1 Coríntios 11

MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Mine nde miki ma kapono muli sondo pa naneŋgu vetâŋa nâ, itogo naŋa warakâŋgu kala apono muli sondo pa Kirisi ne vetâŋa mine nâ.
1 Sejam meus imitadores, como também eu sou imitador de Cristo.
2 Naŋa asama tu miki uru kalomi ŋgere ŋana naneŋgu vetâŋa ikura zo rârâni, aku miki uru kapaveta kuku ŋgua rârâni muŋga apananami ŋinde. Mine nde naŋa iloŋgu ndeka kala aporo tu nemi vetâŋa ŋinde nde ara pâta.
2 Eu os elogio porque em tudo vocês se lembram de mim e retêm as tradições assim como eu as transmiti a vocês.
3 Taitu naŋa iloŋgu tu miki ma kasama ŋine sondo: kinzi tamâne rârâni nde simo Kirisi kalo, aŋga kinzi taine nde simo kaiwanzi tamâne kalonzi, aŋga Kirisi nde imo Maro Kindeni kalo.
3 Quero, porém, que saibam que Cristo é o cabeça de todo homem, e o homem é o cabeça da mulher, e Deus é o cabeça de Cristo.
4 Mine nde miki kaloŋo ŋga; ambo kalo-tawana tamâne toŋge itura tamwata kulu kâmba ŋineŋga ikai noŋa tâku itula Maro Kindeni kawa ŋgua tâku, ande tamâta ŋinde iveta maŋeti pa Kirisi, inani imo tamâta ŋinde kulu.
4 Todo homem que ora ou profetiza com a cabeça coberta desonra a sua própria cabeça.
5 Ambo kalo-tawana taine toŋge ŋandai itura kulu kâmba, andeta ikai noŋa tâku itula Maro Kindeni kawa ŋgua tâku, ande taine ŋinde kala iveta maŋeti pa i kaiwa tamâne, inani imo taine ŋinde kulu. Maŋeti ŋinde nde kie taituni itogo kinzi sigiru taine ŋinde kulu pwau ndoni piti.
5 Toda mulher, porém, que ora ou profetiza com a cabeça descoberta desonra a sua própria cabeça, porque é como se a tivesse rapada.
6 Ambo taine toŋge tini pwâka tu itura kulu kâmba, ande ara ŋana kinzi ma sigiru i kulu pwau ipâŋga mbwana-mbwana nâ. Ambo ŋinde ma iveta maŋeti ŋalae papa i, ande ara ndo ŋana i ma itura kulu kâmba.
6 Portanto, se a mulher não cobre a cabeça, nesse caso, que rape o cabelo. Mas, se é vergonhoso para a mulher tosquiar-se ou rapar o cabelo, que ela cubra a cabeça.
7 Ambo kalo-tawana tamâne toŋge itura kulu kâmba lâ zo ŋana iwâŋgi pa Maro Ŋalae kâ, ande ŋinde nde ara tia, ŋana tu Maro Kindeni ivetanzi tamâne sipâŋga sitogo i mine, aku i ilo tu kinzi ma situla i kilala pwataki tu i ŋa ŋalae ndo. Aŋga kinzi taine nde ma situla kaiwanzi tamâne kilalanzi pwataki tu kinzi ŋanzi ŋalae.
7 Porque o homem não deve cobrir a cabeça, por ser ele imagem e glória de Deus, mas a mulher é glória do homem.
8 Ŋana tu Maro Kindeni ŋandai ikai taine tuka ŋineŋga iveta tamâne ipâŋga ŋga. Ikai tamâne nâ tuka ŋineŋga iveta taine ipâŋga.
8 Porque o homem não foi feito da mulher, mas a mulher foi feita do homem.
9 Aku mine nâ, Maro Kindeni ŋandai ilo ŋana taine kala iveta tamâne ŋana ivila taine ŋga. I ilo ŋana tamâne kala iveta taine ŋana ivila tamâne.
9 Porque também o homem não foi criado por causa da mulher, e sim a mulher por causa do homem.
10 Mine nde ara ŋana kinzi taine ma situra kulunzi kâmba, ŋana tu vetâŋa ŋinde ma itula pwataki panzi aŋelo tu kinzi taine ŋinde simo kaiwanzi tamâne kalonzi.
10 Portanto, por causa dos anjos, a mulher deve trazer um sinal de autoridade na cabeça.
11 Andeta kinda tapasipa kuku Maro Ŋalae lâ. Mine nde kinda tasama tu kinzi taine ŋandai sipolenzi tamâne ŋga, aŋga kinzi tamâne ŋandai sipolenzi taine ŋga.
11 No Senhor, todavia, nem a mulher é independente do homem, nem o homem é independente da mulher.
12 Ŋana tu nia ndoyo Maro Kindeni ikai tamâne tuka ku iveta taine ipâŋga. Aŋga lâ zo ŋine, kinzi taine uru sipaguguanzi tamâne sipâŋga. Taitu Maro Kindeni tamwata nde kelekele rârâni warika.
