Atos 10
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI
1 Sisaria takepa Koniliasi wa ibini akene ago meaneya. Einagomepa Itali wa ibini akene poyo yatene yopia meaneya.
1 Caesarea imaim orot wabin Cornelius Rome baiyowayah hai orot ukwarin baiyow ana kou’ay wabin Italian Regiment.
2 Einagomeka one yapu meane ali atoameka Akolalinele takama pote oneke nate wene pia lukoa meaneya. Nitane ago tokome onekeya-kiti ponopene Yu yene tatikoa mekala toa Akolali kowitoai toa taneya.
2 Cornelius i God ana orot ta, i ana nibur tutufin etei God hikwakwafir, baibais gagamin maiyow yababan wairafih bitih, naatu mar etei God isan yoyoyoban. Cornelius eyoyoyoban|alt="Cornelius praying" src="cn01943B.tif" size="col" loc="Act 10.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.2"
3 Wa padepete lou wegoukakaka (lou pini teboloke) tadiya pule pitikome enekale Akolaline edelo ago pade nokale enaneya. Edelo ago eni nokome okome i ago Koniliasi wa okale
3 Veya ta rabirab three korok na’atube matan hibora’ah God ana tounamatar na run wabin su’ub eo, “Cornelius!”
4 piti tokale nepikoa pikome okome Ali Muno edade noke kake oko-pe-kale okome Akolaliyopa neke kowitike okamo yakoa nekeya-kiti tatia metekale enoa tokome ne wene taneya mekono,
4 Cornelius matan takiyat itinkikin erebirubir auman eo, “Regah abisa kukokok?”
5 Saimone Pita enemotokapoe wa neke pupu ali pade-mene Dopa take moa wetekamene.
5 Imih boun orot afa iniyafarih hinan Joppa orot Simon, wabin ta Peter, i hinanawiy bairi hinan.
6 Einagopa kai kepeneme padeya padeya latia toko ago Saimonane yapu tube kusa ue liti mekome tokono, nitamene wa edelo agome akeneya.
6 Simon bobaituw kanabihimaim sawar yumatah ta ta sakirayan i ana baremaim bairi tema’am, ana bar tor rewan ebatabat.”
7 Nimo oomotokome pokale Koniliasiyo eya taneya. One pupu ali takuta ni oneke lukoa meane poyo ago pade Akolalinele wedoa takama yakene ago einago-mene noe wa kayo oa motokome
7 Basit tounamatar hairi hio inan ufut, Cornelius ana bowayah orot rou’ab naatu baiyowayah orot ta’imon e’af ayuwih. Iti baiyowayan orot auman i God ana orot, Cornelius biyan ana tafafarayan orot.
8 one pulete enekanakamo-kama to̱awea okome okome Dopa take Pita enemotokapoatino poe wa wetekaneya.
8 Sawar etei himamatar na’atube hai tur eowen, basit iyafarih hin Joppa hitit.
9 Podolikama einago-mene Dopa take tigotokakoa nokoika Pitayo Akolali kowitademe one meka yapu yalini waneke ate lewia pome mepaneya. Nipa lou mataike ponome kakale taneya.
9 Mar to orot efamaim hina Joppa hibiyubin auman, Peter auyit yen in bar tafan yoyoban isan.
10 Nitoa mekome kobu tokale nee noademe akeneya. Nitane-pete yapu pine yename nee noatekoi nodokakete kakoika
10 Basit bayumih morob ana kok i bay taa, bay hibogaigiwas bifotamih i matan taratan.
11 Pita pule pitikome enekale tibu peaneya pikata mamina petene nami-meneke po kakoa itonoke tukaketikakale enaneya.
11 Mar botawiy naatu sawar ta rar gagamin na’atube umasusun kwafe’en hikuhamihamiy re me yan titit itin.
12 Eni mamina kagonoke eya kuya kai kaya ini lobutaneya pikale enekakoa
12 Nati wanawanan for yumatah ta ta, kok uma’ar, gabunam, naatu kutor mamu. Peter matan hibora’ah masanuw kakafih biyah gubagug auman itah|alt="Peter’s vision" src="cn01945B.tif" size="col" loc="Act 10.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.12"
13 agale ludu nokome okome Pita ne wete kamoa eniya-kiti moa wia namene wa okale okome
13 Orot fanan nowar eo, “Peter kumisir iti sawar kurouw ku’aa.”
14 Ali Muno wini okolepa toamou. Neme yametekoya-kitipa toto Yu yename kekaneya latikoa noamokoya-kiti toko-la. Enika eniya pade wete noamokouya tekene noamou-kale
14 Baise Peter iya’afut eo, “Men karam Regah, ayu men kafai sawar iti na’atube karitanih eregubagub auman aa’umih.”
15 agale ludu wa nokome okome ika iya nomotoane latikakou wa Akolaliyo yametekaya-kitipa neke kekaneya wa wamea. Eniyapa moa na wa akeneya.
