Atos 4
MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NVT
1 Petero ku Yoane rua siporo ŋgua panzi tamâta yo, ŋineŋga kinzi patarawâŋa tamâta simâ sipâŋga panzi, sitavanzi luma sapâŋa ne sambara nenzi koipu wa kinzi Sadyusi ŋgu tamâta pinde wa.
1 Enquanto falavam ao povo, Pedro e João foram confrontados pelos sacerdotes, pelo capitão da guarda do templo e por alguns saduceus.
2 Kinzi wisinzi nâna, ŋana tu Petero ku Yoane rua situ Yesu parina panzi tamâta tu imandi sânda lâ mateŋa nianzi imo via kilo, aku ne mandiŋa ŋinde ikai nzâla piti panzi mateŋa tamâta tu ma muli simandi simo vianzi kilo.
2 Os líderes estavam muito perturbados porque Pedro e João ensinavam ao povo que em Jesus há ressurreição dos mortos.
3 Ŋineŋga tamâta ŋalaŋala ŋinde sikai kinzi rua ku sipanzi kaika sionzi lâ luma sakamao ilo. Kari ŋga indue lala lâ, aku kinzi situ rua ma simo luma ŋinde ilo lâ mbo.
3 Eles os prenderam e, como já anoitecia, os colocaram na prisão até a manhã seguinte.
4 Andeta tamâta rârâ siloŋo Petero ne ŋgua ŋinde, aku kalonzi tawana. Mine kala kinzi kalo-tawana tamâta kambwaŋenzi nde ipâŋga ikura 5,000 mine.
4 Muitos que tinham ouvido a mensagem creram, totalizando, agora, cerca de cinco mil homens.
5 Mbwale kilo, ŋineŋga kinzi tamâta ŋalaŋala sitavanzi ŋgu nenzi katonâŋa wa kinzi pananâŋa tamâta ŋana ŋgua tukuŋa kâ, kinzi rârâni sipasau lâ Jerusalem lawea.
5 No dia seguinte, o conselho das autoridades, dos líderes do povo e dos mestres da lei se reuniu em Jerusalém.
6 Aku patarawâŋa tamâta nenzi tamâta ŋalae, i ŋa tu Anas, ande imo kunzi, tavanzi Kaiafas, aŋga Yoane nuwaka, aŋga Arisande, aŋga patarawâŋa tamâta ŋalae ne ŋgu ndoni.
6 Estavam ali Anás, o sumo sacerdote, e também Caifás, João, Alexandre e outros parentes do sumo sacerdote.
7 Sionzi Petero ku Yoane rua simandi lâ tamâta ŋalaŋala ŋinde naonzi, ŋineŋga sikasoŋanzi tu, “Ayo, miki kakai walo kaika ndia wa kapanea ŋoa ndia kala kaveta vetâŋa ŋine.”
7 Mandaram trazer Pedro e João e os interrogaram: “Com que poder, ou em nome de quem, vocês fizeram isso?”.
8 Ŋineŋga Koroani Sapâŋa ipaŋando Petero, aku Petero iporo taulo panzi tu, “Miki Isrel ŋgu nenda tamâta mbâna-mbâna wa nenda katonâŋa tamâta wa,
8 Cheio do Espírito Santo, Pedro lhes respondeu: “Autoridades e líderes do povo,
9 ambo miki katu kakasoŋa maka rua ŋana nola kavila tamâta toŋge kie sakamao ku kaveta ipâŋga ara mâsi mana, ande ara.
9 estamos sendo interrogados hoje porque realizamos uma boa ação em favor de um aleijado, e os senhores querem saber como ele foi curado.
10 Miki tamâta ŋalaŋala wa miki Isrel ŋgu ndoni ŋai, kaloŋo ku kasama. Ŋana Yesu Kirisi Nasarete tamwata ŋa kâ, ande tamâta ŋine kie ara lâ, kala ŋine imandi naomi. Miki muŋga kapu Yesu lâ kâi popole tini imâte, andeta ŋineŋga Maro Kindeni ipaŋo imandi lâ mateŋa nianzi imo via kilo.
