Atos 8
MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NTLH
1 Aku Saulo ilo ara nâ ŋana sipu Setepana pâta imâte.
1 E Saulo aprovou a morte de Estêvão. Naquele mesmo dia a igreja de Jerusalém começou a sofrer uma grande perseguição. E todos os cristãos, menos os
2 Aŋga tamâta pinde nde sikai Setepana karae ku sikai silâ sikea, ku sita wa sikai kalo-kalo ŋalae tina ŋana. Tamâta ŋinde nenzi kalo-tawana nde ikeno mao pa Maro Kindeni nâ.
2 Alguns homens religiosos sepultaram Estêvão e choraram muito por causa da sua morte.
3 Aŋga Saulo nde ikai wurâta ŋana izavarunzi tamâta ŋinde kalonzi tawana Yesu. Iyoka ilâ nenzi luma ilo ku ikainzi taine wa tamâne wa, aku ilaenzi silâ ionzi lâ luma sakamao ilo.
3 Porém Saulo se esforçava para acabar com a igreja. Ele ia de casa em casa, arrastava homens e mulheres e os jogava na cadeia.
4 Aŋga kalo-tawana tamâta ŋinde kala sikâwa pwapwataki silâ, ande silâ sikura nia nia situla pâri ara panzi tamâta.
4 Aqueles que tinham sido espalhados anunciavam o evangelho por toda parte.
5 Aku Pilip nde indue ilâ lawea ŋalae toŋge ikeno Samaria tâno, ku itula Yesu parina panzi tu i tamwata nde Kirisi.
5 Filipe foi até a capital da Samaria e anunciava Cristo às pessoas dali,
6 Tamâta ŋgu ŋalae ŋinde simora Pilip iveta mâsi kaika pinde, kala taŋanzi mwasa nâ sipaloŋo pa Pilip ne ŋgua.
6 e as multidões ouviam com atenção o que ele dizia. Todos o escutavam e viam os milagres que ele fazia.
7 Aku lâ ŋgu ŋinde, ande koroani saka sipakâe kunzi tamâta rârâ. Andeta Maro Ŋalae ne walo isokinzi koroani saka ŋinde piti, kala sisuŋa kawanzi sitara sakamao ndo ku sipilenzi silâ. Aŋga tamâta rârâ tukanzi pââsââ wa kenzi sakamao wa, ande Maro Ŋalae ne waloni ndaina ivetanzi sipâŋga ara kilo.
7 Os espíritos maus, gritando, saíam de muitas pessoas, e muitos coxos e paralíticos eram curados.
8 Mine nde tamâta simo lawea ŋinde nde ilonzi ndeka pâta kanaŋo.
8 E assim o povo daquela cidade ficou muito alegre.
9 Aku tamâta toŋge imo lawea ŋinde, i ŋa mine Saimon. I tamâta ŋana iveta nzâmbe sakamao, aku uru iveta Samaria tamâta rârâni ilonzi rârâ. I uru ipandekâna tamwata tu, “Naŋa nde tamâta ŋalae.”
9 Morava ali um homem chamado Simão, que desde algum tempo atrás fazia feitiçaria entre os samaritanos e os havia deixado muito admirados. Ele se fazia de importante,
10 Aku tamâta rârâni simo lawea ŋinde, kinzi mbaliŋa warakanzi wa sugorai tamwatanzi wa, kinzi rârâni sindeka ŋana siloŋo Saimon ne ŋgua. Kinzi uru siporo mine tu, “Tamâta ŋine nde ikai Maro Kindeni ne kaika ku ipâŋga Maro Ŋalae!”
10 e os moradores de Samaria, desde os mais importantes até os mais humildes, escutavam com muita atenção o que ele dizia. Eles afirmavam: — Este homem é o poder de Deus! Ele é “o Grande Poder”!
11 Aku sipono muli papa, ŋana tu ikura zo luandondo iveta mâsi ŋalaŋala kie-kie, aku simora ŋinde itogo mâsi kanaŋo, kala ilonzi rârâ.
11 Eles davam atenção ao que Simão fazia porque durante muito tempo ele os havia deixado assombrados com as suas feitiçarias.
