Atos 10
Shorter New Testament (WRK) vs VC
1 Jungkuyi nganinyi, nangangi niji Kurniliyus. Jungku nyuli langku, yaji niji Sisariya. Nyuli mambuka kajamukuyngka ngarrkadabawarrayngka. Yalungi yaji ngarrkadabawarrayngka, juju bayungu, niji Yidali.
1 Havia em Cesaréia um homem, por nome Cornélio, centurião da coorte que se chamava Itálica.
2 Maruka nyuli muwa Kudkanyi. Nyuli, marda nangangi maninganja, jandanyi nangangi marda, maruka yali muwa Kudkanyi. Miku nyuli Ju, ngala Ruman nyuli. Ngala kandimba nyulili Jumuku, nanamuku jali yalu ngawamba bijal dungala yalunbu. Wajba nyulili yalunya kajanyi yajinyi. Yanyba nyulili mududu Kudkanyi.
2 Era religioso; ele e todos os de sua casa eram tementes a Deus. Dava muitas esmolas ao povo e orava constantemente.
3 Ngala nyuli bijal ngabungaburri yaji, buwarrajimba nyuli yaji mambukawanyi, ngala nyuli yamininyi jungku. Ngala nyuli buwarrajimba, najba nyuli Yanjil Kudkanyi ngankiykurri kalawunyi nanganburri. Yanybayi Yanjil nangangi, “Nanama ninji Kurniliyus.”
3 Este homem viu claramente numa visão, pela hora nona do dia, aproximar-se dele um anjo de Deus e o chamar: Cornélio!
4 Ningkijba nyuli Yanjil. Marrala nyuli kudanyu, baki nyuli jananganja, “Nayinda ngayu mambuka.” Yanybayi Yanjil nangangi, “Manku ninya Kudwanyi, jali ninji yanyba mududu Kudkanyi. Manku nyuli ninya yanybikurri mududu. Baki nyuli najba ninya, jali ninji yabimba kunyba yaji yingkanyi. Mankuwayi nyulu nganyi kunyba yaji. Kud marukangka muwa nganyi.
4 Cornélio fixou nele os olhos e, possuído de temor, perguntou: Que há, Senhor? O anjo replicou: As tuas orações e as tuas esmolas subiram à presença de Deus como uma oferta de lembrança.
5 Manjijbakiyi nganinymuku Jubayurri, yali wudumbiji nanda, nangangi niji Bida.
5 Agora envia homens a Jope e faze vir aqui um certo Simão, que tem por sobrenome Pedro.
6 Jungku nyulu barrawuna kanjana. Nanda barrawu, nangangi barrawu Sayiminkanyi, jala nyulu yabimba yaji wabayudinyi.”
6 Ele se acha hospedado em casa de Simão, um curtidor, cuja casa fica junto ao mar.
7 Nani yanybayi Yanjil baki barlbayi. Jala nyulu walajba Kurniliyus, kaya nyuli kujarrayngka wakiwarrayngka, marda yingamalinyi ngarrkadabawarrayngka. Nanda ngarrkadabawarr, maruka nyuli muwa Kudkanyi. Lalanba nyulili nangangi yaji mambukanyi Kurniliyuskanyi.
7 Quando se retirou o anjo que lhe falara, chamou dois dos seus criados e um soldado temente ao Senhor, daqueles que estavam às suas ordens.
8 Karu nyuli yalunya mambukawanyi Yanjilkanyi, baki manjijba nyuli yalunya kula Jubayurri.
8 Contou-lhes tudo e enviou-os a Jope.
9 Munganawa barri bunundujba yali Juba. Nanamanji barri mukunjana jali yalu bunundujba, jilajbayi Bida yundu barrawuna. Jilajba nyuli yundu yanybiji mududu Kudkanyi.
9 No dia seguinte, enquanto estavam em viagem e se aproximavam da cidade - pelo meio-dia -, Pedro subiu ao terraço da casa para fazer oração.
