Gálatas 5
MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NVT
1 Kirisi ilo tu kinda ma tamo tininda soo nâ. Mine kala ipalalana ŋgua tukuŋa ne nimbu piti lâ tininda marumbu lâ. Ayo, miki kamandi kaika, aku kapu mulimi panzi tamâta ea ilonzi tu Mose ne ŋgua tukuŋa ma ikai poe kaika pami kilo!
1 Portanto, permaneçam firmes nessa liberdade, pois Cristo verdadeiramente nos libertou. Não se submetam novamente à escravidão da lei.
2 Miki kaloŋo sondo ŋga. Naŋa Paulo warakâŋgu apaimi tu ambo miki ilomi tu karae-veŋa ne mâsi ma ivetami kapâŋga tamâta sondo lâ Maro Kindeni nao, aku ŋana duvi ŋinde kâ miki ma kasâu panzi Juda tamâta tu ma sive karaemi, ande Kirisi ne mateŋa ma ikura ŋana ivilami tia ku tia ndo.
2 Prestem atenção! Eu, Paulo, lhes digo: se vocês se deixarem ser circuncidados, Cristo de nada lhes servirá.
3 Naŋa aporo ŋgua kaika pami kilo mine; tamâta ea isâu panzi Juda tamâta tu ma sive i karae, ande tamâta ŋinde imo ŋgua tukuŋa ndoni kalo.
3 Volto a dizer: todo aquele que se deixa ser circuncidado deve obedecer a toda a lei.
4 Miki tamâta ea uru kapaveta kuku Mose ne tukuŋa, aku ŋana nemi vetâŋa ŋinde kâ miki katu ma kapâŋga tamâta sondo lâ Maro Kindeni nao, ande miki tamâta ŋinde kapatâpa warakami piti ndo lâ ŋana Kirisi kâ, kala kapu mulimi pa Maro Kindeni ne wisi-wisi marumbu lâ.
4 Pois, se vocês procuram tornar-se justos diante de Deus pelo cumprimento da lei, foram separados de Cristo e caíram para longe da graça.
5 Aŋga maka kaloma tawana Kirisi, aku Koroani Sapâŋa uru isukama ŋana kao tinima ŋana zo muli kâ, lâ zo ŋinde Maro Kindeni ma iporo tu maka kamo iloma mbâra-mbâra lâ i nao.
5 Mas nós que vivemos pelo Espírito esperamos ansiosamente receber pela fé a justiça que Deus nos prometeu.
6 Tamâta ea kinzi sipaipa kuku Yesu Kirisi lâ, kinzi ŋinde sisama mine; lâ Maro Kindeni nao, ambo tamâta toŋge ikai karae-veŋa ne mâsi lâ tini tâku tia tâku, ande ŋinde nde kelekele kaa nâ. Taitu kaloŋo ŋga; ambo tamâta toŋge kalo tawana Kirisi, aku ne kalo-tawana ŋinde igagati i ŋana tini mwasa ndo panzi i tini pinde, ande vetâŋa taituni ŋinde nde vetâŋa mao.
6 Pois, em Cristo Jesus, não há benefício algum em ser ou não circuncidado. O que importa é a fé que se expressa pelo amor.
7 Muŋga miki uru kao nemi kalo-tawana ilâ sondo ndo pa Kirisi. Aŋga tamâta ea ipono nzalami, kala kapu mulimi pa Maro Kindeni ne ŋgua mao kâ, a?
7 Vocês estavam indo bem na corrida; quem os impediu de seguir a verdade?
8 Vetâŋa mine ŋandai iyoka pa Maro Kindeni imâ ŋga, ŋana tu Maro Kindeni uru isarâwa pami tu kalâ kamo kuku i.
8 Certamente não foi Deus quem os levou a pensar assim, pois ele os chamou para serem livres.
9 Miki kalomi ŋgere sondo ŋga. “Yisi tini mwata ikura ŋana ipundia puroŋa ndoni.”
9 Um pouco de fermento se espalha por toda a massa.
10 Andeta Maro Ŋalae ipu tini kaika pa naŋa, kala kaloŋgu tawana tu miki ma koka muliŋgu, aku ma kapu mulimi pa karae-veŋa ne mâsi. Tamâta ea itu iyaula ilomi kalomi ŋana kelekele ŋinde kâ, ande naŋa asama tia. Taitu naŋa asama tu Maro Kindeni ma ipare nia pa tamâta ŋinde.
