1 Coríntios 10

MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Niŋgu-nambwe wukale, naŋa iloŋgu tu miki ma kalomi ŋgere kilo ŋana mâsi arara Maro Kindeni iveta panzi timbunda wukale lâ Mose ne zo. Lâ zo muŋgâŋa ŋinde, Maro Kindeni io take-take ŋalae toŋge tu ma ikea ŋananzi wa itula nzâla panzi wa. Mine nde kinzi rârâni soka mâsa-mâsa simbwaliu Tâi Ŋiŋi ŋgini silâ.
1 Taitu, ata a’agir Moses nawiyih hititit ana veya abisa isah mamatar i kwananot. Ata a’agir etei rofom re tafafarih nawiyih Red Sea yan owasasin hirabon rewan rounane hiyen.
2 Mao nâ, kinzi soka take-take kalo wa tâi ŋgini wa, aku lâ zo ŋinde kinzi sipauwo warakanzi simo Mose kalo.
2 Rofom wanawanan naatu riy wanawanan hirarabon ana veya, etei bapataito hibai Moses ana bai’ufununayah himatar.
3 Aku kinzi rârâni sika samba ne kâpwa wa,
3 Naatu Ayubih ana bay itinin ta’imon marane hire’er etei hibow hi’aa.
4 sinu samba ne lââ wa. Mao nâ, Maro Kindeni iveta lââ ŋinde isâko lâ mira sapâŋa ilo irere indue panzi kala sinu, aku mirani ndaina nde iyoka kunzi ilâ. Mira ŋinde nde Kirisi tamwata.
4 Na’atube ayubit ana harew itinin ta’imon marane re’er etei hitom, naatu ayubit ana To’one harew tit hitomatom nawiyih bairi hin, nati to i Keriso taiyuwin.
5 Taitu Maro Kindeni wisi nâna panzi timbunda ŋinde rârâ. Mine nde kinzi sipamateteu lâ, aku karaenzi ikeno pwapwataki lâ nia bilimu ŋinde.
5 Baise God ata a’agir moumurih na’in isah men iyasisir, imih himorob arar yan hai rarik awan karatan.
6 Ayo, ambo kinda ma kalonda ŋgere sondo ŋana mâsi rârâni ŋinde kâ, ande ŋinde ma igagati kinda ŋana tapu mulinda pa nenzi mâsi ŋana ilonzi yosi pa kelekele sakamao kâ.
6 Naatu sawar iti himamatar i bai’obaiyen na’atube it isat, ebimatnuwit saise men kakafin sinafumih nakura’ara’ahit hisisinafube tanasinafumih.
7 Kinzi pinde siwâŋgi sipaneanzi maro laŋeŋa, andeta kinda ma taveta mine ndimo. Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, “Kinzi sisaŋona sika wa sinu lâ, ŋineŋga simandi ku sikina kiniŋa sipanea maro laŋeŋa.”
7 Wagabur ata a’agir sawar iu’inuwih hikwakwafirih na’atube tanasinafumih. Buk Atamaninamaim iti na’atube eo “Sabuw himare hiyuw hi’aa hibiyasisir, hai yasisir botabir hitom hikoko’aw himisir hiwa’an kwanekwan.
8 Aŋga pinde nde sipalulua tininzi potomule, andeta kinda ma taveta mine ndimo. Miki kaloŋo ŋga; Maro Kindeni wisi nâna ŋalae ŋana nenzi mâsi ŋinde kâ. Mine nde lâ kari taitu nâ ipunzi tamâta 23,000 pâta sipamateteu lâ.
8 Imih uwatanah afa hibiwa’an kwanekwanabe men taniwa’an kwanekwan, anayabin nati na’atube hisisinaf, veya ta’imon wanawanan sabuw etei 23,000 ah uy hire himorob.
9 Aŋga pinde nde taŋanzi kaika pa Maro Ŋalae, andeta kinda ma taveta mine ndimo. Maro Kindeni wisi nâna ŋana nenzi mâsi ŋinde kâ, kala ionzi mwâta saka simâ panzi ku sikanzi sizavarunzi ndo lâ.