12 Porque, assim como a mulher foi feita do homem, assim também o homem nasce da mulher; e tudo vem de Deus.
13 Ara ŋana miki warakami ma kalomi ŋgere sondo ŋana ŋgua ŋinde kâ, aku kapatea sondo. Ambo kalo-tawana taine toŋge ŋandai itura kulu kâmba ŋga, andeta ikai noŋa pa Maro Kindeni, tiambo ŋinde nde mâsi ara, tiya?
13 Julguem entre vocês mesmos: é próprio que a mulher ore a Deus com a cabeça descoberta?
14 Kinda tamâta nenda mâsi itula pwataki tu ambo tamâne toŋge kulu pwau ipâŋga luandondo, ande ŋinde iveta maŋeti papa i.
14 Ou a própria natureza não lhes ensina que é desonroso para o homem usar cabelo comprido?
15 Aŋga taine, ambo i kulu pwau ipâŋga luandondo, ande ŋinde itogo i ne siŋgâra ara mwasina, ŋana tu nia ndoyo Maro Kindeni ipatea tu taine kulunzi pwau luandondo ŋinde ma itura kulunzi kâmba.
15 E que, tratando-se da mulher, é para ela uma glória? Pois o cabelo lhe foi dado em lugar de véu.
16 Ambo miki pinde katu kalelea naŋa ŋana naneŋgu ŋgua ŋine kâ, ande ara. Taitu kaloŋo ŋga; maka uru kapono muli pa vetâŋa kie taituni ŋinde nâ, aku Maro Kindeni ne tamâta ŋgu simo lawea lawea kala sipono muli pa vetâŋa ndainani nâ.
16 Mas, se alguém quiser discutir essa questão, saiba que nós não temos tal costume, nem as igrejas de Deus.
17 Kala ŋine naŋa atu atula ŋgua pinde pami ŋana koka muli kâ. Naŋa akura tu andekanami ŋana mâsi pinde miki uru kaveta, ande tia. Lâ nemi pasauŋa ilo, nemi vetâŋa ŋandai isuka nemi kalo-tawana ŋga. Miki nemi vetâŋa ŋinde iyaula warakami.
17 Mas nisto que agora prescrevo, não posso elogiá-los, porque vocês se reúnem não para melhor, e sim para pior.
18 Naŋa atu aporo ŋgua ŋine muŋga lâ ŋga; naŋa aloŋo parinami tu lâ zo ŋana miki kapasau ŋana kawâŋgi pa Maro Ŋalae kâ, ande miki uru kapwa pwapwataki ku kapambita wa kapawa ŋgua wa. Aku naŋa asama tu ŋgua ŋinde nde mao,
18 Porque, antes de tudo, estou informado de que, quando se reúnem na igreja, existem divisões entre vocês, e eu, em parte, acredito que isso é verdade.
19 ŋana tu nawalami pinde tininzi pwâka tu sipono muli pa nemi vetâŋa potomule, aku naŋa asama tu Maro Kindeni ilo ara pa kinzi ŋinde.
19 E é até necessário que haja partidos entre vocês, para que também os aprovados se tornem conhecidos entre vocês.
20 Ŋana duvi ŋinde kâ, lâ zo ŋana miki kapasau ŋana kawâŋgi pa Maro Ŋalae kâ, ande kâŋa-nuŋa miki kaka ŋinde ŋandai Maro Ŋalae ne kâŋa-nuŋa mao ŋga,
20 Quando, pois, se reúnem no mesmo lugar, não é a ceia do Senhor que vocês comem.
21 ŋana tu miki taitu-taitu uru kapasusu ku walele nâ kakai warakami kapwami ku kaka. Miki ŋandai kasaŋona rege ŋineŋga kaka ŋga. Mine nde miki pinde nde putole ipumi, aŋga pinde nde kanu waini ŋalae kala kadauda.
21 Porque, quando comem, cada um toma antecipadamente a sua própria ceia, e enquanto um fica com fome outro fica embriagado.
22 Mana mana, a? Tiambo nemi luma tia tâ, kala warakami nemi kâŋa-nuŋa nia ikeno tia, a? Tiambo miki katu Maro Kindeni ne ŋgu nde kelekele kaa nâ, kala kaveta maŋeti panzi nimi-nambwe ŋinde simo sugorai, a? Opopo, naŋa ma aporo ŋgua kaŋa mana pami. Tiambo naŋa ma andekanami ŋana nemi vetâŋa ŋinde kâ, a? Naŋa ma andekanami tia ndo.
22 Será que vocês não têm casas onde podem comer e beber? Ou menosprezam a igreja de Deus e envergonham os que nada têm? Que posso dizer a vocês? Devo elogiá-los? Nisto certamente não posso elogiá-los.
