Atos 23
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI
1 Poloyo e Kanosolo ali-kiti nepikoa pikome okome anu oya-mikiti tubetelaukene Akolaline leneke tepeme epetanele ta wa okale-kama toma nokou. Opi-kitika pa edikoane toma yaku wa oka.
1 Paul nuw Kaniser itihkikin naatu eo, “Taituwau ayu au yawas tutufin etei God matanamaim men kafa’imo erekasiy auman ama na iti boun titamih.” Paul Jerusalem kanisel nahimaimbat tibibabatiy|alt="Paul speaking to council in Jerusalem" src="cn01975B.tif" size="col" loc="Act 23.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="23.1-6"
2 Nimo okalepa ako odene mekome Akolalike lodo yotokoai tane tobou ago Ananaiasiyo Polo kakaya liti kakoi ali-mene-pala okome winago kabunu kugutukoa wia wa okale
2 Iti na’at eo basit Firis Gagamin wabin Ananias orot iyab Paul sisibinamaim hibatabat awan roufoforamih iuwih.
3 Poloyo okome yapu ekolopa kego nakeneya kamotoake akolono kegelepa koniyo takoa peno yotokou toa wini toko. Mosesene totono litia neme no pitia yakamedeko. Nitameneya eni totono tetekake eke no i ago wio wapa wini meke okono, pale wini tokona wa Poloyo okale
3 Baise Paul iu, “God o awa boro narufofoforen, yumat rah ana sis! O baibabatiyenayan orot wai, aisim o taiyuw ofafar ibai awau roufoforenamih sabuw kubiyunih!”
4 one kakaya liti kakoi ali-kitame Polo-pala ekete ako odene mekome Akolalike lodo yotokoai toko tobou ago-pala wini oa potokako-koli okome
4 Orot Paul sisibin hibatabat hio, “O God ana Firis Gagamin isan men tur kakafih inao’omih!”
5 ae anukameyo einagopa ako tobou ago mekono wene toamekene okou. Neke ako tobou ago-pala poanemo wameamene wa Akolaline bokuke wia mekaneyake tokou. Ela toko wa Poloyo oka.
5 Paul iyafutih eo, “Teutuwau ayu men aso’ob i Firis Gagamin. Buk Atamaninamaim eo, ‘O men tur kakafin a sabuw hai bonawiyenayan isan inao’omih.’”
6 Nimo ootokoa enekale e Yu yene padekapa Sadusi yene wa padekapa Parisi yene kakedekoli enekome kayo okome okome anu oya-lawe noka Parisi ago. Agetaika Parisi ago. Tua pekene ali atoa kamoa pomotoane nepikoane mekene wediane mekuleke pade-kitame no koiso akaki wa okale
6 Imaibo nati ana maramain Kaniser sabuw Paul inanih, sabuw nati’imaim hiruru’ay afa i Sadducee afa i Pharisee, naatu Paul Kaniser sabuw isah fanan aumetawat eaf eo, “Teituwou! Ayu i Pharisee, naatu Pharisee orot natun. Ayu iti baibatiyen efanamaim abatabat anayabin abitumatum morobone misir maiye ana nuhufot abai ama’am isan!”
7 yatekete eina eina Parisi ali-kiti Sadusi ali-kiti ete oto agale oa pilia puutakutukoa kakoi.
7 Iti na’atube eo ana maramaim, Pharisee naatu Sadducee bairi hitarayouw higam naatu kou’ay hikusib.
8 (Einapa Sadusi totono litia tiki Yu yenamepa tua pokoi ali atoa wa kamoa poamoi wa olaukoa ni edelo ali-kitika ali atoane yominika meamiki wa olaukakiya. Nitikiyake Parisi yenamepa tua pokoi ali atoa kamoa poi wa olaukoa ni edelo ali-kitika ali atoane yominika meki wa olaukakiya.)
8 Anayabin Sadducee tibitumatum sabuw moroboyah boro men hinamisir maiye, naatu tounamatar men tema’am naatu afiy auman en. Baise Pharisee it sawar tounu etei isah tibitumatum.
9 Poloyo oka agaleke e yename agale telo oa kamotokakoi. Nitoapa Yu yenane totono pine to̱a olaukane ali padeka-kitipa Parisi yene tekete kamokoa kakete agale telo ekete ekete i agome poanele padeleka toameadeko. Edelo agomeka yomini padameka onepala ko akeneya patu wa okoi.
9 Naatu gamin gagamin na’in matar, Ofafar bai’obaiyenayah iyab Pharisee ana kou’ay himisir fanah sib higam hio, “Paul i men abisa ta kakafin sinafumih, men taso’ob afiy o tounamatar ta na hairi hio.”
10 Nitikoli peyame u̱u wa ete oto wa pili pili toa kakoli enekome ako tobou poyo agomepa e yename Polo kawa yono tekea tadekakaya tokale one poyo ali-kiti keti wetekakome okome kei ago odoa moa tone poyo yapu oto aua noatino poe wa keti wetekaka.
10 Gamin ra’at sasa, naatu baiyowayah hai orot ukwarin bir eo, Paul boro hinarab hinatensisib, naatu baiyowayah iuwih hire hin kou’ay wanawanan hirun Paul umahine hiba’aruwih hibai hina hai bar hiyari’ay.