9 Ata Regah men routobonamaim tanayai, uwatanah afa na’atube hisinaf Regah hirurutubun etei tuwamorob yubih himorob.
10 Aŋga pinde nde simboso kala siporo ilonzi ŋuru-ŋuru ilâ pa Maro Kindeni, andeta miki ma kaveta mine ndimo. Maro Kindeni wisi nâna ŋana nenzi mâsi ŋinde kâ, kala io Aŋelo ŋana Izavarunzi Tamâta kâ imâ ipâŋga panzi ku ipunzi pâta sipamateteu lâ.
10 Men tanagam kwanekwan, anayabin afa na’atube hisisinaf gurugurusen ana tounamatar na etei rouw himorob.
11 Ambo kinda ma kalonda ŋgere ŋana mâsi rârâni ŋinde muŋga ipâŋga pa kinzi, ande ŋinde ma igagati kinda ŋana taŋgeŋge ŋana nenzi vetâŋa potomule kâ. Nanayoni tamâta pinde siŋgere tapâriŋa ŋinde lâ pepa tini ŋana ipanana kinda tamâta kala tamo lâ zo ŋine. Mao nâ, tâno ŋine ne zo ŋana marumbu kâ nde imâ ipâŋga pa kinda lâ.
11 Sawar iti himamatar etei i bai’obaiyen na’atube it isat, naatu baimatnuwit isan bukamaim hikirum. Anayabin veya iti boun tama’ama i tana mar yomanin tatit.
12 Mine nde noko kalo-tawana tamâta ea ilo patea tu noko uru kumandi kaika nâ, ande kupakatona sondo ŋga. Tia ma noko patano kundue.
12 Imih o yait kunotanot i kubatabatkikin, inakaif gewas men inare’emih.
13 Mao nâ, samâŋa kie-kie nde imâ ipâŋga pami lâ, andeta samâŋa ŋinde ŋandai kelekele wasaseki ŋga. Ŋinde nde kie taituni itogo samâŋa uru ipâŋga panzi tamâta rârâni. Miki kaloŋo ŋga; Maro Kindeni uru iveta ikura ne ŋgua pâŋa rârâni, aku isama miki rârâni taitu-taitu nemi walo kilala pwataki. Mine nde aporo ŋgua pami mine; ambo noko ne walo ŋandai ipakura kuku samâŋa toŋge ŋga, ande Maro Kindeni ma isâu pa samâŋa ŋinde tu imâ ipâŋga pano, ande tia. Aku lâ zo ndia samâŋa ipâŋga pano, ande i ma itula nzâla pano ŋana kupole samâŋa ŋinde. Ambo noko ma pwoka nzâla ŋinde, ande samâŋa toŋge ma ikura tu ipoleno, ande tia.
13 Routobon mar etei o kubaib na’atube, nati routobon ta’imon sabuw etei tebaib. Baise God ana omatanen mar etei ekakaif. Imih boro men nihamiy routobon gagamin inab a fair nanatabir a niyaweyaw inare’emih. Baise routobon inabaib ana veya i boro fair nit inabatkikin naatu ef nabotawiy inahaiw inatit.
14 Mine nde niŋgu-nambwe wukale, miki ma kapu mulimi ndo pa mâsi ŋana kawâŋgi kapaneanzi maro laŋeŋa.
14 Isan imih au ofonah, wagabur hai bowabow etei kwanihamiyen.
15 Miki nemi ilo-kalo nde ikeno pami lâ. Mine nde naŋa aporo ŋgua kaŋa mine pami, ŋana miki warakami ma kalomi ŋgere sondo ŋana ŋine kâ.
15 Ayu iti tur i kwa not wairafi isa ao, saise au tur naniyan kwanab abisa ao kwana’itin.
16 Lâ zo ŋana kinda taka Maro Ŋalae ne kâŋa-nuŋa kâ, ande kinda uru takai kâmba, kawânda ndaŋge pa Maro Kindeni, ku tanu. Ŋineŋga takai puroŋa, tapwataki, ku taka. Aku mâsi ŋinde itula pwataki tu kinda tamo seenda taitu kuku Kirisi, ina muŋga ipaliŋi see ku ipatarâwa tamwata ŋana ivila kinda kâ.
16 Merarayow ana kerowas imaim God ana merar tayiy tatomatom ana veya, Keriso ana rara etei tafafaram. Naatu rafiy taimasib ta’ani’aan ana veya it etei’imak Keriso biyan tafafaram.