10 Birrkalijba nyuli, wardamba nangkiyanyi. Yukumba nyuli, ngala yundijbayi mama yingkawanyi. Yukumba nyuli, baki buwarrajimba nyuli yaji, ngala nyuli yamininyi jungku.
10 Então, como sentisse fome, quis comer. Mas, enquanto lho preparavam, caiu em êxtase.
11 Najba nyuli yaji jali bardawajba ngaluna Bidawanyi. Najba nyuli yaji barrinani walkurra blanki ngala nyuli karrala kingkarrinya wayka. Kijijbayi nanda blanki yingkawanyi kurulina.
11 Viu o céu aberto e descer uma coisa parecida com uma grande toalha que baixava do céu à terra, segura pelas quatro pontas.
12 Jungkuyi kaja barnyi kalawunyi nananyina blankina, julaki marda miya, marda wardaba marda yingkamuku. Jungkuyi kalawunyi blankina kaja barnyi junu. Ngala miku yalili jarrba bukamba nanda barnyi jali blankina kalawunyi. Kudiya yalili jarrba, ngala kudiya miku. Miku yalili jarrba bukamba barnyi, yuwangangi yalungi Jukanyi.
12 Nela havia de todos os quadrúpedes, dos répteis da terra e das aves do céu.
13 Manku nyuli jangkurr lalijinanyi Bidawanyi, ngala nyuli buwarrajimba yaji. Nayi nanda jangkurr, “Bida, walajbakiyi. Kurdanbakiyi barnyi, baki wardambakiyi nganyingka.” Nani mankuyi jangkurr lalijinanyi Bidawanyi.
13 Uma voz lhe falou: Levanta-te, Pedro! Mata e come.
14 Jananganjayi Bidawanyi, “Mambuka miku ngayiyi jarrba nanda barnyi. Miku nurrili jarrba nanda, yuwangangi. Jaliyi nurru jarrba nanda barnyi, nurru Jumukunyi, baki nurru jungku balkina yuwana Kudkanyi.”
14 Disse Pedro: De modo algum, Senhor, porque nunca comi coisa alguma profana e impura.
15 Mili nyuli manku jangkurr kingkarrinya Bidawanyi. Nayi nyuli manku, “Mikuyaji balkinyi jarrkanyi, jali yanyba Kud nanda kunyba jarrkanyi.”
15 Esta voz lhe falou pela segunda vez: O que Deus purificou não chames tu de impuro.
16 Nani mankuyi jangkurr Bidawanyi. Kujarraka barndayka manku nyuli nanda nanamannga jangkurr. Baki kirrijbayi nanda blanki kingkarri lalijiyurri.
16 Isto se repetiu três vezes e logo a toalha foi recolhida ao céu.
17 Mankumanku nangki Bida blankinyi marda barnyinyi. Miku nyuliya jingkijba. Ngala mankumanku nangki, wanbiya yali bardawana kujarra yingamali nganinyi jali manjijba Kurniliyuswanyi langina.
17 Desconcertado, Pedro refletia consigo mesmo sobre o que significava a visão que tivera, quando os homens, enviados por Cornélio, se apresentaram à porta, perguntando pela casa de Simão.
18 Kaya yali. Ngajaka yali, “Jungku kuna nayiba nganinyi, nangangi niji Bida.”
18 Eles chamaram e indagaram se ali estava hospedado Simão, com o sobrenome Pedro.
19 Yuwaji nyuli miku jingkijba barnyinyi Bidawanyi. Yuwaji mankumanku nangki, ngala yanybayi nanda Kunyba Ngarndu Kudkanyi nangangi. Yanyba nyuli, “Mankukiyi ngaki jangkurr. Kujarra yingamali yalu yukumba nganyi danbina.
19 Enquanto Pedro refletia na visão, disse o Espírito: Eis aí três homens que te procuram.
20 Walajbakiyi, baki karralakiyi wayka yanybiji yalungi. Jilajbakiyi yalunbu, manjijbangangi ngayi yalunya.”
20 Levanta-te! Desce e vai com eles sem hesitar, porque sou eu quem os enviou.
21 Baki karrala nyuli wayka yalunburri. Yanyba nyuli yalungi, jali yalu yukumba nangangi Bidanyi. Yanyba nyuli, “Nayinda ngayu, Bida, nanda jala narri kujba. Wanyingkanyi narri badajba.”
