Atos 26
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI
1 Nitikale Pesasiyo Polo-pala okome pinali neke wa kei pia agale oano ta wa okale Poloyo agale oademe yono kamotokakome pinali one wa kei pikome okome
1 Agripa iu, “O i baibasit abit taiyuw isa inao.” Paul uman bora’ah naatu taiyuwin wasfafar eo,
2 ako tobou ago Ageripa i Yu yename no koiso akoa ikili pinali anu wa kei piane ikilepa ne kakakoane ukuno, ke wane wediane kakene uku.
2 “Aiwob Agripa, ayu i abiyasisir anayabin boun o namaim Jew sabuw abisa isan ayu ubar hibitu i boro ana wasfafaru anao inanowar. Paul aiwob Agripa isah ibibinan|alt="Paul speaking to crowd" src="cn01993b.tif" size="col" loc="Act 26.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="26.1-2"
3 Nipa no Yu yatenamepa kini kaua-mikitame tanele po pitia toma pikileka emo kumo pili pili toa ikimoka neme wene tootapekolo tekene ni ukuno, i ukumo poti yakakoa meamene.
3 Iti ao i turobe, anayabin o i Jew sabuw hai binanakwar naatu hai ofafar iso’ob kwanekwan, imih o abifefeyani yatenanub inama ana’o inanowar.
4 No yatene pakeke mekene tokoumo tualike laigoane Yerusaleme take pone mekene tokoumo Yu yene peyame wene tiki.
4 Jew sabuw etei ayu kek ana veya mi’itube ama’am i hiso’ob, ayu au yawas no aneika au tafaramamaim mi’itube ama’am ana Jerusalem atit ama’ama etei i hiso’ob.
5 Nipa Parisi yename tone losu totono-kama litia tikilepa ete Yu yene peya moa patukakete tiki toane litiane tokou. Nitima nokoule Yu yename koto enoa wene taneya mekino, no auapeadetepa einapa nimini oko wa no kei piatikiyano, omotono ta.
5 Ayu i manin maiyow bairi ama, imih ayu i hisu’ubu kwanekwan. Hinakokok na’at hina’orereb. Anaika ayu i Pharisee orot, kwafiren ana ofafar fokarin wanawanan i ayu ama, naatu men kafa’imo ofafar ta astu’ub.
6 Opi anu koiso akoa ikilepa eyake tiki. Akolaliyo toto Yu yenane kaua-mikiti auapeatekamo papete oa piane toa taatekakolo kolotine nepiane mekulu tokome koiso akoa iki.
6 Naatu boun ayu iti ubar tibitu anayabin God ana’omatanen ai a’agir bitih imaim ayu nuhufot ama’am isan, ubar hitu bairi tao.
7 Enile taatekakolo toto Yu yatene tuku (12) kakoa yateneka kolotine nepia meki. Nitoa nepia mekete onekele ete pia oto pia wedoa takama piki. Ali Muno Ageripa, Akolaliyo oa piane toa taatekakolo nepiane mekuleke Yu yename anu koiso akoa iki.
7 Iti omatanen i aki ai big etei 12 hibitumitum mi’itube hita’itin titurobe, imih fai mar dogoroh tutufin etei God hikwakwafir, naatu anayabin iti baitumatum isan. Aiwobomon, Jew sabuw ayu ubar hitu iti tao.
8 Akolaliyo one eina oa pikana toa taatekoa tokomepa tua pekene yene moa kamotokamele toamoko wa wene pikipa edekolo wene piki-pe.
8 Kwa Jew sabuw iyab iti kwabatabat aisim God sabuw murumurubih ibiyawasih baitutumin isan kwa isa efofokar?
9 Papetepa padele padele toane Nasarese Yesuno ibini paya tetepo takou wane wene piane mekou.
9 Ayu auman mat i na’atube anot, sawar moumurih na’in ata sinaf Jesu Nazareth mowan wabin ati’ib isan.
10 Yerusaleme take nitoane mekene Yesuno agale litia tane yene peya mati po yapu moane pitikakala tokou. Nipa Akolalike lodo yotokoai tane tobou ali-kiti patu kautakoane kakene tokou. Nitoanepa eina ali atoa wia tukatekoi oi pedoa pikolika oyakeno, toe wane okala tokou.
10 Naatu nati na’atube Jerusalemamaim asinaf. Firis ukwarih biyahine fair abai God ana sabuw moumurih maiyow abow dibur aya. Naatu rouw morobomih teo ana veya ayu auman aibasit terouw temomorob.
11 Losu yapu kakoka ali atoa kibu moane ni Yesuke poanemo omotoane toane enekala tokou. Nitoanepa Yesuno ali atoa-pala kotimi yotokou matiyame mone ta-kitike to̱a pekene ali atoaka tuku toane moane tete mekala tokou wa Poloyo oka.