10 Saibam os senhores e todo o povo de Israel que ele foi curado pelo nome de Jesus Cristo, o nazareno, a quem os senhores crucificaram, mas a quem Deus ressuscitou dos mortos.
11 Yesu nde
11 Pois é a respeito desse Jesus que se diz: ‘A pedra que vocês, os construtores, rejeitaram se tornou a pedra angular’.
12 Tamâta toŋge ma ikura tu ikai kinda piti lâ kondoma ilo ku via mao ilua kinda, ande tia. Maro Kindeni ipatea Yesu simbo mai nâ ŋana ivila kinda mine, kala takai via mao lâ i simbo nâ ŋa.” Petero iporo ŋgua mine.
12 Não há salvação em nenhum outro! Não há nenhum outro nome debaixo do céu, em toda a humanidade, por meio do qual devamos ser salvos”.
13 Kinzi tamâta ŋalaŋala simoranzi Petero ku Yoane rua siruru tia ku simandi situla ŋgua pwataki, aku sisama tu kinzi rua muŋga ŋandai sipono pepa ŋga, kala simo tamâta kaa nâ. Mine kala kinzi tamâta ŋalaŋala ilonzi rârâ. Taitu sisama tu kinzi rua muŋga simo kuku Yesu.
13 Quando os membros do conselho viram a coragem de Pedro e João, ficaram admirados, pois perceberam que eram homens comuns, sem instrução religiosa formal. Reconheceram também que eles haviam estado com Jesus.
14 Aku simora tamâta muŋga kie sakamao ŋinde imandi kunzi rua, ku i kie ara kilo. Mine kala sikura tu sileleanzi rua ŋana nenzi vetâŋa kâ, ande tia.
14 Mas não havia nada que pudessem fazer, pois o homem que tinha sido curado estava ali diante deles.
15 Tia ku sikainzi rua ku sionzi lâ nia ŋgaŋe toŋge. Ŋineŋga tamâta ŋalaŋala sipasau ku siporo ŋgua lâ warakanzi ŋgininzi tu,
15 Assim, ordenaram que Pedro e João fossem retirados da sala do conselho e começaram a discutir entre si.
16 “Ayo, kinda ma taveta mana panzi tamâta rua ŋine. Kinzi rua siveta mâsi kaika toŋge, aku tamâta rârâni simo Jerusalem nde simora ku sisama lâ. Mine nde kinda ma takura ŋana taporo tu, ‘Siveta mâsi ŋinde tia’, ande ma tia.
16 “Que faremos com esses homens?”, perguntavam uns aos outros. “Não podemos negar que realizaram um sinal, como todos em Jerusalém sabem.
17 Opopo, ambo ŋgua ŋana mâsi kaika ŋinde ma ilâ isala nia pinde, ande ŋinde ma ara tia. Mine kala kinda ma tatu kaika panzi rua tu ma sipanea Yesu ŋa ku situla ŋgua panzi tamâta kilo ndimo.”
17 Mas, para evitar que espalhem sua mensagem, devemos adverti-los de que não falem nesse nome a mais ninguém.”
18 Ŋineŋga sisarâwa panzi rua tu simâ, aku situ kaika panzi tu, “Miki ma kapanea Yesu ŋa ku kapanananzi tamâta kilo ndimo.”
18 Então os chamaram de volta e ordenaram que nunca mais falassem nem ensinassem em nome de Jesus.
19 Andeta Petero ku Yoane rua situ ŋgua lâ kawanzi mine tu, “Ayo, miki warakami kalomi ŋgere sondo ŋga. Ambo maka ma kapu mulima pa Maro Kindeni ne ŋgua ku koka miki nemi ŋgua muli, ande ŋinde ma soki ndo lâ Maro Kindeni nao.