21 Pedro desceu ao encontro dos homens e disse-lhes: Aqui me tendes, sou eu a quem buscais. Qual é o motivo por que viestes aqui?
22 Jananganja yali Bida, “Nurrungi mambuka, nyulu Kurniliyus. Manjijba nyuli nurrunya. Nyulu kunyba nganinyi, jala maruka muwa Kudkanyi. Kandimba nyulu nanamuku Jumuku, baki yalu yanyba, nyulu kunyba nganinyi. Karuyi nurrungi mambuka Yanjilwanyi. Karu nyuli mambuka manjiji nurrunya, kuyuja ninya nanganginkurri barrawurri. Baki manku janyulu nanda jangkurr, jalija ninji yanyba.” Barriwa.
22 Responderam: O centurião Cornélio, homem justo e temente a Deus, o qual goza de excelente reputação entre todos os judeus, recebeu dum santo anjo o aviso de te mandar chamar à sua casa e de ouvir as tuas palavras.
23 Baki nyuli kuyu yalunya kalawunyi barrawuna Bidawanyi. Kuluka yali nanaba mungana.
23 Então Pedro os mandou entrar e hospedou-os. No dia seguinte, levantou-se e partiu com eles, e alguns dos irmãos de Jope o acompanharam.
24 Munganawa yali wanbiya Sisariya, jali yukumba nyuli Kurniliyus yalungi. Ngajaka nyuli Kurniliyuswanyi kudiya kandi jungunki nangandu. Yukumba yali Bidanyi marda yingkamukuyngka. Baki yali wanbiya barrawuna Kurniliyuskanyi, Bida marda yingkamuku.
24 No outro dia chegaram a Cesaréia. Cornélio os estava esperando, tendo convidado os seus parentes e amigos mais íntimos.
25 Jali yalu wanbiya barrawuna, jilajbayi Kurniliyus Bidayurri. Nyuli murrurru wayka nangandu Bidana, yanybiji mududu nangangi Bidanyi.
25 Quando Pedro estava para entrar, Cornélio saiu a recebê-lo e prostrou-se aos seus pés para adorá-lo.
26 Ngala karuyi nanda Kurniliyus Bidawanyi, karu nyuli walaykanyi kingkarri. Yanyba nyuli Bida, “Karrinjakiyi, ngawambangangi ngayu nganinyi. Ngawamba ngayu nganinyi. Miku ngayu Kud.”
26 Pedro, porém, o ergueu, dizendo: Levanta-te! Também eu sou um homem!
27 Yanyba nyuli Bida Kurniliyuskanyi, ngala buli ngankijba barrawuna. Yingkamuku yali jilajba bayngkani bulandu. Jali bula wanbiya kalawunyi barrawuna, najba nyuli kudukudu jungunkurri kalawunyi Bidawanyi. Nanangini Kurniliyuswanyi waluwa nyuli ngajaka yalunya jungunki yalu barrawuna.
27 E, falando com ele, entrou e achou ali muitas pessoas que se tinham reunido e disse:
28 Yanybayi Bida bulangi, “Jingkijba narri yuwa Jukanyi. Nurru Jumuku, miku nurriyi ngankijba yingkana barrawuna ngurrayngkanyi, jala miku nyulu Ju. Ngala karuyi ngana Kudwanyi, ngala ngayi buwarrajimba yaji. Karu nyuli ngana ngurrayngkanyi, miku yalu balki. Nanamuku jala jungku kunyba, miku ngawamba Jumuku, yali jungku kunyba. Ngala ngurranyimuku, jungku yalu kunyba marda.
28 Vós sabeis que é proibido a um judeu aproximar-se dum estrangeiro ou ir à sua casa. Todavia, Deus me mostrou que nenhum homem deve ser considerado profano ou impuro.