11 Mar moumurih maiyow Kou’ay Bar efan tata’amaim abow biyababan aitih, naatu hai baitumatum baihamiyin isan a’okikimih. Na’atube hai baitumatum baigigimin isan a’okimih, naatu atit an menah tatabirih hai bar hai meraramaim bai akir kakafin maiyow aitih.
12 Damasikase takeka enakale tou wane pokou. Nipa enile toatekou pipia Akolalike lodo yotokoai tane tobou ali-kitame wia metekoli moane pokou.
12 Ana’an iti isan ayu firis ukwarih biyahine fair hitu hiyunu an Damaskas atit.
13 Poadene pekene enekolu lou mataike keleponokaka a tibu laigoa pa̱ toka matiyame pitoa no payapono pia unukakale enekou. Kamo koni tobou ago Ageripa, eina pa̱pa lou pa̱ toko toa moa patukaka. Nitika pa̱me nopala opia pokoi ali-kiti toto payapono pia unukakale
13 Baise efamaim anan bi’auyit auman, Aiwobomon, marakaw no marane, mamarakaw men veya na’atube, marakaw kwanekwan re ayu au sabuw bairi anan tarbebera’uhi.
14 toto peya itono aua pitakolo panagome Iberu agaleke nopala okome okome Solo Solo no edeyake tete mekala toko-pe. Pinagome layo toua witikolo pitimekawe kaime ete pedekaku pokome toa tete motoko toa pinali neke wa tete motokakala toko-kale yatekene ekene
14 Aki etei’imak me yan are, naatu ayu orot fanan anowar Hebrew turamaim iuwu eo, ‘Saul! Saul! aisim ayu irabu kubia’akiru? Ayu kubi’a’akiru i o taiyuw biya irab kubi’a’afiy.’
15 Ali Munago nepa te kake oko-pe-kolu okome neme tete mekala tokago Nasarese Yesuyo ukuno,
15 Ayu aibatiy ao, ‘O yait Regah?’ Naatu Regah eo, ‘Ayu i Jesu, o irabu kubia’akiru.
16 opa wete kamokoa ka. Ne pono yametekilepa anukule takama poatekago moane kakadene tekene tuku. Nitikuno, ne pono yametekumoka ne naniko yameatekoule-kitika i i wa ali atoa pitikika to̱awea akama pamene.
16 Baise kumisir kubat, ayu o isa abirerereb ana rubini isou inabow naatu boun abisa isa mamatar sabuw afa hai tur ina’owen. Naatu abisa isa namamatar boro ani’obaiyi.
17 Iserele yatene pitikikaka e ku pa yatene pitikikaka anukumo akama pa wane wetekakenepa ne auapeane yopiane-kala kawou. Nipa eni yename ne-pala padele tokolipa toane mokala tou.
17 Ayu o a sabuw Jew umahine naatu Ufun Sabuw umahine boro anatafafari. Ayu abiyafari nati sabuw wanawanahimaim inan,
18 Eni ali atoa yomiyomu keneke mekete tikino, pa̱ tokota meati wa kini lene kikakoa yamema pamene. Eni ali atoa Setanuke lukoa mekete tikino, Akolalike lukoa meponomotamene. Nitikalepa Akolaliyo eya too. Eni yene no Yesuke wene tugakolipa kini poanele toma yakoike po letu mekakanapa keetapea poanele wia mitikoo. Nitoapa one wa takoa motane yene odeneya moa obokakomepa onekeya-kiti kini wa yameoo wa Ali Munoyo nopala oka wa Poloyo oka.
18 matah inabotawiy naatu guguminane inanawiyih hinatit marakawamaim hinarun. Naatu Satan umane inabow God initin, saise bowabow kakafihine notawiyen hinab, naatu God ana rourubin sabuw wanawanahimaim hai efan hinab hinamare.’
19 Nitikome okome tobou ago Ageripa eina pulete enekounakale tagamoane onekemo akama yakou.
19 Nati isan Aiwobomon Agripa, ayu abisa marane re ai’itin men ai fanasair.
20 Onekemo akama yakilepa Damasikase ta laigoane tokou. Nititikoane Yerusaleme takeka Yudea ta luduka pa yatene-kiti pitikikaka pima yakene ekene kini namolo poane wene wia wawa Akolalike tepe kolotini pekoa piamene. Tepe kolotini nimini pekoa pianeya meadiki wa ete-kitame wene tomotono, epetanele toma pamene wane oma pokou.
20 Bowabow wantoro’ot i Damaskas imaim abusuruf naatu ana sabuw iyab Jerusalem hima’am isah atit, Judea wanawanan etei abinan naatu Eteni Sabuw wanawanahimaim auman a binan. Abibinan anayabin sabuw bowabow kakafihine God isan hitatatabir naatu hai bowabowamaim titurobe i dogor baikitabir hibai.
