Atos 25
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI
1 Pesasi einago Yudea take nome mekomepa ta tebolo takoa patakale Sisaria ta tewitikoa Yerusaleme take ate pome mepaneya.
1 Festus na Judea wanawanan gawan ana efan bai ma veya tounu ufunamaim Caesarea ihamiy yen na Jerusalem tit.
2 — ausente —
2 Nati’imaim firis ukwarih naatu Jew hai orot ukwarih hina Paul ana kakafih isan ubar hitin Festus hifefeyan.
3 — ausente —
3 Hikokok i mi’itube hai kokomaim tasinaf Paul tiyafar au Jerusalem tayen. Iti na’atube hisisinaf anayabin i Paul tayen tanan efamaim hita’asabun isan hiyakitifuw.
4 Nitikoli Pesasiyo agale topo takakome okome Polo einago Sisaria take pa eida mea kamotou. Sisaria take keti poateku tigotokono,
4 Baise Festus iyafutih eo, “Paul i Caesarea imaim dibur ema’am, naatu ayu taiyuwu iti boro’omo nati’imaim anan.
5 einagome poanele tadekalepa one koiso akadete kini tobou ali padeka-kiti nopala opia keti nomotamene wa Pesasiyo akeneya.
5 Imih a orot ukwarih i boro ayu bairi anan Caesarea anatit abis kakafin sisinaf na’at boro imaim ana kakafih isan ubar hinitin.”
6 Ta pataka ketepo (8) kakoa patu noi (10) kakoa patu Pesasi eni Yu yene-pala Yerusaleme eida mea kawa Sisaria take keti wa wakapea pome mepaneya. Nitoapa podolikama koiso yopikago meateka walaike pome mekome kunago Polo oto aua noe wa okale
6 Festus veya etei eight o ten na’atube nati’imaim bairi hima, imaibo au Seseria matabir maiye re. Naatu in marto basit Festus baibatiyen ana efanamaim mare naatu iuwih Paul hibai hina hirun.
7 Polo nome kakale Yerusaleme kawa nokoi Yu yename one kakata unukoa kakete ekete i agome dika dika toamene poanele toka wa okala tokolika kini eni akoa okoimopa niminimo wameadekoi.
7 Paul hibai hina hirur ana maramaim Jew sabuw iyab Jerusalemane hire hinan etei hina sisibin roun roun hi’a’ar bebera’uh baifuwen tur kakafih moumurih maiyow hibow hitit ubar hitin hio, baise hai tur hio i men kafaita biturobe’emih.
8 Nitikoiyake Polo pinali one wa kei pikome okome toto Yu yatenane totonoka tone tobou losu yapu totonoka tetekamoane ako tobou ago Sisane totono tetekamoane tokou wa oka.
8 Imaibo Paul taiyuwin wasfafar eo, “Ayu i men kafai abisa ta kakafin asinaf. Jew hai ofafar ai gigim, na’atube Tafaror Bar ai gigim, o Rome ana Aiwob ai gigimimih.
9 — ausente —
9 Baise Festus i kok mi’itube Jew sabuw tiyasisirih, imih ibatiy eo, “O kukokok inayen Jerusalem imaim iti ubar tibit isan a baibatiyen imaim ananowar?”
10 — ausente —
10 Paul iya’afut eo, “Ayu i Rome Aiwob ana baibatiyen efan nanamaim abatabat, imih ayu i boro iti imaim ana baibatiyen anab. O iso’ob ayu i men kafai abisa kakafin asinaf Jew sabuw isah.
11 Lomane yatenane totono tetekakouleke no wia tukameledo tokalepa nipa no wia tukamotoane keku. Yu yename nopala akoa ikimopa niminimo wameadekolipa nipa i Yu yenane yonoke teyo no moa meoo tokolo-pe. Ako tobou ago Sisayo anu tokoumo Lome take eta pitia yatekamotoane ukuno, koiso opi ita wamato wa Poloyo oka.
11 Ayu ofafar ana’astu’ub imaim nabonawiyu morob ana baibasit anabaib i boro men morob ana haiw. Baise baifuwenamaim ubar hinabitu na’at, orot babin men ta ana fair ema’am boro ayu nabuw umahimaim nitihimih, ayu i boro kwaniyafaru anan Caesar nanaimaim au tur nanowar.”