17 Kinda kambwaŋenda ŋalae, andeta kinda uru tapwataki puroŋa taitu nâ, ŋineŋga rârâni taka pinde pinde. Mine nde kinda rârâni tapasipa lâ taitu ku tapâŋga togo see ŋgu taitu mine.
17 Anayabin rafiy fafar i ta’imon, it moumurit na’in, baise biyat i ta’imon, imih rafiy ta’imon tafafaram.
18 Miki kalomi ŋgere sondo ŋana Isrel ŋgu nenzi mâsi kâ. Lâ zo ŋana sika simbi ŋinde muŋga simomo lâ Maro Kindeni ne patarawâŋa nia kulu, ande kinzi sipasipa warakanzi lâ taitu kuku i.
18 Israel sabuw hai sinaf i kwananot. Sheep tebow terouw gem tafanamaim tisibor finimih turih tefaram ta’aau i God bairi nati’imaim tibita’imon maiye.
19 Taitu naŋa ŋandai aporo tu patarawâŋa ŋinde kinzi tinikoa siveta panzi maro laŋeŋa nde kelekele mao ŋga. Aku naŋa ŋandai aporo tu kinzi maro laŋeŋa nde maro mao ŋga. Tia ndo.
19 Men kwananot ayu nati wagabur naatu sibor nati wagabur isah kwasisibor i abibasit kwanarouw.
20 Naŋa aporo mine; kelekele ndia kinzi tinikoa uru sipatarâwa, ande ŋinde sipatarâwa panzi koroani saka nâ. Kinzi ŋandai sipatarâwa ŋinde pa Maro Kindeni ŋga. Aku naŋa tiniŋgu pwâka tu miki ma kapasipa lâ taitu kunzi koroani saka.
20 En! Baise, abisa au’uwi ana’an i iti na’atube. Eteni Sabuw hai sibor i wagabur isah tisisibor, men God isan. Imih ayu men akok kwa wagabur bairi kwanikofan.
21 Miki ma kanu lââ ikeno Maro Ŋalae ne kâmba ilo, ŋineŋga kalâ kanu lââ ikeno koroani saka nenzi kâmba ilo tona, mine ndimo. Aku miki ma kasaŋona kaka kâpwa ikeno Maro Ŋalae ne peke kulu, ŋineŋga kalâ kaka kâpwa ikeno koroani saka nenzi peke kulu tona, mine ndimo.
21 Kwa men karam boro Regah ana kerowasamaim kwanatom, naatu iban maiye wagabur hai kerowasimaim kwanatom. Naatu men karam Regah ana gem kakafiyinamaim kwanaa, naatu wagabur ana gem tafanamaim kwanaa maiye.
22 Tiambo kinda ilonda tu taveta Maro Ŋalae ipadâda, a? Tiambo nenda walo nde ŋalae tina kala ipole i ne walo, a?
22 Men tanasinaf Regah ana yaso’ar tanakura’ahimih. Kwanotanot it Regah ana fair tanatabir? En!
23 Tamâta pinde uru siporo tu, “Kinda takura tu taveta vetâŋa ndia rârâni ilonda tu taveta.” Ŋgua ŋinde nde mao nâ, ambo taitu vetâŋa pinde ŋandai sivila kinda tu tamo ara ŋga. “Kinda takura tu taveta vetâŋa ndia rârâni ilonda tu taveta”, ambo taitu vetâŋa pinde ŋandai sisuka nenda kalo-tawana ŋga.
23 Sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men ta ana gewasin nitimih. Naatu sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men hinibaisimih.
24 Kinda ma ilonda tu tapavila warakânda nâ ndimo. Ara ŋana kinda ma ilonda tu tavilanzi tininda pinde tona.
24 Men yait ta akisin ana gewasin nanuwetamih, baise taituwan hai gewasin nanuwet.
25 Miki kakura tu kaka simbi rârâni uru sipako lâ nââ nia. Miki ma ilomi rârâ ku kakasoŋanzi ŋana simbi ŋinde kâ ndimo.
25 Ahar efanamaim masanuw kwanatotobon kwana’aamo, men anot hinamour kwanibatebatemih.
26 Ŋana tu Maro Kindeni kawa ŋgua ikeno lâ pepa tini mine tu, “Tâno ndoni nde Maro Ŋalae nâ ne, aku kelekele rârâni ikeno tâno kulu ande i ne tona.”
26 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube eo, “Me yan sawar tutufin etei tema’am i Regah nowan.”
