Romanos 11
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI
1 Akolaliyo nimo akeneyano, eya wane yatekene uku. Akolaliyo one Iserele yatene wakeneya patu. E̱'e mena. Noanupa Iserele yatene ago Eberameke tageneya. Bedamine ti pitikene ukuno, Akolaliyo Iserele yene peya wakeneya wa edoa oadete-pe.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 Akolaliyo namolo namolo one wa takoa motane yatenepa wakome wawameneya. Akolaline bokuke Ilaidayo Iserele yatename poanele-kala tokoike Akolali-pala ko̱ oa akanemo agopa tokolo meki-pe. Eya wa akeneya.
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 Neke i yename neke agale to̱awea akakoina ali-kiti wia tukoa ni neeke lodo yoadete kue moa latiane walai-kiti wia tadekoa tokoi. Nekele takaku ago anu kidenali meku. Eni yename noka wia tukadete wili toa kaki-kale
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 Akolaliyo edemo akeneya-pe. Eya wa akeneya. Ege egeta kadukoa (7,000) ali-kiti nooke pa lukoa mekete paya gode Beale einagonole takamiki. Eni ali-kiti wawamoane pa yopiane kaku wa Akolaliyo Ilaida-pala akeneya.
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 Opika one Iserele yatene pa natetekoa one wa takoa motikilepa pa pewe witikome tokome toko.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 Eni yenepa one weneme pewe witikome one wa takoa motikilepa nipa kini padele epetanele tikike nami witikome tokoya mena. Kini padele epetanele tikilekedo takoa motokolopa nipa one weneme pa pewe witikome ni toko wa amele toamoko.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 Nipa eya wane ekene uku. Iserele yename kini moatekoiya tuku tokoa kawa teko tokale wakeneya. Moameneyake Akolaliyo pa natetekoa one wa takoa motane yename motaneya. Ete-kitipa kolotini lupi takatapeneya mekete moameneya.
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 Enilekepa Akolaline bokuke eya wa wia mekaneya piko.
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 Depidiyoka dikane yeneke Akolali-pala okome okome
9 Naatu David eo na’atube,
10 Kini leneta lianeya mea etepea tugawineya yamotamene. Ke enekakale-kama memotamene wa Depidiyo akeneya.
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Eya waneka yatekene uku. Akolaliyo eni Iserele yene etepea tugawineya yamotoa wakome wako patu. E̱'e mena. Iserele yene etepea pikili tokome Akolaliyo e ku pa yatene toa mokala toko. Nipa eni pa yatene toa motoko toa kiwika toa momotadiya wa Iserele yename wene pimotoa tokome ni toko.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 Iserele yename Yesunomo yakameneya tokome Akolaliyo kiwi luku ta piko peya pitiki pa yatene-kiti kamo takou toa pewe wima poko. Nipa Iserele yene kini moatiki toa moameneya pa memotoa wakomepa e ku pa yatene kamo takou toa pewe wima poko. Wa naniko one papete wene toopikanakale taatekoa Iserele yeneka oto wa motokomepa kiwi peya pewe wia tagatapeoo.
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 Opi kiwi pa yatene ali atoa-pala ukuno, Akolaliyo kiwi pa yatene meki toane onekemo oane auane yamotoa no takoa kakaka tokolo ni uku. Nikepa pinali anu wa kei piamele toko.
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 Kipala i ukupa kiwi pa yatene Akolaliyo pewe witikale mekoile enekete no yatename kiwika dikoa meadiya wa wene pimotoane tekene uku. Nipa no yatene ali atoa padeka-kiti toane moadene ni uku.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Akolaliyo one Iserele yatene tewitikoa wakomepa e ku pa yatene-pala oya kakaneya. Nitaneyano, naniko onena yatene oto wa moa pewe witikalepa ali atoa peya tuake wa kamoa pou toa wedianeya-kama meoi.
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Panagome-kiti one noateko palawe yotokome pade deya Akolaline takoa pikakolopa nipa Akolaliyo eni palawe peyapa one wa tetepo takoa wene keaneya meko. Yomo pade pinedo Akolalineya wapa yenene-kitika Akolalineya wa kikilikoa oko.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Ni ipele olipe yomodo yenene pedaneya kakolo enekomepa pinago tayo lono pome paya olipe yomo yenene te̱imoa nome eina pedane luku kibutukoa lutua kakako. Eina toa Akolaliyo kiwi pa yatene-kiti moa one yatene pakeke moa kakaneya. Nipa one matane yomo-pala moa lipukou toa kiwi weye akoa meko.
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 Nitikono, anu oya-lawe kime eni wakene Iserele yenepa pedane yomo yenene wa paya tetepo takameamene. Eya wa wene taneya meamene. Yenenekepa yomo pine witakoya mena. Yomo pinekepa yenene witakoya.