11 Podolikama ta likaka Ali Muno one pono Polo yamenokome okome anukumopa Yerusaleme wini akama pokana toa Lomane takeka akama poano, piti moameneya wedia meamene wa oka.
11 Nati gugumin Regah na Paul sisibinamaim bat eo “Koufair inab! Jerusalemamaim ayu isou i’orereb na’atube inan Rome imaim ef ta’imon inasinaf inaorerereb.”
12 Podolikama ta patakaka Yu ali pade-kitame Polo wia tukatekoi oi pedoa pianeya. Nipa one wete wia tukameneyake ue neeka wawa noamato wa taneya.
12 Marto, marauman Jew sabuw afa hina hita’imon hiyakitifuw naatu omatanen hiwa’an harew o bay men hinaa hinatom hinama’am Paul hinarab namorobabo.
13 Eni oi pedoa pikilepa padeka noi kakoa (40) alime taneya.
13 Sabuw iyab Paul asabunin isan hiyayakitifuw nah etei i 40 na’atube tafanamaim auman.
14 Nitimotekete Akolalike lodo yotokoai tane tobou ago-kitika Yu yene yopiane ali-kitika oboa mekoita pekete ekete Polo wia tukateko oi pedoa pia noko. One wete wia tukameneyake ue neeka wawa noamato wa oi pedoa pikooyano,
14 Imaibo hin firis ukwarih naatu regaregah ai’in biyah hitit hio, “Aki etei omatanen fokarin a’obaifaro bay boro men anaa anama nan Paul ana’asabun imaibo boro bay anaa.
15 eya tamene. Ete Kanosolo ali peya kime tobou poyo agoke agale wia wetekakete ekete winago Polo one tanemo pine to̱a pitia yakoono, Kanosolo yapu oto keti aua namene wa agale oa wetekamene. Polo einago oto noameneka kutu dekakoa poi pia wipoono, einago oto nomotono, agale oa wetekakamene wa onaneya.
15 Isan imih boun aki akokok kwa naatu Kaniser bairi tur kwaniyafar Rome Baiyowayan isan Paul nab kwa isa nare nan. Kwanifuw taiyuwin biyanamaim nuwet gewas kwanarouw kwanao nare nan. Baise aki boro efamaim anawa’ir anama’am nanan ana’asabun.”
16 Polo wiatekoi oi piadekoimo Polono awene matiyame yatekome poyo ali-kitane yapu pome awene pubu opaneya.
16 Baise Paul rubin babin natun hiyayanuw nowar basit na barik bar tit run Paul ana tur eowen.
17 Nitikale yatekome Poloyo poyo ali-kiti yopikago pade nepala agale pade ouno, wete no wa kayo oa motokome okome i matiyamepa neke ako tobou ago-pala agale pade oademe tokono, one mekota aua pa-kale
17 Naatu Paul sorodiy orot ta isan eaf na iu, “Iti monokai kwabai kwan baiyowayan ukwarin biyan, i tur ta boro ana tur na’owen.”
18 tobou ago mekata aua pokome okome po yapu pitikago Poloyo no kayo oa motokome okome i tualime tobou ago nepala pademo oono, ne mekota aua pa wa okolo auane nuku wa akeneya.
18 Baiyowayah hai orot gagamin monokai bai in baiyowayan ukwarin biyan tit eo, “Dibur orot Paul eaf arun orot iti abai o isa anan anayabin i boro tur ta nao inanowar.”
19 Nitikale tobou poyo agome matiyane yono moa paka witimoa aua pome yatekome okome nopala edemo oade noka-pe-kale okome
19 Baiyow hai ukwarin orot uman bai nawiy nabin akisihimo hin naatu ibatiy, “O abisa kukokok boro inao ananowar?”
20 Yu yename kini oi pedoa piane toa eya wa oa toi. Winago Poloyo tanemo pine to̱a pitia yakoono, podolio winagopa oto keti Kanosolo ali-kiti koukoa mekoota aua namene wa ne oa yotokoa agale oa wetekoino,
20 Orot iya’afut eo, “Jew orot gagagamih etei hibasit maras boro o hinifefeyani Paul inab inare Kaniser hai kou’ayomaim ana yare hinanuwetamih, baise nati i hai baifuwen.
21 kini okoimo yakameamene. Padeka noi kakoa (40) ali-kitame one wiadete poi pia mekete tiki. Nipa agetai tia one wete wia tukameneyake nee ueka wawa noamato wa oi pedoa piane toa poi pia mekete tiki. Ipete auane nou wa neme oi metadekamo yakoukete nepia mekete tiki wa matiyame akeneya.
21 Imih hai tur men inanowar, anayabin orot etei 40 tafanamaim auman boro efamaim hinawa’ir hinama hinakaif. Iti oro’orot i omatanen fokarin hio baifaro bay harew hairi boro men hinaa, hinama’am Paul hina’asabunibo bay hinaa harew hinatom. Etei i sinafumih hiyabuna sawar o anot abisa inao’o i hima tekakaif.”