12 Nitikale Pesasi one koiso auapekoi ali-kiti-pala oboa mekome dikou wa oa togotokakome Polo-pala okome tobou ago Sisayo neke tokoumo pitia yatekamotoane uku wa wini okono, tobou ago Sisa mekota moane wetekou wa oka.
12 Imaibo Festus ana kou’ay orot gagamih not wairafih bairi hio ufunamaim tatabir Paul iya’afut eo, “O Caesar a tur nowar isan io, imih o boro Caesar isan inan.”
13 Ta pade-mene patatekaneyake tobou ago Ageripa natono Benaisi-pala Sisaria take ugu nome menaneya. Nipa Pesasine yono moa agale akademe nekeneya.
13 Veya afa ufunamaim aiwob orot Agripa, Bernis hairi hina Caesarea hitit, Festus ana bowabow baib isan ana merar yinamih.
14 Ageripa adona ta pade-mene pataka toa eida meetekaneyake Pesasiyo tobou ago-pala Polo ko oa kakome okome Pilikisiyo i Yudea ta yopia mea tewitikakomepa padago po yapu pa mea kamotoa wawa poka.
14 Hina nati’imaim hima veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim Paul ana tur eowen eo, “Paul mi’itube wawasfafar isan Festus aiwob orot ihamiy ema’am.
15 Noanupa ate Yerusaleme pokolupa Akolalike lodo yotokoai tane tobou ali-kitika ete Kanosolo ali-kitika no mekouta nekete einagono koiso akakete ekete Polo winago pitia yakatekoa kibu motokamene wa akanokoi.
15 Naatu ayu au Jerusalem anan ana veya’amaim Jew hai firis ukwarih naatu regaregah ai’in, orot ukwarih ubar hitin ayu asabunin morob isan hi’uwu.
16 Nitikoli ekene toto Lomane yatenane totonopa dikakoya. Koiso yakoa meketepa odene lono yakamoko. Nipa pade-kitamedo panagono koiso akakilipa einago nokome pinali one kei pia enemotoa toko. Nipa one koiso akaki yenane yonoke toto Lomane yatename pa moa pikoya mena wane okou.
16 Baise ayu auwih, aki Rome ai ofafaramaim orot asir bai na baibatiyen isan ana ef men ema’am, baise wantoro’ot i boro sabuw iyab ubar tibin bairi roun roun hinabat hina’o, saise i ana ef nama’am na’at taiyuwin boro nahimaim nabat nawasfafar.
17 Eina Yu yene nopala opia oto Sisaria take nokoli podolikama koiso yopiane meatekou walaike pone mekene einago Polo oto motokapoe wane poyo ali-mene moane wetekakou.
17 Naatu nati sabuw ayu bairi ana atitit ana veya, ayu veya men au’uf atain, faiwat a’in marto baibatiyen ana efanamaim amare, orot auwih hibai hina hirun.
18 Nitikolu einago nome kakale one akoa agale okoi-kitame kamologoa i i wa one akoa oa kakoi. Nipa einagome padele padele poanele tanemo to̱awea oino wene piane yatekolu pamo-kama akakala tokoli yatekou.
18 Sabuw ubar hibitin ana kakafih hibow hititit i men kafa’imo sawar kakafih ayu anotanotamaim hibow hitit ubar hitinimih.
19 Nipa kini losu totonoke einago-pala agale to̱onali yoa ni panago one ibini Yesu tuake wa kamoa pekeneya wa Polo einagome akenemoke wene pokete akoa okoli yatekou.
19 En baise, gamin afa ibo taiyuwih hai kwafiren isan. Naatu orot wabin Jesu momorob Paul yawasin ma rouw eo isan hibow hitit.
20 Nitoane yakakoane mekenepa edoane pine to̱ane pitiane yakou wane wene pikene i ago Polo-pala eya wane okou. Yerusaleme pekene ne wa pitiane yakouno, patoa-pe wane okolu okome
20 Au kasiy ra’at, iti tur boro mi’itube ata bow gewas, imih ayu Paul au i takokok na’at tayen tan Jerusalem imaim iti ubar isan hitibatiy.
