João 3

Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Parisi ago pade Nikodimasi wa ibini akene agopa Kanosolo ago meaneya.
1 Jew hai ukwarin orot wabin Nicodemus i Pharisee ana kou’ayamaim orot ta.
2 Ta lianeya keneke einago Yesu mekata nokome okome Tikisago Akolaliyodo auapeamokalepa padele padele telekole neme tokolepa padameka oyake toamoino, nepa Akolali mekota kawa noke olaukakago tadeko-kale okome
2 Guguminamaim na Jesu biyan tit, naatu eo, “Bai’obaiyenayan, aki aso’ob o i bai’obaiyenayan God biyanane ina. Men yait ta karam boro ina’inanen fairih o kusisinafube nasinaf, God men hairi hinama’am na’at.” Jesus Nicodemus hairi bar tafan hima tibidudur|alt="Jesus and Nicodemus" src="CN01670b.tif" size="col" loc="Jhn 3.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="3.1-4"
3 nimini ukuno yakamene. Panago wa lokoa opiamene agopa Akolaliyo talo toko ta oyake enepamoo-kale Nikodimasiyo okome
3 Mar ta’imonamo Jesu iya’afut, “Ayu tur anababatun a tur ao’owen, men yait ta boro God ana ma’ama wanatowan na’itin, baise i boro natufuw maiye’ebo.”
4 ali wetini tane agopa niname edoa wa lokoa opimotoa-pe. Niname wa opimotoa tokome wetini ago one ninane tepene oyake pamele toko wa eke oko-pe-kale Yesuyo okome
4 “Orot ra’at gagamin na’in ema’am, boro mi’itube natufuw maiye?” Nicodemus ibat. “Men karam hinah yan wanawanan narun mar bairou’abin natufuw maiye!”
5 etene nimini ukuno yakamene. Panagome ue moamoa Akolaline Yomini awiameneya pa mekomepa nipa Akolaliyo talo toko take pamele toamoko.
5 Jesu iya’afut eo, “Turobe a tur ao’owen, men yait ta boro God ana ma’ama wanatowan narun, baise i harew naatu Anuninamaim natufuw.
6 Ali atoame mati opikilepa pa kini kotu pia-kama tiki. Epetane Yominiyo Akolaline mati-kiti opikakilepa one kotu pia-kama toko.
6 Biyat etatoub, i biyat eya’iy, baise Anun Kakafiyin etatoub Anun Kakafiyin iya’iy.
7 Ne wa lokoa opimotoane uku wane ukunake wene kainya piameamene.
7 O boro men ita’ororsa’ir ayu tur iti tufuw maiye ao isan.
8 Pupulege popokakomepa one weneme-kama titia popokako. Nitoa popokakome ee okamo yateketeke titia nokota enamoa pokota enamoa tiki. Enipa Epetane Yominiyo Akolaline mati opikakome toko adeka eni pikene uku wa Yesuyo akeneya.
8 Waruw ana kokomaim ebababin. O i nidun kunonowar, baise o men karam boro inao, i menane na enan, o au mena’at babin enan. Imih orot babin anunihine i nati na’atube tetutufuw.”
9 Nimo okale Nikodimasiyo okome neme wini okopa edoa tomotoa oko-pe-kale okome
9 Nicodemus i bat, “Iti i mi’itube?”
10 neka Iserele yenane totono olaukoa tokagomeke i ukumo wene toamoko-pe.
10 Jesu eo, “O i Israel hai bai’obaiyenayan naatu o iti sawar men imanamamih?”
11 Etene nimini ukuno yakamene. Enipa tone wene tokomo oa mea tone leneme enekoya to̱awea oa tokoyake ali atoa kime yakoa moamiki.
11 Jesu iya’afut eo, “Ayu turobe a tur ao’owen, aki abisa asoso’ob i a’o, naatu abisa aki a’i’itin i isan a’o, baise kwa i boro’ika aki ai tur naniyan men kwabaibimih.
12 Itonole tikile-kitike oane metekumopa kime yakoa moamikino, a tibuke tikile-kitike oane metekoumopa edoa yakoa moadete-pe.
12 Ayu tafaram ana sawar isah ao kwanowar baise kwa men kwabitumatum. Kwa boro mi’itube kwanitumatum ayu mar ana sawar isah ana’o na’at?”
