Atos 22

Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ame atai-loe pinali anu kei piane oatekumo ukuno, yakoe wa okale
1 “Tamai’inah, naatu taitu tuwai’inah au wasfafaren ana tur anao kwananowar.”
2 yatekete ekete ekee i agome tone Iberu agaleke eni oko wa agale te̱itoa wawa kakoli okome
2 Hebrew turamaim eo hinonowar ana veya etei surur binon tar.
3 nopa Yu ago Silisia ta keneke piko Tasase take opianeyake Yerusaleme take tubetoane kakene eya ago Gamelielene sukilike pokouya. Einago Gamelieleyo tone kaua-mikitame litia toma nekene totono litia olaukatapekale yakoane tokou. Nipa kime Akolalinele wedoa takama niki toane noanumeka wedoane takama nuku.
3 “Ayu i Jew orot Tarsus imaim atufuw tafaram Silisia wanawanan, baise Jerusalemamaim ama ara’at. Gamaliel ana bai’obaiyen babanamaim ama, uwatanah hai ofafar etei ayu i’obaiyu, naatu ayu i baibobowenayan orot ta God ana ofafar tur isan, kwa boun iti kwama’am na’atube.
4 Nitikenepa i weneya totono litia tiki yene tete meane wiane tukoane alika atoaka kebetoane po yapu pitikoane tokou.
4 Sabuw iyab ef iti hibi’ufun abow ai’a’akirih arouw asbunubunuwen naatu afa abow ana dibur aya.
5 Kipala i ukumopa ako odene mekome Akolalike lodo yotokoai toko tobou agomeka ete Kanosolo ali peyameka no einagome nimini eni oko wa no kei pia amele toko. Eni tobou ali-kitame kini oya-mikiti Damasikase take mekika i pipia meamene wa pipia wia metekoli moomotekene Damasikase take pokou. Nipa weneya totono litia tiki-kiti kibu momotoane oto Yerusaleme take liane auane nou wane pokou.
5 Firis Gagamin naatu Kaniser tutufin etei abisa ao i hiso’ob turobe. Anayabin i fef hikirum hitu abai an Damaskas wanawanan, sabuw baitumatumayah nati’imaim hima’am fatumih bow na Jerusalem tit isan ayen an.”
6 Damasikase take poadene pekene tigotokakoane witapokouta lou mataike pene kelema ponokale a tibuke pa̱ toa kaka matiyame keti to̱awineya nome no ewetemoa pikale
6 “Ana Damaskas abiyubin auman i’ouyit, naniyan meyemeye marakaw namanamarabe bow marane ra’iy sisibu etei marakaw.
7 itonoke auane pitakene yatekolu padame agale okome okome Solo Solo no edeyake tete mekala toko-pe wa okale
7 Ayu me yan ara’iy rabu naatu orot ta fanan anowar eo, ‘Saul! Saul! O aisim ayu kubi’a’akiru?’
8 yatekene ekene Ali Muno nepa te kake oko-pe-kolu okome neme tete mekala tokago Nasarese Yesuyo uku wa oka.
8 Ayu aibatiy ao ‘Regah o yait? Iyafutu eo,
9 Nitikake nopala opia nokoi ali-kitame eni toka pa̱ eneketeke nopala agale oa kakamo yakamokoi.
9 Sabuw bairi anan marakaw hi’itin, baise orot ayu isou eo fanan men hinowar.
10 E yename yakamokolika ekene Ali Muno anume edele tomotoa oko-pe-kolu okome Damasikase take poke mepamene. Poke mekale neke toatekale Akolaliyo kotukapikale-kama i i wa panagome nokome oono, wete kamoa poano pa wa oka.
10 Ayu aibatiy, ‘Regah ayu boro abisa anasinaf?’
11 Eni toka pa̱me anu leneta likaneya tokome nopala opia nokoi ali-kitame anu yono moa aua pote Damasikase take mekapokoi.
11 Naatu au sabuw bairi anan umou hibai hinawiyu an Damaskas atit, anayabin marakaw ana bonamanamarin re ayu matou yi ifim.
