo nia toŋge, ande naneŋgu kuleŋa tamâta ma simo niani ndaina kuku naŋa. Aku naŋa Mama ma ŋoa ŋalae ilanzi tamâta rârâni uru sikai kuleŋa pa naŋa.”
26 Se alguém me serve, siga-me, e, onde eu estou, ali estará também o meu servo. E, se alguém me servir, meu Pai o honrará.
27 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga iporo kilo mine tu, “Kala ŋine nde naŋa iloŋgu malia. Mine nde naŋa ma aporo mana. Tiambo naŋa ma aporo tu ‘Mama, kupono nzâla ŋana nâna ŋinde kala io nao imâ pana’, a? Naŋa ma aporo ŋgua kaŋa mine tia, ŋana tu naŋa amâ amo tâno kulu ŋana akai nâna ndainani nâ.
27 — Agora a minha alma está angustiada, e o que direi? “Pai, salva-me desta hora”? Não, pois foi precisamente com este propósito que eu vim para esta hora.
28 Mama, kutula noko tamwata kilala pwataki!” Yesu iporo mine lâ, ŋineŋga kawa ŋgua toŋge ne sarawâŋa nde iyoka pa samba indue imâ mine tu, “Naŋa muŋga atula kilalâŋgu pwataki, aku ma aveta mine kilo.”
28 Pai, glorifica o teu nome. Então veio uma voz do céu: — Eu já o glorifiquei e ainda o glorificarei.
29 Kinzi tamâta simandi Yesu tini laiti ŋinde nde siloŋo ŋgua ŋinde. Kinzi pinde nde siporo tu, “Ayo, mbamba ipu!”, aŋga pinde nde siporo tu, “Aŋelo toŋge iporo ŋgua papa i!”
29 A multidão que ali estava e que ouviu aquela voz dizia ter havido um trovão. Outros diziam: — Foi um anjo que lhe falou.
30 Andeta Yesu itu lâ kawanzi tu, “Ŋgua kala miki kaloŋo ŋinde ŋandai ŋana isuka naŋa ŋga. Ŋinde nde ŋana isuka miki kâ.
30 Então Jesus explicou:
31 Maro Kindeni ne zo ŋana ipare nia panzi tamâta rârâni ŋana nenzi kiesaka kâ, ande imâ ipâŋga laiti lâ. Aku i ne zo ŋana isoki tâno ŋine ne maro, i ŋa mine Sadana, kala imâ ipâŋga laiti mine nâ.
31 Chegou o momento de este mundo ser julgado, e agora o seu príncipe será expulso.
32 Kinzi ma sisuka naŋa kâki, aku lâ zo ŋinde, ande naŋa ma akainzi tamâta lâ ŋgu ndoni simâ pa naŋa.”
32 E eu, quando for levantado da terra, atrairei todos a mim.
33 Yesu iporo ŋgua ŋine ŋana itula i ne mateŋa kilala pwataki.
33 Ele dizia isto, significando com que tipo de morte estava para morrer.
34 Andeta kinzi tamâta nde siporo taulo tu, “Ŋgua toŋge ikeno lâ nenda ŋgua tukuŋa ne pepa tini tu Kirisi ma imo via lâ tâno kulu ku imo nâ. Mine nde mana mana ŋga noko kuporo tu kinzi ma sisuka Tamâta Natu kâki, a? Tamâta Natu nde ea.”
34 A multidão disse: — Nós ouvimos da Lei que o Cristo permanece para sempre. Como, então, você diz que é necessário que o Filho do Homem seja levantado? Quem é esse Filho do Homem?
35 Ŋineŋga Yesu itambira ŋgua panzi mine tu, “Sinâla ma imo yo lâ miki ŋginimi ikura zo mbwana-mbwana nâ. Kala ŋine miki kamo tava sinâla, kala kakura ŋana koka nzâla kalâ. Ambo sinâla ma imo ku miki tia, ande kondoma ma iturami. Ambo tamâta toŋge uru iyoka kondoma ilo, ande i izizâla tu ilâ mana.
35 Jesus respondeu:
36 Sinâla nde imo kumi yo. Ambo miki ma kalomi tawana sinâla, ande miki ma kamo katogo sinâla ne tamâta mine.”
36 Enquanto vocês têm a luz, creiam na luz, para que se tornem filhos da luz. Depois de dizer isso, Jesus foi embora e ocultou-se deles.
37 Iveta mine ŋana duvi ŋine kâ; kinzi muŋga simora i iveta mâsi kaika kie-kie ŋinde rârâni, andeta kalonzi tawana i tia.
37 E, embora tivesse feito tantos sinais na presença deles, não creram nele,
38 Aku nenzi taŋa-kaika ŋinde iveta ŋgua-tulâŋa tamâta Aisaia ne ŋgua ipâŋga kanaŋo. Aisaia muŋga iporo mine tu,
38 para se cumprir a palavra do profeta Isaías, que diz: “Senhor, quem creu em nossa pregação? E a quem foi revelado o braço do Senhor?”