13 Padameka a tibu enepikile toameneya. No Ali Yatenane Oyago a tibu kawane ketipeane nuku agome odene aida mekene enekoumo to̱aweane uku.
13 Men yait ta in mar run, baise orot Natun marane nan akisinamo.
14 Moseseyo ali piamene take kaya yomini latia yomo ludu munoke dekoa moa kakaneya. Moseseyo eni tane toa pade ali-kitame no Ali Yatenane Oyago dikoa yomo luduke dekoa kamotokoi.
14 Moses mi’itube arar yan kok bora’ah na’atube, orot natun hinabora’ah nayen,
15 Nipa nooke wene tugoa mekoi peya pa mea-kala kama pomotoa nitoi.
15 saise iyabowat i tebitumatum boro ma’ama wanatowan hinab.
16 Akolaliyopa ta piko peyake pitiki-kiti one kolotini yene wa wene mekoa mekome tokome one mana odene agopa ali atoake tumotoa moa wetekaneya. Nipa manake wene tugoa mekoi-kiti tuapa atuameneya mea-kala kama pomotoa tokome taneya.
16 God tafaram iyabuw kwanekwan imih i Natun ta’imonamo iyafar na, saise yait i ebitumitum boro men namorob, baise boro yawas wanatowan nab.
17 Moa wetekakomepa kini tanele poanele tadikino, poane take poe wa koiso akamotoa wetekaneya mena. Toa momotoa tokome ni moa wetekaneya.
17 God i men tafaram bai’afiyin isan Natun iyafar na tafaramaim titamih, baise tafaram baiyawasin isan na tit.
18 Manake wene tugoa meki-kiti koiso akoa kibu moamatekoyake manake wene tugamiki yenepa poane take wetekou wa koiso wete akoa pianeya. Nipa one mana odene agono ibinike wene tugamadete wakili tokome toko.
18 O yait I kubitumitum boro men ina’afemih, baise o yait men ebitumitum i eaf sawar, anayabin i men God Natun Ta’imon, i akisinamo wabin itumitumamih.
19 Nipa pa̱ pinago kiwi mekoika nekeneyake poanele pa toma pou wa wene pianeya mekete eni pa̱ wawa yomiyomuke wene mekoa mekino, kiwi kibu moatekulepa eni wa kini koiso wete akoa pianeya.
19 Iti i baib’afiyen. Marakaw na tafaramamaim tit, baise orot marakaw efanin gugumin iyabuw anayabin hai sinaf kakafih.
20 Poanele toma yaki-kitame eni pa̱pa kote moa waki. Nitoapa kini poanele keleyo witakaya tokolo pa̱ keneke witoa noamokala tiki.
20 Orot babin etei sinaf kakafih tesisinaf i marakaw hikwahir naatu boro men hinan marakaw wanawanan hinarun, tebirubir hai sinaf boro hinirerereb.
21 Nitikiyake nimini peku noa tiki yenepa eni pa̱ keneke witoa nokala tiki. Nipa kini tikilepa Akolali patu kautakoa kakete tadiki wa ete-kitame wene tomotoa tiki wa Yesuyo oka.
21 Baise yait ta turobe’emaim ema’am marakaw wanatowan erur, saise i ana bowabow God wanawananamaim bowabow boro nirerereb.
22 Nititikaneyake Yesupa Yudea take pato wa one oya-lawe-pala opia pome eida tayo lono mea kakome ali atoa ue motokakala toka.
22 Iti ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit hin Judea tafaram ufunane hirun, nati’imaim mar kikimin hima naatu bapataito itih.
23 Nitikakoa Yonepa Salime ta liti piane Inone take mekome ali atoa ue motokakala taneya. Nipa eni ta ludu ue kainya yotokale tokome taneya. Eidapa ali atoa nekete kiwi ue motokoano ta-koli ue motokakala taneya.
23 Nati’imaim John auman tafaram Aenonamaim sabuw bapataito bitih, Salim i men ef yok i sisibinamaim, anayabin nati’imaim i harew moumurih, naatu sabuw i nan ufun hinan bapataito bain isan.
24 Enilepa Yone po yapu wete moa pitikameneyake taneya.
24 (Iti John dibur hiyaru’uy ma’am nanamaim.)