19 Pedro e João, porém, responderam: “Os senhores acreditam que Deus quer que obedeçamos a vocês, e não a ele?
20 Mine kala maka rua kakura ŋana kawama buu, ande tia. Maka ma katula ŋgua pwataki ŋana vetâŋa rârâni maka kamora wa kaloŋo ŋinde.”
20 Não podemos deixar de falar do que vimos e ouvimos!”.
21 Siporo mine lâ, ŋineŋga tamâta ŋalaŋala siporo ŋgua pasuleŋa panzi rua lee, ku siyautenzi rua siyâti silâ. Kinzi ŋandai sisânda nzâla toŋge kulu ŋana nâna silanzi rua kâ, ŋana tu tamâta rârâni sipanea Maro Kindeni ŋa ŋana mâsi kaika ŋinde.
21 Os membros do conselho fizeram novas ameaças, mas, por fim, os soltaram. Não sabiam como castigá-los sem provocar um tumulto, visto que todos louvavam a Deus pelo ocorrido,
22 Mao nâ, mâsi ŋinde nde mâsi ŋalae, ŋana tu tamâta ŋinde imo tava kie sakamao ikura zo luandondo, ipole mbwera tamâta rua (40) lâ.
22 pois o aleijado que havia sido curado milagrosamente tinha mais de quarenta anos de idade.
23 Kinzi tamâta ŋalaŋala siyautenzi Petero ku Yoane rua silâ lâ, ŋineŋga kinzi rua sitaulo silâ kunzi nenzi ŋgu. Aku sitapâri panzi ŋana ŋgua rârâni kinzi patarawâŋa tamâta ŋalaŋala wa katonâŋa siporo panzi ŋinde.
23 Assim que foram libertos, Pedro e João voltaram ao lugar onde estavam os outros irmãos e lhes contaram o que os principais sacerdotes e líderes tinham dito.
24 Kinzi kalo-tawana tamâta siloŋo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga rârâni ilonzi ilâ taitu, aku kawanzi kâki sikai noŋa pa Maro Kindeni mine tu, “Maro Ŋalae, koipu ŋalae kaika kala noko, nia ndoyo nokoni kuveta samba wa tâno wa tâi wa lââ wa, tavanzi kelekele rârâni simo nia ŋinde ndoni.
24 Ao ouvir o relato, todos os presentes levantaram juntos a voz e oraram a Deus: “Ó Soberano Senhor, Criador dos céus e da terra, do mar e de tudo que neles há,
25 Muŋga Koroani Sapâŋa io ŋgua lâ timbuma Daviti kawa, ina noko ne kuleŋa tamâta, kala Daviti iporo tu,
25 falaste muito tempo atrás pelo Espírito Santo, nas palavras de nosso antepassado Davi, teu servo: ‘Por que as nações se enfureceram tanto? Por que perderam tempo com planos inúteis?
26 Kinzi ŋgu ŋinde nenzi koipu ŋalaŋala siluku ŋana paraŋa kâ. Kinzi nenzi tamâta mbâna-mbâna
26 Os reis da terra se prepararam para guerrear; os governantes se uniram contra o Senhor e contra seu Cristo’.
27 Mao kanaŋo, Maro Ŋalae, muŋga koipu ŋalae Herot kuku Pontius Pilata rua sipasau lâ lawea ŋine kunzi tinikoa tamâta wa kinzi Isrel tamâta wa, aku sipa ŋgua tu ma sipu noko ne wurâta tamâta sapâŋa Yesu, ina nanayoni noko tamwata kupatea lâ.
27 “De fato, isso aconteceu aqui, nesta cidade, pois Herodes Antipas, o governador Pôncio Pilatos, os gentios e o povo de Israel se uniram contra Jesus, teu santo Servo, a quem ungiste.