15 Orot fanan iban bairou’abin e’af maiye, “Sawar abisa God eorereb gewasin rarouw men o a notamaim kakafin inarouw inao.”
16 Enilepa tebolopeta tokala taneya. Nititikaneyake eina mamina petene a tibuke wete katekamotaneya.
16 Sawar iti na’atube mar tounu matar, imaibo naniyan meyemeye sawar matabir maiye yen mar run.
17 Nitikale Pita atu kamokoa mekome eni pulete enekuyapa edoa tokoto patu wa wene kibutua mekaka Koniliasiyo moa wetekane ali-mename Saimone one yapu manika kako-pe wa pitia yakatekoa one meka yapu kago keteponoke note kananeya.
17 Peter matan hibora’ah sawar iti i’itin anayabin so’ob isan kasiy ma binotanot, orot Cornelius iyafarih hinan bar hitita’ur hina fur awan hibat.
18 Nitoa kayo ekete ekete Saimone one pade ibini Pita wa iki ago wida meko-pe wa yakaneya.
18 Hi’afariy hibatiyih hio, “Orot wabin Simon Peter iti a baremaim ema’am?”
19 Nimo kayo ekete kakoika Pitayo one pulete enekanakale wene kibutua mekale Epetane Yominiyo one-pala okome ali tebolome ne tuku toma note kei kagoke kakete tikino,
19 Peter matan hibobora’ah isan boro’ika ma binotanot, Anun Kakafiyin iu eo, “Simon, orot nah tounu o tenunuwihi.
20 wete kamoa kotua pa. Poome toameneya eni ali-mene-pala opia pamene. Anume oto wetekakolu tokome ni nikino, opia pamene wa okalepa
20 Imih kumisir kura’iy bar baban, men a inakutan baise bairi kwanan, anayabin ayu aiyafarih hina.”
21 Koniliasiyo moa wetekane ali-mene kakoita pokome okome kime tuku toniki agopa no i kakuno, edekolo tuku toniki-pe-kale ekete
21 Peter misir ra’iy naatu iuwih eo, “Ayu orotoban iti kwa ayu kwanunuwuhu, kwa a’an aisim kwana?”
22 poyo yatene tobou ago Koniliasiyo poe wa wetekakale nokoo. Einagome epetanele-kama toa Akolalike poti wene pia lukoa mekagopa Yu yene peyame one kei piai tiki. One mekata Akolaliyo one edelo ago pade wetekakale nokome okome Pita oto nomotono ta. One nokome okamo neme yakamotoane ukuno, one mekota neke pupu ali pade-mene wetekamene wa edelo agome Koniliasi-pala oka toa toto ni nokoo-koli okome
22 Hiya’afut hio, “Aki i baiyowayan orot ukwarin wabin Cornelius iyafari ana. Iti orot ana yawas i gewasin, naatu God ebibiruw, Jew sabuw etei iti orot i tekakakafiy. Tounamatar kakafiyin iu, o tifefeyani itan ana bar, saise o abisa itao’o i tanowar isan.”
23 nipa i yapu piatono noe wa makutukoa motaneya.
23 Basit Peter nah tounu buwih bar hirun bairi fai ta’imon hi’in.
24 Pita eni yene-pala Sisaria take noademe nokale Koniliasiyo one wamene laine-mikiti one oya-lawe enika eni ali atoa obokoa yapu nepia meaneya.
24 Veya baitonin hina Caesarea hitit. Cornelius i ma matan ef i’itin, taintuwan afa e’af ayuwih hina ana baremaim bairi hima Peter hikakaif.
25 Nitaneyake Pita one yapu eida tuapea noademe nokaka Koniliasi kotua pokome Pitane kawane keti pekoa pitakome ke wa one kei pianeya.