10 Confio que o Senhor os guardará de crer em falsos ensinamentos. Aquele que os perturbar, seja ele quem for, será julgado.
11 Niŋgu-nambwe wukale, tamâta pinde silâŋe ku siporo tu naŋa uru atu ŋgua kaika panzi tamâta ŋana ma sikai karae-veŋa ne mâsi lâ tininzi. Andeta kaloŋo ŋga; ambo naŋa ma aporo ŋgua kaŋa mine, ande kinzi Juda tamâta ma sikai kazâŋa pa naŋa tia. Ambo naŋa ma asâu ŋana karae-veŋa ne mâsi kâ, ande kinzi Juda tamâta ma wisinzi nâna kilo ŋana ŋgua ŋana Yesu ne mateŋa lâ kâi popole tini kâ, ande ma tia. Andeta naŋa ŋandai asâu ŋana mâsi ŋinde ŋga.
11 Irmãos, se eu ainda prego que vocês devem ser circuncidados, como dizem alguns, por que continuo a ser perseguido? Se eu não pregasse a salvação exclusivamente por meio da cruz, ninguém se ofenderia.
12 Kinzi tamâta ŋinde uru sizavaru ilomi kalomi. Mine nde ikeno pa kinzi warakanzi; ambo situ sipaive warakanzi karaenzi, ande ara ŋana ma sipaive karaenzi ndoni!
12 Esses sujeitos que os perturbam deveriam castrar a si mesmos!
13 Niŋgu-nambwe wukale, miki kaloŋo ŋga. Maro Kindeni muŋgani ipateami ŋana ma kamo piti ndo ŋana ŋgua tukuŋa ne nimbu kâ. Taitu miki ma ilomi mine tu, “Ara, mine nde maka ma kapaveta kuku ilo-kalo siŋga ne vetâŋa kilo”, mine ndimo. Ara ŋana miki taitu-taitu ma kao ilomi ndo ilâ panzi kalo-tawana tamâta, aku kaveta vetâŋa ara nâ panzi ŋana isukanzi kâ.
13 Porque vocês, irmãos, foram chamados para viver em liberdade. Não a usem, porém, para satisfazer sua natureza humana. Ao contrário, usem-na para servir uns aos outros em amor.
14 Ŋgua tukuŋa taituni nâ inzuku Mose ne ŋgua tukuŋa rârâni. Ŋgua tukuŋa ŋinde nde mine; “Noko ma tini mwasa panzi tini pinde, itogo noko tini mwasa pa tamwata mine”.
14 Pois toda a lei pode ser resumida neste único mandamento: “Ame o seu próximo como a si mesmo”.
15 Miki kapakatona sondo ŋga! Miki uru kapambita wa kakai kazâŋa potomule lâ warakami ŋginimi, itogo ŋgoa ŋgoi uru siveta mine. Ambo miki ma kapile mâsi ŋinde tia, ande ma kapayaula warakami ndo lâ.
15 Mas, se vocês estão sempre mordendo e devorando uns aos outros, tenham cuidado, pois correm o risco de se destruírem.
16 Naŋa apaimi tu ambo miki ma kapaveta kuku vetâŋa ndia Koroani Sapâŋa itula pami ikura zo zo, ande miki ma kakura ŋana kapaveta kuku ilo-kalo siŋga ne vetâŋa potomule, ande tia.
16 Por isso digo: deixem que o Espírito guie sua vida. Assim, não satisfarão os anseios de sua natureza humana.
17 Kinda tasama tu ilo-kalo siŋga uru ikai kazâŋa pa Koroani Sapâŋa, aku Koroani Sapâŋa kala uru ikai kazâŋa pa ilo-kalo siŋga mine nâ. Kinzi rua uru sipara ku simo nâ. Mine kala vetâŋa ndia miki ilomi patea tu kaveta, ande miki kakura ŋana kaveta vetâŋa ŋinde, ande tia.
17 A natureza humana deseja fazer exatamente o oposto do que o Espírito quer, e o Espírito nos impele na direção contrária àquela desejada pela natureza humana. Essas duas forças se confrontam o tempo todo, de modo que vocês não têm liberdade de pôr em prática o que intentam fazer.
18 Andeta kaloŋo ŋga; ambo Koroani Sapâŋa uru ikai poe pami, ande ŋgua tukuŋa ne wurâta ikeno ŋana ikai poe pami, ande tia.