23 Naŋa ma andekanami tia, ŋana tu muŋga Maro Ŋalae tamwata ipanana naŋa warakâŋgu, aku naŋa kala atula ŋgua ŋinde pwataki pami ku apananami lâ. Ŋgua ŋinde nde mine; nanayoni, lâ mbo ŋinde Judas io Yesu lâ kazâŋa tamâta mbaunzi ilo, ande lâ mboni ndaina Maro Ŋalae Yesu ikai puroŋa,
23 Porque eu recebi do Senhor o que também lhes entreguei: que o Senhor Jesus, na noite em que foi traído, pegou um pão
24 aku kawa ndaŋge pa Maro Kindeni, ŋineŋga ipwataki ku iporo tu, “Naŋa kanaŋoŋgu kala ŋine. Naŋa apatarâwa warakâŋgu ŋana avila miki kâ. Naŋa iloŋgu tu lâ zo ndia miki kaka puroŋa ŋine, ande miki ma kalomi ŋgere ŋanana.”
24 e, tendo dado graças, o partiu e disse: “Isto é o meu corpo, que é dado por vocês; façam isto em memória de mim.”
25 Kinzi sika lâ, ŋineŋga Yesu ikai waini ne kâmba kala, aku iveta mâsi kie taituni kilo. Iporo mine tu, “Kâmba ŋine nde ŋgua pâŋa wasaseki kilala, ŋana tu naŋa warakâŋgu seeŋgu iveta ŋgua pâŋa ŋine ipâŋga kanaŋo. Muli ŋga, lâ zo ndia miki ma kanu waini lâ kâmba ŋine, ande naŋa iloŋgu tu ŋinde ma iveta miki kalomi ŋgere ŋanana.”
25 Do mesmo modo, depois da ceia, pegou também o cálice, dizendo: “Este cálice é a nova aliança no meu sangue; façam isto, todas as vezes que o beberem, em memória de mim.”
26 Yesu kawa ŋgua ŋinde itula pwataki tu lâ zo ndia miki kaka puroŋa ŋinde wa kanu waini lâ kâmba ŋinde wa, ande nemi vetâŋa ŋinde itula Maro Ŋalae ne mateŋa pwataki. Miki ma kaveta mine lee, ikura lâ i ne zo ŋana itaulo imâ kilo kâ.
26 Porque, todas as vezes que comerem este pão e beberem o cálice, vocês anunciam a morte do Senhor, até que ele venha.
27 Mine nde lâ zo ŋana miki kaka puroŋa ŋinde wa kanu waini lâ Maro Ŋalae ne kâmba wa, ambo tamâta toŋge iveta mâsi ŋinde soki, ande i imo itogonzi tamâta ŋinde muŋga sipu Maro Ŋalae pâta imâte.
27 Por isso, aquele que comer o pão ou beber o cálice do Senhor indignamente será réu do corpo e do sangue do Senhor.
28 Mine nde miki rârâni taitu-taitu ma kakai samâŋa pa warakami ilomi kalomi muŋga lâ ŋga, ŋineŋga kaka puroŋa ŋinde wa kanu waini lâ kâmba ŋinde wa.
28 Que cada um examine a si mesmo e, assim, coma do pão e beba do cálice.
29 Ŋana tu tamâta ea ikai samâŋa pa tamwata, ande i ma kalo ŋgere sondo tu kâŋa-nuŋa ŋinde nde itogo Maro Ŋalae kanaŋo mwasina. Tia ma ikai ika nâ, aku lâ zoni ndaina Maro Kindeni ne pareŋa-nia ikeno pa tamâta ŋinde.
29 Pois quem come e bebe sem discernir o corpo, come e bebe juízo para si.
30 Ŋana duvi ŋinde kâ tamâta rârâ lâ miki ŋginimi nde sipoko ku walonzi tia lâ, aŋga pinde nde simâte lâ.
30 É por isso que há entre vocês muitos fracos e doentes e não poucos que dormem.
31 Ambo kinda ma takai samâŋa pa warakânda ilonda kalonda muŋga lâ, ŋineŋga taka Maro Ŋalae ne kâŋa-nuŋa sondo, ande malia mine ma ikai kinda, ande tia.
31 Porque, se julgássemos a nós mesmos, não seríamos julgados.
32 Ambo Maro Ŋalae imora nenda vetâŋa pinde tu soki kala iveta mâsi pa kinda tu itu kinda sondo kâ, ande ŋinde itula pwataki tu i tini pwâka tu izavaru kinda lâ zo muli, itogo ma iveta panzi tâno tamâta mine.
32 Mas, quando julgados, somos disciplinados pelo Senhor, para não sermos condenados com o mundo.
33 Mine nde niŋgu-nambwe wukale, lâ zo ndia miki kapasau ŋana kaka Maro Ŋalae ne kâŋa-nuŋa kâ, ande miki ma kasaŋona rege nâ, ŋineŋga kaka.
33 Assim, meus irmãos, quando vocês se reúnem para comer, esperem uns pelos outros.
34 Ambo tamâta toŋge putole ipu, ande ara ŋana i ma ika muŋga lâ tamwata ne luma. Tia ma Maro Kindeni ne pareŋa-nia ikeno pami.
34 Se alguém tem fome, que coma em casa, a fim de que vocês não se reúnam para juízo. Quanto às demais coisas, eu as ordenarei quando for aí.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.