12 Eni takepa Mosesene totono wedoa litia tokago Ananaiasi meaneya. Damasikase Yu yene peyame one kei piai taneya.
12 Nati bar meraramaim i orot wabin Ananias God, ana orot ta ma’am, ofafar etei i bobosiyasiyar naatu Jew sabuw nati’imaim hima’am etei i hikakakafiy.
13 Einago no mekouta nokome okome ame Solo neke leneta wa kikoa ena wa okaka eina eina leneta kikakatapeneya enekolu einago kakale enekou.
13 Na biyou tit sisibu’umaim bat naatu eo, ‘Taiu Saul, mata ekubunai kunuw maiye!’ Mar ta’imon matau kubunai anuw Ananaias a’itin.
14 Nitikolu okome ame tone kaua-mikitane Akolaliyopa eya tomotoa ne moa kakapianeya. One wene pikole wene toa toa ni wene ki̱yo akeneya-kama mekago enoa ni einagome nepala agale a̱wa okale yakoa tomotoa tokome ne moa kakapianeya.
14 Imaibo iuwu eo, ‘Uwatanah hai God o rubini i ana kok o so’ob isan, saise Orot ana Yawas Mutufurin boro ina’itin naatu abisa nao’o o taiyuw tainika fanan inanowar.
15 Nitaneyano, neke leneme enoa kaleme yakoa tokanakamo ali atoa pitikoi toa pima yake i i wa akama poo.
15 Anayabin o boro i isan inakubuna, abisa i’itin naatu inonowar sabuw etei hai tur ina’owen.
16 Edoa ita nepia meade-pe. Neke poanele ko̱a mitikakamotono, Yesuno ibini wedekoa ue moamene. Wete kamoa wa Ananaiasiyo oa poka.
16 Imih boun abisa ao inonowar aisim boro inama inakaif? Kumisir bapataito kubai, naatu kuyoyoban a bowabow kakafih ekusouwen.’
17 Nitaneyake Yerusaleme wakapeane none mekou. None mekene tobou losu yapu pone kowitikoane kakene pulete keneya enekolu
17 “Ayu amatabir maiye ana Jerusalem atit naatu ayoyoyoban ana maramaim matou bora’ah ina’inanen ta aitin.
18 Ali Muno no kakouta nokome okome anukumo neme oa metekolo i take meki-kitame yakamadete wakino, i ta wete tewitikoa pa-kale ekene
18 Nati matou bobora’ah ana maramaim Regah aitin naatu isou eo, ‘Mata nakabiy Jerusalem saisewat inihamiy, anayabin iti’imaim ayu isou inaorereb sabuw boro men hinitumatum.’
19 Ali Muno papete losu yapu kaka toane pikilepa neeke wene tugoa mekoi-kiti po wapime wiane po yapu pitikoane toadene tokouno, i take meki-kitame anu eni toma yakounakamo yatekete tokoi.
19 Ayu ai ya’afut ao, ‘Regah sabuw etei hiso’ob ayu Kou’ay Bar ta ta arun atit sabuw iyab o hibitutumi abow arow afatum dibur aya’ay.
20 Neke agale akama pokago Sitipane ete Yu yename wia tukakoina-pete noka e yene-pala opiane kakene oyakeno toe wane eya tokou. E Yu yename einago wia tukadete kini tokoo mamina kotokoa pitikakoita eni mamina nepikoane kakou wane Ali Muno-pala okou.
20 Naatu Stephen orot wantoro’ot iti ef isan hirab ana rara re’er ana veya ayu i nati’imaim.’ Ayu auman aisaito hirab morob naatu sabuw iyab hi’a’asabun hai faifuw i ayu abotanen abat.
21 Nimo okolu okome e ku pa yatene ta tetemada mekika ne pa wane ne wetekouno, wete pa wa Ali Munoyo nopala oka wa Poloyo oka.
21 Imaibo Regah ayu iuwu eo, ‘O abiyafari inan ef yok Ufun Sabuw isah.’”
22 Poloyo agale okoa kakale e Yu yename yakakoa meaneyake one wipitikome okale yatekete agale telo oa kamotokakete ekete i agopa katekoa wato. Wete wia tukato wa ka̱ oa kakoi.