18 Quando, porém, são guiados pelo Espírito, não estão debaixo da lei.
19 Miki kasama lâ ŋana ilo-kalo siŋga ne vetâŋa kâ. Ilo-kalo ŋinde uru igagatinzi tamâta ŋana siveta vetâŋa potomule kie-kie mine; vetâŋa ŋana sipalulua tininzi potomule kâ, aŋga vetâŋa sakamao kie-kie,
19 Quando seguem os desejos da natureza humana, os resultados são extremamente claros: imoralidade sexual, impureza, sensualidade,
20 aŋga vetâŋa ŋana sipaneanzi maro laŋeŋa kâ, aŋga vetâŋa ŋana siveta nzâmbe sakamao kie-kie kâ, aŋga vetâŋa ŋana sikai kazâŋa panzi tininzi pinde kâ, aŋga vetâŋa ŋana sipawa ŋgua kâ, aŋga vetâŋa ŋana sipadâda kâ, aŋga vetâŋa ŋana wisinzi nâna kâ, aŋga vetâŋa ŋana sipasuka warakanzi tininzi kâ, aŋga vetâŋa ŋana sipwa pwapwataki kâ,
20 idolatria, feitiçaria, hostilidade, discórdias, ciúmes, acessos de raiva, ambições egoístas, dissensões, divisões,
21 aŋga vetâŋa ŋana ilonzi yosi kâ, aŋga vetâŋa ŋana sinu lââ kaika ku sidauda kâ, aŋga vetâŋa ŋana sitara kawanzi pakâe-pakâe potomule kâ, aŋga vetâŋa kie-kie mine. Muŋga naŋa aporo ŋgua pami, kala ŋine aporo ŋgua kaŋa ŋainani kilo; tamâta ea kinzi uru siveta vetâŋa kie mine, ande kinzi tamâta ŋinde ma sikura tu simo Maro Kindeni ne ŋgumbi ilo, ande tia.
21 inveja, bebedeiras, festanças desregradas e outros pecados semelhantes. Repito o que disse antes: quem pratica essas coisas não herdará o reino de Deus.
22 Taitu Koroani Sapâŋa uru iveta ilo-kalo ara tava vetâŋa ara ipâŋga lâ ilonda kalonda. Ŋinde itogo Koroani Sapâŋa ipula kanaŋo ipâŋga lâ kinda nenda via mwasina. Vetâŋa arara ŋinde, ande mine; vetâŋa ŋana tininda mwasa ndo panzi tininda pinde kâ, aŋga vetâŋa ŋana ndekâŋa kâ, aŋga vetâŋa ŋana wisinda pisi kâ, aŋga vetâŋa ŋana wisinda nâna walele tia kâ, aŋga vetâŋa ŋana kalonda sukâŋa ŋananzi tamâta kâ, aŋga vetâŋa ŋana taveta kenda ara panzi tamâta kâ, aŋga vetâŋa ŋana taveta ikura nenda ŋgua pâŋa mine kâ,
22 Mas o Espírito produz este fruto: amor, alegria, paz, paciência, amabilidade, bondade, fidelidade,
23 aŋga vetâŋa ŋana tamo mwasa nâ kunzi tamâta kâ, aŋga vetâŋa ŋana tapu mulinda pa vetâŋa potomule kie-kie kâ. Ŋgua tukuŋa toŋge indi kaika ŋana vetâŋa kie mine, ande tia.
23 mansidão e domínio próprio. Não há lei contra essas coisas!
24 Tamâta ea kinzi kalonzi tawana Yesu Kirisi, kinzi ŋinde rârâni sipile ilo-kalo siŋga ŋinde marumbu lâ. Ŋinde itogo kinzi sipu ilo-kalo siŋga ŋinde lâ kâi popole tini imâte lâ.
24 Aqueles que pertencem a Cristo Jesus crucificaram as paixões e os desejos de sua natureza humana.
25 Koroani Sapâŋa via mao ilua kinda lâ. Mine nde ara ŋana kinda ma tapono muli pa vetâŋa ndia Koroani Sapâŋa ipatea pa kinda.
25 Uma vez que vivemos pelo Espírito, sigamos a direção do Espírito em todas as áreas de nossa vida.
26 Kinda ma tapasuka warakânda tininda ndimo. Aku kinda ma taveta vetâŋa pinde panzi ninda-nambwe kalo-tawana tamâta ŋana iveta wisinzi nâna kâ, mine ndimo. Aku kinda ma tapadâda ndimo.
26 Não nos tornemos orgulhosos, provocando e invejando uns aos outros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.