27 Aku mine nâ, ambo tamâta toŋge kalo tawana Kirisi tia, andeta ino pano tu kulâ kuka kuku, ambo noko ilo tu kulâ kuku, ande ŋinde nde ara. Noko pwura tu kuka kâpwa ndia rârâni ilano ŋinde, aku noko ma ilo rârâ ku pwasoŋa i tu ikai kâpwa ŋinde lâ nia ndia, mine ndimo.
27 Orot baitumatum atin nifefeyani airi bay aamih kwanamare abisa namaim nayayare ina’aan, men anot hinamour inibatebatemih.
28 Andeta kuloŋo ŋga; ambo tamâta toŋge ipaino tu, “Simbi ŋine nde muŋga sipatarâwa pa maro toŋge”, ande noko ma kuveta kie ara pa tamâta ŋinde, aku kupile simbi ikeno. Tia ma kuyaula i ne ilo-kalo, kala i ma ilo rua-rua ŋana noko ne vetâŋa kâ.
28 Baise orot ta tainimaim na’afare nao, “Iti bay i wagabur isah hisibor.” Nati bay men ina’aan, orot eo’otani i inakakafiy anayabin masanuw ina’ani’aan boro inasinaf kakaf.
29 Naŋa aporo tu noko ne vetâŋa ŋinde ma iyaula tamâta ŋinde ne ilo-kalo, kala i ma ilo rua-rua. Naŋa ŋandai aporo tu noko ne vetâŋa ŋinde ma iyaula noko tamwata ne ilo-kalo ŋga, ŋana tu kinda takura tu taka kâpwa kie-kie rârâni. Ambo tamâta toŋge ilo rua-rua ŋana kâpwa toŋge, kala miki katu kandi kaika pa naŋa tu ma aka tia kâ, ande naŋa ma andeka ŋana ŋinde kâ, ande tia.
29 Nati i men o kakafin kusisinafumih, baise orot nati eo’otani na’iti boro o kakafin sinaf narouw nao. Aisim boro ayu au roufamen abaib sabuw afa hai notamaim ayu hinafufunu?
30 Ŋana tu naŋa uru kawâŋgu ndaŋge pa Maro Kindeni muŋga lâ, ŋineŋga aka. Mine nde ŋana sâ kâ ŋga miki katu kalelea naŋa ŋana aka kâpwa ŋinde muŋga kawâŋgu ndaŋge ŋana, a?
30 “Ayu au bay isan God aifefeyan igegewasin abai ani’aan, aisim sabuw boro au bay abigegewasin isan kakafin hinarouw hinao?”
31 Mine nde kaloŋo ŋga; ambo miki katu kanu lââ toŋge tâku kaka kâpwa toŋge tâku kaveta vetâŋa toŋge tâku, ande miki ma kalomi ŋgere sondo muŋga lâ ŋga, ŋineŋga kaveta vetâŋa ndia ma igagatinzi tinimi pinde tu sipanea Maro Kindeni sisuka i ŋa kâki.
31 Imih abisa ku’ani’aan o kutomatom o kusisinaf etei God wabin bora’ara’ahin isan inasinaf.
32 Ambo nemi vetâŋa toŋge ma iyaula Juda tamâta toŋge ne kalo-tawana tâku tamâta toŋge lâ tinikoa ŋgu ne kalo-tawana tâku Maro Kindeni ne tamâta toŋge ne kalo-tawana tâku, ande miki ma kapu mulimi pa vetâŋa mine rârâni.
32 Jew sabuw, Greek sabuw, na’atube ekaleisia sabuw wanawanahimaim men yait ta iniwa’an yababan nab nare’emih.
33 Ara ŋana miki ma kapono muli pa warakâŋgu neŋgu vetâŋa, ŋana tu naŋa atogo tu aveta tamâta rârâni ilonzi ara pa naŋa. Ŋana duvi ŋinde kâ naŋa ŋandai aveta vetâŋa pinde ŋana apavila warakâŋgu ŋga. Aveta vetâŋa rârâni ŋana avilanzi tiniŋgu pinde, ŋana Maro Kindeni ma ikainzi piti lâ kondoma ilo.
33 Ayu i mar etei asisinaftobon sabuw afa aniyasisirih, saise anibaisih yawas hinab, men ayu taiyuwu aniyasisiru.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.