29 Narri manjijba jangkurr ngaki, ngayu jilaji narrindurri nanginkurri barrawurri. Miku nayinda barrawu Jukanyi, ngala miku ngayiyanyi manku kiji. Jila ngayi dulu, karungangi ngana Kudwanyi. Nanda yuwa Jukanyi miku ngankiykanyi barrawuna ngurrayngkanyi, miku yurlurr nanda yuwa. Miku nanda yuwa yurlurr. Wanyingkanyi ninji manjijba jangkurr ngayu jilaykanyi nanginkurri.”
29 Por isso vim sem hesitar, logo que fui chamado. Pergunto, pois, por que motivo me chamastes.
30 Jananganjayi Bida Kurniliyuswanyi, “Yingkana wulaniyana ngayi yanyba mududu Kudkanyi. Nanamanji, bijal ngabungaburri yaji, jalili yalu yanyba mududu Kudkanyi, nanamanji ngayi yanyba mududu Kudkanyi, baki karrinja nyuli waluwa ngakindu. Bunyala jumbala nangangi, nyuli Yanjil Kudkanyi.
30 Disse Cornélio: Faz hoje quatro dias que estava eu a orar em minha casa, à hora nona, quando se pôs diante de mim um homem com vestes resplandecentes, que disse:
31 Yanybayi Yanjil ngaki nayi, ‘Kurniliyus, manku ninya Kudwanyi, jali ninji yanyba mududu Kudkanyi. Manku nyuli ninya yanybikurri mududu. Baki nyuli najba ninya, jali ninji yabimba kunyba yaji yingkanyi. Mankuwayi nyulu yaji nganyi kunyba. Nyulu maruka muwa nganyi.
31 Cornélio, a tua oração foi atendida e Deus se lembrou de tuas esmolas.
32 Manjijbakiyi nganinymuku kularriji Jubayurri, yalu wudumbiji nanda, nangangi niji Sayimin Bida. Jungku nyulu barrawuna kanjana. Nanda barrawu, nangangi barrawu Sayiminkanyi, jala nyulu yabimba yaji wabayudinyi.’ Nani yanybayi Yanjil ngaki.
32 Envia alguém a Jope e manda vir Simão, que tem por sobrenome Pedro. Está hospedado perto do mar em casa do curtidor Simão.
33 Baki yinarramba ngayi manjijba yalunya kula wudumbiji ninya. Jungku ngayu mirnarrijba muwa, jilajbangangi ninji nanginkurri. Nayimanji ngambala jungku malumba, ngambala Kudkanyi. Yukumba nurru. Manku janurru nanda jangkurr jalija ninji yanyba. Manku janurru nanda jangkurr, jali karu ninya yanybiji Kudwanyi.” Barriwa.
33 Por isso mandei chamar-te logo e felicito-te por teres vindo. Agora, pois, eis-nos todos reunidos na presença de Deus para ouvir tudo o que Deus te ordenou de nos dizer.
34 Yanybayi Bida yalungi, “Jingkijba ngayu nayinda. Kud, nyulu jungku Kud bukambijuyngka. Miku nyulu Kud ngawamba Jukanyi. Nyulu Kud ngurrayngkanyi marda. Nulijba nyulu bukambijuyngka, Jumukuyngka marda ngurranyimukuyngka. Nani barri nyulu jungku bukambijuyngka.
34 Então Pedro tomou a palavra e disse: Em verdade, reconheço que Deus não faz distinção de pessoas,
35 Nyulu jungku Kud, maruka nyulu muwa nanamukuyngka jala yalu jungku kunyba Kudkanyi, Jukanyi marda ngurrayngkanyi. Maruka nyulu muwa bukambijuyngka Jukanyi marda ngurrayngkanyi. Maruka nyulu muwa nanamukuyngka, jala yalu jungka kunybana yuwana Kudkanyi.
35 mas em toda nação lhe é agradável aquele que o temer e fizer o que é justo.