12 Andeta muli, ŋineŋga Pilip imâ ipâŋga ku itula pâri ara panzi ŋana Maro Kindeni ne mâsi ŋana ikai maro panzi tamâta kâ, aku itula Yesu Kirisi parina pwataki panzi tona. Aku lâ zo ndaina kinzi taine wa tamâne wa kalonzi tawana Pilip ne ŋgua, kala silili pâri ara ne lââ.
12 Mas eles acreditaram na mensagem de Filipe a respeito da boa notícia do Reino de Deus e a respeito de Jesus Cristo e foram batizados, tanto homens como mulheres.
13 Aku Saimon tamwata kala ipâŋga kalo-tawana tamâta mine nâ, ku ilili pâri ara ne lââ. Ŋineŋga Saimon iyoka Pilip muli ikura nia wa zo wa, aku mata imora mâsi ŋalaŋala kie-kie ipâŋga, kala i ilo rârâ.
13 O próprio Simão também creu. E, depois de ser batizado, acompanhava Filipe de perto, muito admirado com os grandes milagres e maravilhas que ele fazia.
14 Aŋga kinzi pâri-tamâta simo Jerusalem lawea ŋinde nde siloŋo ŋgua tu Samaria tamâta sipaveta kuku Maro Kindeni ne ŋgua lâ. Mine kala sisupwanzi Petero ku Yoane rua silâ panzi.
14 Os apóstolos , que estavam em Jerusalém, ficaram sabendo que o povo de Samaria também havia recebido a palavra de Deus e por isso mandaram Pedro e João para lá.
15 Kinzi rua sipâŋga Samaria lâ, ŋineŋga sikai noŋa pa Maro Ŋalae tu ma io Koroani Sapâŋa indue panzi kalo-tawana tamâta lâ lawea ŋinde,
15 Quando os dois chegaram, oraram para que a gente de Samaria recebesse o Espírito Santo,
16 ŋana tu tamâta ŋinde muŋga sikai lââ-liliŋa lâ Yesu ŋa, ambo taitu Koroani Sapâŋa ŋandai indue imâ panzi ŋga.
16 pois o Espírito ainda não tinha descido sobre nenhum deles. Eles apenas haviam sido batizados em nome do Senhor Jesus.
17 Mine kala Petero ku Yoane rua sio mbaunzi kâki lâ kinzi kalo-tawana tamâta ŋinde kulunzi, aku Koroani Sapâŋa indue panzi lâ.
17 Aí Pedro e João puseram as mãos sobre eles, e assim eles receberam o Espírito Santo.
18 Saimon nde imoranzi pâri-tamâta rua sio mbaunzi lâ tamâta kulunzi ŋana sikai Koroani Sapâŋa kâ, kala ikai mbumbu imâ panzi rua, aku ipainzi tu,
18 Simão viu que, quando os apóstolos punham as mãos sobre as pessoas, Deus dava a elas o Espírito Santo. Por isso ofereceu dinheiro a Pedro e a João,
19 “Miki rua kaika ŋinde kalua naŋa tona. Naŋa iloŋgu tu ma ao mbauŋgu kâki lâ tamâta kulunzi ŋana sikai Koroani Sapâŋa kâ.”
19 dizendo: — Quero que vocês me deem também esse poder. Assim, quando eu puser as mãos sobre alguém, essa pessoa receberá o Espírito Santo.
20 Andeta Petero imbita ku ipai tu, “Opopo, noko ilo tu kuko Maro Kindeni ne walo ŋine lâ mbumbu, a? Ara ŋana noko ma kulâ kupayaula tava ne mbumbu!
20 Então Pedro respondeu: — Que Deus mande você e o seu dinheiro para o inferno! Você pensa que pode conseguir com dinheiro o
21 Noko pwura ŋana kuveta Maro Kindeni ne wurâta kutogo maka mine, ande tia ndo, ŋana tu lâ i nao noko ne ilo-kalo nde soki ndo!