21 e̱'e, mena. Ako tobou ago Sisayo anu koiso yatekamotoane ukuno, ita po yapu pa piane meou wa oka. Nitikalepa i ago Sisa mekota moane wetekouno, po yapu wa pitikoa poti nepikoa kamene wane anu poyo ali-kiti metekou wa Pesasiyo akeneya.
21 Baise Paul ifefeyanu kok i Caesar baibatiyen titin, imih ayu auwih dibur baremaim hihirafut hima’uh hima, ayu ef atanuwet imaibo atiyafar tan Aiwob Caesar biyan.”
22 Nitikale Ageripayo Pesasi-pala okome einagome agale okale onemeka yakou-kale okome nipa podolio yakamene wa Pesasiyo akeneya.
22 Basit Agripa Festus iu, “Ayu akokok iti orot nao ayu taiyuwu ananowar.” Festus iya’afut eo, “Marasibo nao inanowar.”
23 Podolikama Ageripa-pala Benaisita ali atoa koukoai taneta note menokoi. Poyo ali-kitane ako tobou ali-kitika eni take ibini akene ali-kitika kaloa tukoa eida kibutua nokoi. Nitikolipa Pesasiyo Polo oto aua noe wa agale oa wetekakale nokale
23 Hi’in marto Agripa, Bernis hairi hirutaburih auman hinawiyih rou’ay bar gagamin wanawanan hirun, baiyowayah hai orot gagamih naatu bar merar hai orot gagamih bairi. Naatu Festus iyunih Paul hibai hina hirun.
24 Pesasiyo okome tobou ago Ageripa ame-loe nepalaka ita oboa kaki-kiti kipalaka agale oane meteku. Tone leneke kakagoke ukuno, yakoe. I Sisaria takeka Yerusaleme takeka Yu yene peya nooke-kama nekete kayo telo ekete ekete i poane agopa toto mekota meamele toamokono, neme wia tukakamene wa tikakoa kakala tokoi.
24 Festus eo, “Aiwob Agripa naatu kwa iyab boun iti’imaim bairi tabita’imon, orot iti kwa’itin! Jew sabuw iyab iti’imaim tema’am naatu Jerusalemamaim iti orot isan ubar gagamin maiyow hitin ayu matou’umaim, fanah aumatawat na’in hiwow men hikokok iti orot boro yawasin tama.
25 Nitikoiyake one tanemo pitiane yakatapekolu one wiane tukatekoule oneme pade toameadeka. Nika tone ako tobou ago Sisayo one koiso yatekamotoane uku wa i agome oka tokolo Sisa mekota moane wetekakuno wene pikene uku.
25 Naatu ayu anunuwet men kakafin ta sinaf boro imaim tabonawiy tan tamorob. Baise anayabin ayu ifefeyanu ana kok i boro Rome ana Aiwob nahimaim tabat ana tur hitanowar. Ayu au ef men ta ema’am boro atarufut, imih ayu au Rome baiyafarin isan abogaigiwas.
26 Sisake pipia wiane wetekatekuyake i agome tanemo i wane wiane wetekatekumo pade piamoko. Tobou ago Ageripa nepa wene tane agono, nemedo opi pitia yakoa wane i ago neke leneke moane kakakuno, neme pitia yakatekoa okamo yatekene i agome tanemo i wane wene tekene pipia oyake wiane wetekou.
26 Baise fef kiruminamih ayu akasiy, tur abisa boro Aiwob Caesar isan anakirum. Anayabin ubar hibitin men ta yabin auman. Imih ayu abai atit kwa etei namaim, o Aiwob Agripa inibabatiy inanuwet gewas tur yabin anababatun inab naatu fef ana kirum.
27 Nipa po yapu pitikago Sisake moane wetekakilepa one koiso akoa ikimo i wane wiane wetekamekenepa nipa pale tekene tou. Nitamedekuno, neme pitia yatekamene wa Pesasiyo Ageripa-pala oka.
27 Anayabin ayu ai’itin ayu isou men gewasin iti dibur orot ana ubar en asir taniyafar nanan ana itinin i men basit.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.