36 — ausente —
36 Deus enviou a sua palavra aos filhos de Israel, anunciando-lhes a boa nova da paz, por meio de Jesus Cristo. Este é o Senhor de todos.
37 — ausente —
37 Vós sabeis como tudo isso aconteceu na Judéia, depois de ter começado na Galiléia, após o batismo que João pregou.
38 — ausente —
38 Vós sabeis como Deus ungiu a Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com o poder, como ele andou fazendo o bem e curando todos os oprimidos do demônio, porque Deus estava com ele.
39 Najba nurri bukamba yaji jali nyulu yabimba nanaba Jirusalim, marda bukamba yajina Jukanyi. Baku barri kurdanba yali nanda Jisus Jumukunyi. Ngarrkadaba yali wabangkarra kurndana nanamukunyi Jumukunyi.
39 E nós somos testemunhas de tudo o que fez na terra dos judeus e em Jerusalém. Eles o mataram, suspendendo-o num madeiro.
40 — ausente —
40 Mas Deus o ressuscitou ao terceiro dia e permitiu que aparecesse,
41 — ausente —
41 não a todo o povo, mas às testemunhas que Deus havia predestinado, a nós que comemos e bebemos com ele, depois que ressuscitou.
42 Jirrinyba nyuli nurrunya Jisuswanyi. Jirrinybayi nurrunya karunki nanda kunyba jangkurr bukambijuyngka. Mili jirrinyba nyuli nurrunya, nurru karunki Jisuskanyi. Yarrijbayi Jisus Kudwanyi, baki janyulu jingkijba nanda kunyba yaji baki balki yaji, jala ngambala yabimba. Yuku nanangini Jisuswanyi, jingkijba nyulu bukambiju, nanamuku jala jungku wanka, marda nanamuku janyba jali yalungka.
42 Ele nos mandou pregar ao povo e testemunhar que é ele quem foi constituído por Deus juiz dos vivos e dos mortos.
43 Yali karu nangangi Jisuskanyi nanamukunyi wankalanyi, jali yalu yanyba jangkurr Kudkanyi. Yanyba yali, ‘Nanda jala kuyu nangangi jangkurr Jisuskanyi, marda ngayangayijba Jisus, janyulu manjamanjamba nangangi balki yaji Jisuswanyi.’ Barriwa.
43 Dele todos os profetas dão testemunho, anunciando que todos os que nele crêem recebem o perdão dos pecados por meio de seu nome.
44 Ngala yuwaji yanybayi Bida yalungi, nanda Kunyba Ngarndu Kudkanyi, ngankijba nyuli yalunbu mankanyina. Ngankijba nyuli yalundu, manku jali yalu jangkurr Bidanyi. Baki yanyba yali yinini yinini yanyi.
44 Estando Pedro ainda a falar, o Espírito Santo desceu sobre todos os que ouviam a {santa} palavra.
45 Manmala yali, kandimuku Jumuku jali badajba yali kulani nangandu Bidana. Manmala yali, wajbangangi yalunya ngurranyimuku nanganginkanyi Kunybanyi Ngarndunyi Kudwanyi. Manmala yali.
45 Os fiéis da circuncisão, que tinham vindo com Pedro, profundamente se admiraram, vendo que o dom do Espírito Santo era derramado também sobre os pagãos;
46 — ausente —
46 pois eles os ouviam falar em outras línguas e glorificar a Deus.
47 — ausente —
47 Então Pedro tomou a palavra: Porventura pode-se negar a água do batismo a estes que receberam o Espírito Santo como nós?
48 Baki jirrinyba nyuli kandimuku Jisuskanyi ngurrunbiji nanamuku ngurranyimuku Bidawanyi. Baki ngurrunba yalunjali Jisus Krayiskanyi. Baki ngajaka yali Bida Kurniliyuswanyi marda yingkamukunyi, ngajaka yali Bida jungunki yalundu mardunguji.
48 E mandou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Rogaram-lhe então que ficasse com eles por alguns dias.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.