21 Você não tem direito de tomar parte no nosso trabalho porque o seu coração não é honesto diante de Deus.
22 Mine nde kupalele ilo kalo aku kupu muli papa ne vetâŋa potomule ŋine. Aku kuno pa Maro Ŋalae tu ma izavaru noko ne kiesaka piti lâ tini ŋana ilo-kalo mine ikeno pano. Tiambo i ma iveta mine tâ.
22 Arrependa-se, deixe o seu plano perverso e peça ao Senhor que o perdoe por essa má intenção.
23 Ŋana tu naneŋgu morâŋa tu noko ilo makisa ndo, aku kiesaka nde ipaipa kuno kala ikai poe pano.”
23 Vejo que você está cheio de inveja, uma inveja amarga como fel, e vejo também que você está preso pelo pecado.
24 Ŋineŋga Saimon itu lâ kawanzi tu, “Miki rua kano pa Maro Ŋalae tu ma ivilana! Naŋa tiniŋgu pwâka tu vetâŋa kala miki rua kaporo ŋana ŋinde ma imâ ipâŋga pana.”
24 Aí Simão disse a Pedro e a João: — Por favor, peçam ao Senhor por mim para que não aconteça comigo nada do que vocês disseram.
25 Aku muli, ŋineŋga Petero ku Yoane rua situla Maro Ŋalae kawa ŋgua panzi tamâta lâ lawea ŋinde. Situla lâ, ŋineŋga rua sitaulo silâ pa Jerusalem lawea kilo. Aku situla pâri ara panzi tamâta simo lawea rârâ ikeno Samaria tâno. Soka mine lee silâ sipâŋga Jerusalem.
25 Depois de terem dado o seu testemunho e de terem pregado a palavra do Senhor, Pedro e João voltaram para Jerusalém. No caminho eles espalhavam o evangelho em muitos povoados da Samaria.
26 Ŋinde ilâ lâ, ŋineŋga zo toŋge Maro Ŋalae ne aŋelo toŋge ipai Pilip tu, “Kumandi ku kundue kulâ pa nzâla ŋinde ipile Jerusalem lawea indue ilâ pa Gasa lawea.” Nzâla ŋinde ilâ nia bilimu toŋge ŋgini.
26 Um anjo do Senhor disse a Filipe: — Apronte-se e vá para o Sul, pelo caminho que vai de Jerusalém até a cidade de Gaza. (Pouca gente passava por aquele caminho.)
27 Mine kala Pilip imandi ku iyoka nzâla ilâ. Iyoka ilâ, ande mata ilâ imora Itiopia tamâta toŋge. I nde tamâta koipu, aku uru ikai wurâta ŋana ikatona mbumbu wa kelekele papa Kandesi, ina Itiopia ŋgu nenzi koipu taine ŋalae. Tamâta ŋinde muŋga imo Jerusalem ŋana ipanea Maro Kindeni kâ,
27 — ausente —
28 aku ŋine itaulo ilâ kilo. Isaŋona ne kareta kulu, ande ipono ŋgua ŋinde muŋga ŋgua-tulâŋa tamâta Aisaia iŋgere lâ pepa tini.
28 — ausente —
29 Aku Koroani Sapâŋa ipai Pilip tu, “Kulâ pa kareta ŋine, aku pwoka kareta tini laiti.”
29 Então o Espírito Santo disse a Filipe: — Chegue perto dessa carruagem e acompanhe-a.
30 Ŋineŋga Pilip ipalilu ilâ laiti, aku iloŋo tamâta ŋinde ipono ŋgua-tulâŋa tamâta Aisaia ne pepa ŋinde pwataki lâ kawa. Aku Pilip ikasoŋa tu, “Ayo, aŋga noko kusama ŋgua kala kupono ŋinde ne duvi, tiya?”
30 Filipe correu para perto da carruagem e ouviu o funcionário lendo o livro do profeta Isaías. Aí perguntou: — O senhor entende o que está lendo?
31 Andeta tamâta ŋinde itu lâ kawa ku iporo tu, “Ambo tamâta toŋge ma itula duvi pwataki pa naŋa tia, ande ma akura tu asama duvi mâsi mana, a?” Mine kala ipai Pilip tu, “Pwâki kumâ ku kusaŋona kuku naŋa talâ.”