28 Aku siveta vetâŋa ŋinde rârâni, ikura muŋga noko ne kaika wa ne ilo-kalo kupatea tu ma ipâŋga mine.
28 Tudo que fizeram, porém, havia sido decidido de antemão pela tua vontade.
29 Mine nde Maro Ŋalae, kala ŋine noko ne wurâta tamâta maka kano pano tu ma kalo ŋgere ŋana ŋgua rârâni kinzi tamâta ŋalaŋala siporo ŋinde, aku kuvilama ŋana karuru tia, kamandi kaika ku katula noko kawa ŋgua pwataki.
29 E agora, Senhor, ouve as ameaças deles e concede a teus servos coragem para anunciar tua palavra.
30 Aku kano pano tu kusuŋa mbau ilâ panzi pukoŋa tamâta ŋana kuveta tininzi mbalaunzi ara kilo, aku kuveta mâsi kaika pinde lâ noko ne wurâta tamâta sapâŋa Yesu ŋa.” Kinzi kalo-tawana tamâta sikai noŋa mine.
30 Estende tua mão com poder para curar, e que sinais e maravilhas sejam realizados por meio do nome de teu santo Servo Jesus”.
31 Sikai noŋa marumbu lâ, ŋineŋga luma kala sipasau simo ilo ŋinde nde iririŋo. Aku Koroani Sapâŋa ipipi lâ kinzi taitu-taitu ilonzi, kala kinzi rârâni situla Maro Kindeni ne ŋgua pwataki. Aku siruru ŋananzi tamâta ŋalaŋala, ande tia.
31 Depois dessa oração, o lugar onde estavam reunidos tremeu, e todos ficaram cheios do Espírito Santo e pregavam corajosamente a palavra de Deus.
32 Kinzi kalo-tawana tamâta ndoni ilonzi ilâ taitu nâ. Mine nde tamâta toŋge imora tamwata ne kelekele toŋge ku iporo tu, “Ŋine nde naneŋgu kelekele nâ”, ande siporo mine tia. Kinzi rârâni sipavila ku sipalulua nenzi kelekele rârâni lâ warakanzi ŋgininzi.
32 Todos os que creram estavam unidos em coração e mente. Não se consideravam donos de seus bens, de modo que compartilhavam tudo que tinham.
33 Aku walo ŋalae ikeno panzi pâri-tamâta, kala simo situla Maro Yesu parina pwataki tu imâte lâ, ŋineŋga imandi sânda imo via kilo. Mao nâ, Maro Kindeni ne wisi-wisi imâ ŋalae panzi kalo-tawana tamâta rârâni.
33 Com grande poder, os apóstolos davam testemunho da ressurreição do Senhor Jesus, e sobre todos eles havia grande graça.
34 Mine kala nawalanzi tamâta toŋge imo sugorai nâ, ande tia. Ŋana tu zo pinde, kalo-tawana tamâta pinde sio nenzi tâno wa luma panzi tamâta tu ma siko kâ, ku sikai mbumbu ŋana. Ŋineŋga sikai mbumbu ŋinde simâ,
34 Entre eles não havia necessitados, pois quem possuía terras ou casas vendia o que era seu
35 aku silanzi pâri-tamâta tu ma siwae panzi kalo-tawana tamâta ŋinde nenzi kelekele tia.
35 e levava o dinheiro aos apóstolos, para que dessem aos que precisavam de ajuda.
36 Aku tamâta toŋge imo kunzi, i ŋa tu Yosepe. I nde Saiprus sia tamwata, lâ Livai ne vâsa ŋgu, aku kinzi pâri-tamâta sipatu i ŋa toŋge tu “Banabas”. Ŋoa ŋinde nde duvi mine, “Tamâta ŋana ipu tini kaika panzi tini pinde.”
36 José, a quem os apóstolos deram o nome Barnabé, que significa “Filho do encorajamento”, era da tribo de Levi e tinha nascido na ilha de Chipre.
37 I nde io ne tâno pinde pa tamâta toŋge tu iko, ŋineŋga ikai mbumbu imâ ilanzi pâri-tamâta ŋana siwae kâ.
37 Ele vendeu um campo que possuía e entregou o dinheiro aos apóstolos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.