25 Peter na bar rur ana maramaim, Cornelius nanamaim sun yowen kwafir re.
26 Nitikale Pitayo one yono moa katekamotokome okome noka pa agono, winile toameano, kamokoa ka wa moa katekamotaneya.
26 Baise Peter imisiruw eo, “Kumisir ayu i orot o na’atube.”
27 Nititikoa one-pala ko oma pome yapu pokome enekale ali atoa peya mati eida oboa mekoli enaneya.
27 Peter tur busuruf auman Cornelius hairi hirun hin bar wanawanan hitit naatu sabuw kou’ay gagamin na’in hima’am kouh yen.
28 Enekome okome no Yu yatene tone kaua-mikitame kitau laukane toa pa yatene ali-pala opia poamoa yapu-kitika ugu poamoa toko. Eni kitau noanumeka laukoane mekouyake Akolaliyo pule metekome okome odene agoka pa yatene ago wa wamoa kitau laukameamene wa oka.
28 Iuwih eo, “Kwa etei kwaso’ob Jew hai ofafar men ebibasit boro Ufun Sabuw atinanawani bairi tatitayo’ay. Baise God i’obaiyu aitin ayu men orot ta biyan karitanin o gubagub anarouw anao.
29 Nitikale tekene Koniliasiyo moa wetekane ali-mene no mekouta nokoli ko̱amoane wete oto nukuno, no enemonomotoa einago-mene edekale moa wetekakoiya-pe wa Pitayo yatekale
29 Imih ayu isou tur kwabiyafar, ayu men erekwahir auman anamih. Ayu kwa abibatiy, aisim ayu isou tur kwaiyafar ana?”
30 Koniliasiyo okome eko ikouna ipetepa lou pini teboloke Akolali kowitoane mekolu panago yati yati tane mamina kakeneya anu lene timini lono kotikatapea nome kaka.
30 Cornelius iya’afut eo, “Veya kwafe’en na’atube sawaraka, veya three korok na’atube rabirab au baremaim ayoyoyoban, naniyan meyemeye orot ana faifuw kwes nau’umaim bat eo,
31 Nitikome okome Akolaliyopa no neke kowitoai teke okamo yakoa nekeya-kiti tatia ponopene ali atoa mea tokale enoa tokome ne wene taneya mekono, eya toano ta.
31 ‘Cornelius, ayoyoban God nowar naatu a siwar sabuw yababan wairafih ibitih imaim ana not kusib.
32 Dopa take Saimone one pade ibini Pita wa iki ago eya agono yapu pitimekawe kai eya kepeneme padeya padeya latia toko ago Saimone one yapu tube kusa ue matanu liti ponome mekome tokono, einago enemopoe wa neke pupu ali pade-mene moa wetekamene wa edelagome okale
32 ‘Orot ta kwiyafar en Joppa imaim orot wabin Simon wabin ta Peter i Simon bobaituw kanabihimaim sawar ta ta sakirayan ana bar tor rewanamaim ema’am biyan etit.’
33 eina eina ne oto nomotoane anu pupu ali pade-mene moane neeke wetekakou. Ne epetekoa teke opi nokono, ke wane uku. Akolaliyo neme a wa oka toa yakoono, Akolaline leneke toto peya i oboa mekono, wete a wa Koniliasiyo akeneya.
33 Imih o isa tur saisewat aiyafar, naatu gewasin maiyow o ina itit, naatu aki etei God nanamaim Regah sawar etei eo biyuni nowaramih ama akakaif.”
34 — ausente —
34 Imaibo Peter busuruf binan eo, “Ayu bounabo aso’ob, God men orot babin ta’imon itin yan ebaibimih.
35 — ausente —
35 Baise orot menan ta ta iyab i tibibiruw naatu abisa gewasin tisisinaf.
36 One agalepa Iserele yene mekoika oa memotoa Akolaliyo Yesu Keraisu moa wetekaneya. Nitikale nokome Akolali-pala poi teigoa wawa odene wene pianeya meatekoimo i i wa oawineya yakeneya. No Yu yatene e ku pa yatene peyaka yopia meko Ali Muno Keraisu Yesuyo nitaneya.
36 Tur God iyafar na Israel biyah titit i etei kwaso’ob, iti tur gewasin i tufuw Jesu Keriso wanawanamaim ema’am. It etei ata Regah.
37 Kipala i uku agalepa Yudea ta piko peyake oa pupitikanemo kimeka yatekete tokoi. Yoneyo ali atoame ue moatekoimo oma yawa ue motokatekaneyake Galili take titimoa oa pupitikanemoke uku.