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Kime eya wa mate agale iki patu. Pinagome eina pedane yomo yenene wakilepa kiwi moa lua kakademe ni toko. Tamele tadeko wa iki patu.
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 Winimopa nimini ikilika eya wane uku. Akolaliyo onena Iserele yene wakilepa Yesunomo yakoa moamokoli tokome ni taneya. Nitoapa kiwi pa yene moa lua kakakilepa Yesunomo yakoa motokoli tokome ni taneya. Nitaneyano, kini wa kei piamoano, Akolali piti moamene-ye.
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Akolaliyo onena Iserele yatene wakene toa pa yene kiwika wakayano, wedoa meamene.
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 Akolali nitane ago tokome padeka-kiti ela motokome wa padeka-kiti kote tokolo wakome toko wa wene taneya meamene. Onekele takoake wakene-kiti kote tokolo wakomeke anu oya-lawe kiwi ela moa yopiko. One ela moa mekome yopikota pa mea kakilipa nipa kiwi ela moa yopia-kala meko. Mea kawameadekolipa Akolaliyo kiwi-palaka pilia wawoo.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Onena Iserele yename ae poanele tekete tadeko wa Yesunomo yakoa motokolipa oto toa motokome kiwi pegetoa kakoina luku wa moa kakoo. One nitane ago tokome tamele toko.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 Kipa matameneya paka witakoya olipe yomoke te̱imoa one mataneya kako olipe yomoke lua togotoa kakakona. Nipa ali-kitame padele lugutukoa toamikile Akolaliyo eni tokona. Iserele yatenepa one mataneya kako olipe yomono, kiwi kakoina lukudo wa moa kakakomepa nipa ali-kitame kini matane yomo yopikete lugutukoa tikile eni too.
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Akolaliyo papete ali atoa-pala kaukoa meanemo to̱aweane uku. Anu oya-lawe kini wa kei pia mate agale akaya tokolo ni uku. Iserele yename Yesunomo yakoa moamoa tugi akeneya meake pa edikaneya mea togamoi. Nipa Akolaliyo takoa moopiane pa yatene ali atoa peya oneke lukoa menokoli Iserele yene oneke wa lukoa menoi.
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 Nitikoli Akolaliyo onena Iserele yene peya toa moo. Nipa eya wa wia mekapiane toa taatekoa too.
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 Kini tokoi poanele moane kogatapekilepa nipa kiwi auapekene dikou wane papete oane togotokouna taatekoane tou wa Akolaliyo akeneya.
27 “Naatu
28 Iserele yename Yesunomo yakoa moamikili Akolaliyo poi te̱ia mekilepa nipa kiwi luku e ku pa yatene ali atoame Yesunomo yakoa momotoa tokome toko. Nitikoyake Iserele yatene papete one wa takoa motaneya tokome kiwi opia tagaane ali-mene wene taneya mea Iserele yateneke pa wene mekoa meko.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Akolali nitane agono, i yatene one wa takoa moa pewe witikilepa one wene wia wawamokome pa toa togako.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Papete kiwi pa yatene ali atoame Akolaline agale tagoa toamokoino, opi Akolaliyo eya toko. Onena Iserele yatename one agale tagoa toamikili tokome kiwi pa yatene-kiti ela moa yopia meko.
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 Akolaliyo kiwi pa yene ela moa yopikolo tokome onena Iserele yename Akolaline agale tagoa toamiki. Nipa Akolaliyo kiwika eina toa ela moa yopimotoa tekete tiki.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 Eya wane ekene uku. Papetepa ali atoa peya one agale tagoa poanele etepea toma pomotoa Akolaliyo wakilepa eya tou wa wene toopikome taneya. Wipitikene kini poanele tokoike nami wiameneya kibu moamikilepa kiwi peya pa ela motekene tou wa wene toopikome taneya.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 Akolaliyo toto kamo takou toa edikoa pewe wia kako. Wene muno meane ago tokome pademo pademota wene tootapeneya meko. One toateka wene toopiane toa pine edoa to̱a ato-pe. One wene toopiane toa taatekoa tikilepa dikoa toko wa padameka to̱awea akamele toamoko.
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 Enilekepa eya wa wia mekaneya piko.
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 Ali Muno agome padeya tukua memotoa onekeya pade metikilepa teyo tomotoa-pe wa wia mekaneya piko.
35 O yait God a sawar itin,
36 Padeya padeya peya Akolaliyo-kama latia pianeya. Enika eniya peya oneme pa yopia-kala kako. One kei pimotoa tokome ni toko. Nitiko ago kei pia-kala mema patoane uku. E̱e nimini.
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.