39 Kinzi sikura tu kalonzi tawana Yesu, ande tia. Aisaia muŋga itula ŋine ne duvi pwataki mine tu,
39 Por isso, não podiam crer, porque Isaías disse ainda:
40 “Maro Kindeni iveta kinzi matanzi leva-leva lâ, aku iveta taŋanzi kaika lâ. Mine nde matanzi ikura tu simora kelekele, ande tia, aku ilonzi kalonzi ikura tu sisama ŋgua ne duvi, ande tia. Kinzi sikura tu sipalele ilonzi kalonzi itaulo imâ pa naŋa kilo ŋana avetanzi sondo kâ, ande tia.”
40 “Cegou os olhos deles e endureceu-lhes o coração, para que não vejam com os olhos, nem entendam com o coração, e se convertam, e sejam por mim curados.”
41 Aisaia isama tu Yesu ma imâ ipâŋga muli tava Maro Kindeni ne walo kaika. Mine kala iporo ŋgua ŋine ŋana Yesuni kâ.
41 Isaías disse isso porque viu a glória dele e falou a respeito dele.
42 Aŋga kinzi Juda tamâta ŋalaŋala pinde rârâ kalonzi tawana Yesu. Taitu siruru ŋananzi Parisai tamâta. Mine kala situla nenzi kalo-tawana ŋinde pwataki, ande tia. Kinzi sisama tu ambo nenzi kalo-tawana ma ipâŋga nia yo, ande kinzi Parisai tamâta ma siŋaranzi simo niaka ŋana nenzi ŋgu.
42 No entanto, muitos dentre as próprias autoridades creram em Jesus, mas, por causa dos fariseus, não o confessavam, para não serem expulsos da sinagoga.
43 Ŋana tu kinzi Parisai tamâta ilonzi ndo tu kinzi tamâta ma sisuka ŋanzi kâki. Andeta ilonzi tu Maro Kindeni ma isuka ŋanzi kâki, ande tia.
43 Porque amaram mais a glória dos homens do que a glória de Deus.
44 Yesu iporo kawa ŋalae yâti mine tu, “Tamâta ea kalo tawana naŋa, ande i kalo tawana naŋa simboŋgu nâ tia. I kalo tawana Mama tona, ina isupwana kala amâ.
44 E Jesus clamou, dizendo:
45 Aŋga tamâta ea imora naŋa, ande imora Mama tona, ina isupwana kala amâ.
45 E quem vê a mim vê aquele que me enviou.
46 Naŋa amâ amo tâno kulu atogo sinâla mine. Mine kala tamâta ea kalo tawana naŋa ma imo kondoma ilo, ande tia.
46 Eu vim como luz para o mundo, a fim de que todo aquele que crê em mim não permaneça nas trevas.
47 Ambo tamâta toŋge iloŋo naneŋgu ŋgua, andeta ipaveta kuku tia, ande naŋa ma asowe ŋgua lâ tamâta ŋinde tini, ande tia. Naŋa ŋandai amâ amo tâno kulu ŋana asowe ŋgua lâ tamâta tininzi ŋga. Naŋa amâ ŋana akainzi piti lâ kondoma ilo.
47 Se alguém ouvir as minhas palavras e não as guardar, eu não o julgo. Porque eu não vim para julgar o mundo, e sim para salvá-lo.
48 Ambo tamâta toŋge ipu muli pa naŋa ku ipaveta kuku naneŋgu ŋgua tia, ande naneŋgu ŋgua ma itula i kilala pwataki. Naŋa muŋga atula ŋgua pwataki, aku naneŋgu ŋguani ndaina ma muli itula tamâta nenzi kiesaka pwataki, lâ zo ŋalae ŋana tâno ne zo marumbu kâ.
48 Quem me rejeita e não recebe as minhas palavras tem quem o julgue; a própria palavra que falei, essa o julgará no último dia.
49 Ŋana tu naŋa ŋandai akai ŋgua lâ warakâŋgu nâ iloŋgu ŋineŋga aporo ŋga. Mama isupwa naŋa kala amâ, aku nanayoni i tamwata io ŋgua rârâni lâ kawâŋgu ŋana aporo atula kâ.
49 Porque eu não falei por mim mesmo, mas o Pai, que me enviou, esse me ordenou o que dizer e o que anunciar.
50 Naŋa asama tu Mama kawa ŋgua ŋine nde ikura tu ivetanzi tamâta sikai via mao, ma simo vianzi mine ku simo nâ. Mine kala ŋgua rârâni naŋa aporo ŋine, ande Mama muŋga io lâ kawâŋgu ŋana aporo atula pwataki kâ.”
50 E sei que o seu mandamento é a vida eterna. Portanto, as coisas que eu digo, digo exatamente assim como o Pai me falou.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.