21 Nitikolu tokome Yu yename tobou losu yapu pone kakouta no enamutukete wia tukadete wili toa kakoi.
21 Ana’an nati isan Jew sabuw ayu Tafaror Bar wanawanan ana sebosebomaim hibuwu hifatumu rabu morobomih hiwa’an.
22 Nitaneyake Akolaliyo no auapekala tokano, opika einaka einamo ita kakene ikilepa ibini akene yene-pala ibini wamene yene-palaka uku. Nipa Moseseyoka Akolaline agale to̱awea akane ali-kitameka papete oa piane toane ikilepa pademoka anu weneme titiane wamekene eya wane uku.
22 Baise God tafafaru yawasu ama ana it boun atit, imih o namaim abat orot babin kikimin yen in orot babin gagamin etei matahimaim abisa isou mamatar i ao’orerereb. Ayu au tur ao i dinab oro’orot naatu Moses sawar abisa mataramih hi’o inu’in mamatar imaim ao.
23 Keraisu taatekoa nokome tete moa mea tuamedeka. Nome tukomeke ali atoa naniko kamoa pomotoa one namolo takoa kamoa pamedeka. Kamoa pokomepa Akolaliyo Yu yeneka e ku pa yateneka toa moa pa̱ takatekamo i i wa to̱awea amedeka wa Poloyo Ageripa-pala oka.
23 Roubininenayan boro biyan nababan ni’akir naatu morobone, moroboyah wanawanahimaim i boro wan namisir marakaw ana yawas Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah nakurereb.”
24 Polo pinali one wa kei pikome nimo oa kakaka Pesasiyo teigakome okome i ago Polo leau oa kake wini okono, pademo pademota yakoa luaneya teke pinali neke wa wene bebo akatapeadeko wa telo okome okale okome
24 Paul iti na’atube taiyuwin wasfafar eo inan auman Festus Paul isan iwow eo, “O i kubikoko’aw so’obamaim nawiyi in kubikoko’aw!”
25 kamo koniyali Pesasi, leau ekene wamukuno, poti uutukoane kakene ipa niminimo uku.
25 Paul iya’afut eo, “Ayu i men abikoko’aw, au Aiwobomon! Tur abisa ao i turobe hai yabih auman.
26 Ako tobou ago Ageripayo anu ina ukumopa yatekala tokome tokano, one mekakoane ikilepa atiki toane kakene uku. Ina ukule-kitipa paigakoa taneya menano, e̱e nimini wa oneme wene toko.
26 Aiwob Agripa, ayu o namaim men erebir auman ao’omih, anayabin iti sawar etei o iso’ob, naatu sawar iti himamatar boro men karam nuhinaburumih. Anayabin iti sawar men ta umasusunamaim mataramih.
27 Tobou ago Ageripa ne eya wane yatekene uku. Akolaline agale to̱awea akane ali-kitame papete wia mekapiane agalepa enipa nimini akediki wa neme wene toko-pe. E̱e nimini wa neme wene toko wa Poloyo oka.
27 Aiwob Agripa o dinab orot kubitutumih? Ayu aso’ob o kubitumatum!”
28 Poloyo nimo okale Ageripayo okome wini agale tigini ikilepa noanume Keraisunole takamotoa oko-pe-kale okome
28 Aiwob Agripa Paul iya’afut eo, “O kunotanot iti veya ta’imon o boro ayu dogorou inikitabir anan Kirisiyan anamatar?”
29 agale tigini ekeneka ludu pitikoane ekeneka Akolaliyo eya tomotoane kini kowitikakene uku. Tobou ago neka anu agale opi yakoa meki-kitika kiwi peya no keneya ago latimotono ta wane kowitikakene uku. Noanu yono kapa po kakaneya kaku toa dikaneya kamotoane wamuku wa Poloyo oka.
29 Paul iya’afut eo, “Veya kabumin o veya manin ayu au yoyoban God isan i men o akis baise kwa iyab iti boun ao kwanonowar i mi’itube kwatan ayu ama’am na’atube kwatamatar. Baise men akokok hinafatum dibur hinayariyi kwanama.”
30 Nitikale tobou ago Ageripa natono Benaisita Yudea ta talo tane ago Pesasi toa kipala opia mekoi peya kamotokoa pokoi.
30 Naatu Aiwob orot, gawan orot Bernis, naatu sabuw afa hima’am etei himisir.
31 Nitoa akolono pote ootakutukakete ekete i ago wia tukatekoleka po yapu pitikatekoleka pade piameadeko wa oma pokoi.
31 Efan hima tur hinonowar hihamiy hitit, naatu taiyuwih turahinah bairi hibidudur hio, “Iti orot i men abisa ta kakafin sinaf boro namorob o dibur narun.”
32 Nitikoli Ageripayo Pesasi-pala okome ae i agomepa Sisayo one koiso yatekamotoane uku wa wamoo tokapa padele poanele toameadekono, poano pa wa neme one po kotokoa wetekatekale pioo toka wa oka.
32 Naatu Aiwob Agripa Festus isan eo, “Iti orot Caesar isan baifefeyanina’e tama’am, iti boun boro ata botait.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.