25 Yu yename kini losule tekete abe koganelekepa Yoneyo okagale yakane ali padeka-kitame pade Yu ago-pala ete taka oto taka toa kakeneya.
25 John ana bai’ufununayah afa naatu Jew sabuw afa wanawanahimaim gamin matar, bapataito ana ofafaren isan.
26 Nitoapa Yone kakata nekete ekete Tikisa ago nepala Yodane ue eka lono opia kakanakago neme onekemo akakagome ali atoa ue motokakala toko. Nitikolo peyame ne tewitikoa one kakota-kama pokala tiki-koli okome
26 I hina John biyan hitit naatu hi’o, “Bai’obaiyenayan, orot nati o airi no Jordan harew rounane menatan isan o i’o’orerereb, i boun bapataito sabuw ebitih, naatu sabuw etei i isan tenan.”
27 panagome Akolalinele takakilepa a tibuke meko Akolaliyo one peku lawetekolo nakomepa oyake toko. Pa one weneme tokoya mena.
27 Nati isan John iya’afut eo, “Orot abistanawat marane tebitin iwat nab.
28 Nopa Keraisu wa papete ibini oa piane ago taatekoane noamuku. One naniko nomotoa Akolaliyo no namolo takoa wetekakolo nuku wane kipala okouna. Enipa nimini ukutu-pe.
28 Kwa taiyuw i karam ayu ao i kwanao’rereb, Ayu i men Keriso, baise ayu i nanamaim hiyafaru ana.
29 Atoa tu pikagopa atoa moatekago eni. Einatoa motokolopa one oya patu piane agome one kakoya liti kakome one okagale yatekome wedia kako. Opa no einago keneya wediane kolotini to̱ane kaku.
29 Babin orot ana rum hi’o ema’am, orot ana of menatan i bai’awaninamih i orot isan ma tainin rub ma ekakaif, naatu i ana rum fanan enonowar ana veya i anababatun ekakawasa. Iti kawasa i ayu nowau, naatu kawasa i boun ana yomanin a’asa’ub.
30 Ali atoame anu oyago Yesuno ibini kamotoka kamotoka tekete anu ibini etepea wene kayapema pamediki wa Yoneyo akeneya.
30 I ana fair ra’at natabiru, ayu fair i men ra’at.”
31 Yoneyo nimo ootokoa kakome okome a tibu kawa noko agome ete yene peya moa patukoapa etene ako ago kako. Itonoke alane agopa pa itono peku noa tokome one kaua-mikitame olaukama nekenemo oa mekala toko. A tibu kawa nokagomepa ete yene peya moa patukoa etene ako ago kako.
31 Yeit auyomane nan i ra’at etei natabirih, menatan iti tafaramane nan i tafaram nowan, naatu tafaram ana sawar isah i ebidudur. Menatan marane nan i sawar etei tafahimaim.
32 A tibuke mekome yakoa enoa tokaya-kiti i i wa to̱awea onaneyake padameka yakoa moamiki.
32 I abis nonowar, i’itanen i isah eo’orerereb, baise men yait ta ana tur ebaibimih.
33 Nitikiyake one to̱awea okomo yakoa motiki-kitame yatekete ekete Akolalipa niminimo-kama oko ago tadeko wa iki.
33 Orot yait ta i ana tur nabitumitum na’at, i ebi’obaiyit i ebitumatum God abistan eo’o i turobe.
34 Nipa Akolaliyo moa wetekakale nokagome Akolaline agale-kama akakolo yatekete ni iki. Akolaliyo one Epetane Yomini einagoke awia tagatapemotoa metekome metaneya.
34 Menatan God biyafar i God ana tur eo’orerereb; anayabin God i Anun i nowanamih itin anababatun
35 Nitoapa einago one mana agoke wene mekoa mea tokome padeya padeya peya one yonoke moa pianeya.
35 Tamah Natun iyabuw kwanekwan naatu sawar etei i ana fair babanamaim ya.
36 One manake wene tugoa meki-kiti pa mea kama poadete tiki. One mana kote moa waki-kitame mea kama poatiki ta enamekete pa etepea tua poadete tiki. Nitiki yene-pala Akolaliyo kotimi yoa meko.
36 Yait ana baitumatum Natunamaim naya’iy boro yawas wanatowan nab, baise yait ta God Natun nabifutuw boro men yawas nitinimih, God ana yaso’ar tafahimaim nama.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.