31 — Como posso entender se ninguém me explica? — respondeu o funcionário. Então convidou Filipe para subir e sentar-se com ele na carruagem.
32 Maro Kindeni ne ŋgua ŋgereŋa kala tamâta ŋinde ipono, ande mine:
32 A parte das Escrituras Sagradas que o funcionário estava lendo era esta: “Ele era como um cordeiro que é levado para ser morto; era como uma ovelha que fica muda quando cortam a sua lã. Ele não disse nada.
33 Kinzi sitawa i ndue ndo ku siveta maŋeti papa, aku siveta ŋgua toŋge sondo papa lâ ŋgua nia, ande tia. Ea ma ikura tu itapâri ŋana tamâta ŋinde ne vâsa kâ, a? Tia ndo, ŋana tu sitikia ne via piti lâ tâno kulu.”
33 Foi humilhado, e foram injustos com ele. Ninguém poderá falar a respeito de descendentes dele, já que a sua vida na terra chegou ao fim.”
34 Aku koipu ŋinde ipai Pilip tu, “Naŋa ano pano tu kuporo ŋgua itaulo imâ pana. Ŋgua-tulâŋa tamâta iporo ŋana ea kâ aŋga iŋgere ŋgua ŋine. Iporo ŋana i tamwata kâ, tiya?, iporo ŋana tamâta toŋge.”
34 O funcionário perguntou a Filipe: — Por favor, me explique uma coisa! De quem é que o profeta está falando isso? É dele mesmo ou de outro?
35 Ŋineŋga Pilip ikai Maro Kindeni ne ŋgua ŋgereŋa katiŋe ndainani nâ, aku itula pâri ara ŋana Yesu kâ pa tamâta ŋinde.
35 Então, começando com aquela parte das Escrituras, Filipe anunciou ao funcionário a boa notícia a respeito de Jesus.
36 Kinzi rua soka nzâla silâ yo, aku sipâŋga lââ toŋge tini. Ŋineŋga koipu ŋinde iporo tu, “Kumora ŋga, lââ ikeno. Naŋa atu alili pâri ara ne lââ. Aŋga sâ ndia isae nzâla ŋanana.” [
36 Enquanto estavam viajando, chegaram a um lugar onde havia água. Então o funcionário disse: — Veja! Aqui tem água. Será que eu não posso ser batizado?
37 Aku Pilip itu lâ kawa tu, “Ambo noko kalo tawana mao tava noko ilo ndo, ande ma ikura tu pwai lââ-liliŋa.” Ande koipu iporo taulo tu, “Naŋa kaloŋgu tawana tu Yesu Kirisi nde Maro Kindeni Natu.”]
37 [Filipe respondeu: — Se o senhor crê de todo o coração, é claro que pode. E o funcionário disse: — Sim, eu creio que Jesus Cristo é o Filho de Deus.]
38 Ŋineŋga koipu iporo pa ne wurâta tamâta tu ma itapa kareta raveŋa simandi. Simandi lâ, ŋineŋga Pilip ikai koipu ŋinde sindue lââ ilo, aku Pilip ilili i.
38 Ele mandou parar a carruagem, os dois entraram na água, e Filipe o batizou ali.
39 Ilili lâ, ŋineŋga rua sipile lââ ku sikâki simâ pa pâŋga pwali, aku walele nâ Maro Ŋalae ne Koroani ikai Pilip ilâ, kala koipu imora Pilip nao kilo nde tia. Andeta koipu nde ilo ndeka nâ, aku iyoka ne nzâlani ndaina ilâ.
39 Quando eles estavam saindo da água, o Espírito do Senhor levou Filipe embora. O funcionário não viu mais Filipe, porém continuou a sua viagem, cheio de alegria.
40 Aŋga Pilip nde ilâ ipâŋga Asdot lawea. Ŋineŋga iyoka ilâ ikura lawea ndoni lâ nia ŋinde, aku itula pâri ara panzi tamâta. Iyoka mine ilâ lee ipâŋga Sisaria lawea.
40 De repente, Filipe se encontrou na cidade de Azoto e seguiu viagem, anunciando o evangelho por todas as cidades até chegar a Cesareia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.