22 Sabuw hibat Paul eo hinowar in ana tur sawar. Baise iban maiye sabuw hibusuruf hitar koukuw hio? Sa’ab kwabai kwan! Kwa’asabun! Men karam boro nama!”
23 Nitikete kini tokoo kakene mamina kotokoa kogoa itono kugue-pala moa ate tadekoa tokoi.
23 Hitar koukuw fah sib hai faifuw hibow hirudab, naatu fofob hibow asir hirouw kwanekwan.
24 Nitikakoa ako tobou poyo agome okome Yu yename i ago-pala wene pokete u̱u kayo oa kakino, one tanemo tete nakome omotono, tone a yapu aua pote layo toua wipoe wa oa poka.
24 Baiyowayan hai orot ukwarin iuwih Paul hibai baiyowayah hai bar wanawanan hirun naatu wabirin isan iuwih, saise biyan tababan tao hitanowar ana’an aisim Jew sabuw iti na’atube isan fanah sibisib.
25 Nitikale e poyo ali-kitame aida aua pekete wiadete kebetelogakili Poloyo kiwi yopikago one lutukoiya liti kakale eya wa yateka. Lomane yatene agopa one tanemo-kiti koiso yopikagome wete pitia yakameneyake oyake layo toua wiamele toko-pe wa okale
25 Baise wabirinamih hibai hifafatum ana veya Paul baiyowayan hai bonawiyenayan orot ukwarin ta i nati sisibinamaim batabat itin naatu ibatiy, “Orot Rome tafaram bai matuwan isan ana fef bai ema’am, baibatiyinae asir kwanarabirab boro ofafar kwana’astu’ub ai en?”
26 yakamotokome einagome ako tobou poyo ago mekata wete pokome okome mone i agopa Lomane yatene ago tadekono, edoa layo toua wimotoa-pe wa okale
26 Baiyowayah hai bonawiyenayan orot ukwarin iti tur nonowar ana veya in baiyowayah hai orot ukwarin ibatiy, “O abisa inasinafumih? Iti orot i Rome ana fef bai ema’am.”
27 tobou ago Polo kakata nokome yatekome okome nepa Lomane yatene ago-pe-kale okome e̱eno, nopa Lomane ago kaku-kale okome
27 Naatu baiyowayah hai orot ukwarin na Paul ibatiy eo, “Kuo anowar, o i Rome ana fef ibai kuma’am?”
28 ae nopa pa yatene ago opianeyake tubetoane kakene Lomane yatene ago latiadene kue peya mati metekou wa okale Poloyo okome Lomane agome no opianeya wa oka.
28 Imaibo baiyowayah hai orot ukwarin eo, “Ayu iti tafaram bai matuwan isan kabay gagamin na’in au fef atubun.” Baise Paul iya’afut eo, “Ayu i Rome wanawanan atufuw.”
29 Nimo okalepa one pitia yakatekoi ali-kiti ete witimoa kakoi. Ako tobou poyo agoka i agopa Lomane yatene agoke kapa po kakakou wa pitime tuaneya kaka.
29 Sabuw iyab baibatiyinamih hinan marta’imon au’uf hibat. Baiyowayah hai orot ukwarin ana bir ra’at, anayabin Paul Rome ana fef bai ma’am so’oba’e bai fatum.
30 Podolikama ako poyo tobou agome eya toka. I agome edele taneyake Yu yename akoa agale ikiti patuno, pine to̱ane pitiane yakou wa Polo kakane kapa po kotokaka. Nitoapa Akolalike lodo yotokoai tane tobou ali-kiti ete Kanosolo ali peya koukoa noe wa agale oa wetekakale koukoa note mekoli Polo moa aua pome kini lene yoto kakapoka.
30 Marto mar auman baiyowayah hai orot ukwarin kok taso’ob gewas, aisim Jew sabuw Paul hibubuw hi’u’u kwanikwaniy, Paul hifatum ma’am hirufamen, naatu firis ukwarih Kaniser tutufin etei iuwih hiru’ay. Imaibo Paul bai na nahimaim bat.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.