22 Nimo okale tobou agome okome wini okagalepa eko ali-kiti enekepa tobou ago-pala imo wane okou wa wamoano pa wa wetekaneya.
22 Baiyowayan ukwarin eo, “Men yait ta ana tur ina’owen abisa io anonowar.” Naatu orot iyafar tit in.
23 Nititikoa tobou agome oneke lokoa tobou meane poyo ali takuta wete noe wa kayo oa motokome okome ka ludu kawame poatiki poyo ali kadapime kadukoa (200) takoa moa ni osi kai patu mea poatiki poyo ali ege odepeta kadukoa wa kapidi kakoa (75) takoa moa ni lama tigine poatiki poyo ali kadapime kadukoa (200) takoa moa tamene. Ta likaka 9 kilokoke eni poyo ali-kiti-pala Sisaria take aua poatino, wete takoa mopamene.
23 Baiyowayah hai orot gagamih rou’ab eafih hina iuwih eo, “Baiyowayah 200 kwanabow, horse ana orot etei 70, naatu 200 ahay bowayah, kwanabobuna boun gugumin nine korok iti tafaram kwanihamiy kwanan Caesarea kwanatit.
24 Polo mea poateko osi kai-meneka takoa moamene. Nitoapa onepala padele takaya tokale osi kai patu mekoa wedoa yopikoa-kama aua pamene. Nipa ta yopikago Pilikisi mekota aua pamene wa akeneya.
24 Horse ta Paul kwanitin afe’en namare naatu kwanatafafar gewas kwanab kwanan Gawan Felix biyan kwanatit kwanitubar.”
25 Nititikoapa Sisaria ta yopikago Pilikisike pipia wia wetekakome okome
25 Imaibo baiyowayah hai ukwarin mare fef kirum eo.
26 nopa Kelodiasi Lisiasiyo i pipia wiane mekaku. Kamo koniyali Pilikisi neeke agale deya wiane wetekakene eya wane ukuno, yakamene.
26 “Ayu Claudius Lysias, O Felix gawan orot gewas
27 Ne mekota moane wetekaku agopa Yu yename dekoa moa wia tukadete tokoiyake toane mopokou. Nipa one Lomane yatene ago tadekale yakamotekene anu poyo ali-kiti-pala auane pone toane mopokou.
27 Iti orot i Jew sabuw hibai kafa’imo
28 Nitoanepa i agopa koiso edeyake akoa iki-pe wane pitiane yakadenepa Yu yenane Kanosolo ali-kiti oboa mekoita auane pokou.
28 Ayu akok i ataso’ob yabin
29 Nitoane pitiane yatekolupa one po yapu pitikakene one wiane tukakene toatekoule piameadeka. Yu yene pa kini totono i agome tetekakala toko wa ni koiso akoa akedekoi.
29 Anunuwet men abisa kakafin iwa’an
30 Wa naniko Yu yename einago poi pia mea wioukete oi pedoa pianemo yatekenepa eina eina ne mekota i ago moane wetekou wane neeke wetekaku. One koiso akaki yeneka ne mekota koiso akapoatino poe wane neeke wetekakuna. Anu agale eni peya. Wete meamene-ye wa ako tobou poyo agome ta yopia meane agoke eni pipia wia wetekaneya.
30 Naatu
31 Tamene wa akenele litia teketepa likonu poyo ali-kitame Polo-pala aua pote Adipaterise take dekoa pipokoi.
31 Baiyowayah hai bowabow hibitih na’atube hisinaf, Paul hibai gugumin wanawanan hinawiy hin kakafih hai wawa’ir ana sou Antipatris imaim hitubar.
32 Piimotekete podolikama osi kai patu mea nokoina poyo ali-kitame Polo-pala Sisaria take aua pote-kama kamotoapa kawame nokoina poyo ali-kiti Yerusaleme take kini poyo yapuke wakapea pokoi.
32 Naatu marto baiyowayah ahiwat himatabir maiye hina yarir bar hitit, baise horse hai orot i Paul hinawiy bairi hin.
33 Nitikoli o yename Polo-pala aua pote Sisaria take witakoi. Nitoapa ta yopiane ago Pilikisi mekata pekete pipia metekete einago Polo ina wa metekoi.
33 Hinawiy hina Caesarea hitit fef gawan hitin naatu Paul auman hibai hirun umanamaim hiyai.
34 Nitikoli ta yopiane agome pipia moa oi mootokoa Polo ne mani take ago-pe wa yatekale okome Silisia ago kaku-kale okome
34 Gawan fef iyab naatu Paul ibatiy ana tafaram menane na, naatu Paul ana tafaram Silisia’ane rouw eo nonowar ana maramaim
35 ne koiso akatekoi yene oto nokolipa neme tanemo pitiane yakou wa ootokoa kakome one poyo ali-kiti-pala okome i agopa Erodeyo Yu yene talo tokome meko yapu aua pote mekoa yopikoa kamene wa meteka.
35 eo, “Ayu boro a kamabiy sabuw hinanabo inao anowar.” Imaibo iuwih hibai hin gawan ana bar gagaminamaim dibur bar hiyari’y.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.