37 Naatu kwaso’ob sawar abisa Judea wanawanan mamatar, John bapataito isan bibinan ufunamaim iti sawar i Galilee imaim busuruf.
38 Enipa Akolaliyo Nasarese Yesuke Epetane Yomini moa awitikoa tele lukoa tokale ele kule epetanele toa ni Setanuyo moa kautane yene peya latekama yawa taneya. Akolaliyo one auapekala tokale nitaneya.
38 Mi’itube Anun Kakafiyinamaim God Jesu Nazareth matuwan tafan eof nowah naatu fair tafan bisuwai i kwaso’ob. Naatu ana bowabow mi’itube run tit bow yawas gewasin sinaf, sabuw iyab afiy hai fairamaim hima’am etei biyawasih auman i kwaso’ob, anayabin God i hairi hima’am.
39 Yu yatenane ta piko peyake Yerusaleme takeka Yesuyo padele padele toma yakale-kama tone leneme enekooya tekete dika dika wa to̱awea amele tokolo uku. Yesuyo nitaneyake tobou ali-kitame dekoa moa yomo lekaneyake wia tukakoi.
39 Sawar abisa Jew hai me yan naatu Jerusalemamaim sisinaf etei i aki a’itah sif arurubon. Naatu onaf afe’enamaim hikubar momorob auman i aki aso’ob.
40 Nitikolipa ta tebolo takoa pataka-pete Akolaliyo Yesu moa kamotokatekoapa ali atoa mekoika pono yamepomotoa taneya.
40 Baise veya tounu ufunamaim God morobone bora’ah maiye naatu iwa’an tit irerereb sabuw hi’itin.
41 Nitaneyake ali atoa peya pono yametaneya mena. One toma yakale enemotoa Akolaliyo takoa kakapikana yene odene pono yametekala toka. Nipa one kamoa pootokaneyake onepala opia mekete nee ueka nokala tokoo yene toto odene pono yametekala toka.
41 Men sabuw etei hi’itin, baise sabuw iyab God rurubinihiwat, nati i aki iyab morobone mimisir maiye ufunamaim bairi a’aa atomatomawat.
42 Nitikome okome onekemo ali atoa-pala i i wa akama yamene. Ni wipitia ta pataka-petepa ali atoa peya tua pokoi-kitika yomini meaneya mekoi-kitika kini koiso akoane omotoa Akolaliyo one moa kakapika wa akama pamene wa pono yamenokome oka.
42 Naatu eobaiyuni tur gewasin sabuw etei isah ana binan hai tur ana’owen Jesu i God Rubin sabuw yawayawasih naatu murumurubih baibabatiyih isan.
43 Einagokepa Akolaline agale papete to̱awea akane ali peyame eya wa ekete akeneya. Oneke wene tugoa mekoi peyapa Akolaliyo kini poanele toma yakoike po letu mekakana keetapea mitikoo. Nipa Yesuno ibinike tokome nitoo wa Pitayo akeneya.
43 Dinab orot etei isan hibinan hio sabuw iyab i wabinamaim hinabitumatum boro hai bowabow kakafih nanotawiyen.”
44 Pitayo nimo oa kakaka one agale yakakoa mekoi peyake Epetane Yomini awinaneya.
44 Peter iti na’atube bat eo inan wanawanan Anun Kakafiyin ra’iy sabuw iyab hima tur hinonowar tar gabuwih.
45 Nitikale enekete eya yene Yesuke wene tuganeya mea Pita-pala opia nekene Yu ali-kiti wene kainya pianeya. Nipa Akolaliyopa Epetane Yomini kiwike namolo awitikakana toa i pa yatenekeka awitikadeko wa wene kainya pianeya kakete akeneya.
45 Jew baitumatumayah afa Peter bairi Joppa’ane hinan hifofofor men kafaita. God ana usar Anun Kakafiyin Ufun Sabuw auman tafahimaim isuwai re’ere isan.
46 Eni yename agopa tane agaleke Akolali kei pia kakoli yatekete tekete ni akeneya.
46 Naatu sabuw menah botabir tur ta ta hio God hibora’ara’ah.
47 Nitikoli Pitayo okome Epetane Yominipa totoke namolo awinokana toa i pa yatenekeka awinadekono, ue motokameo wa teyo omotoa-pe.
47 “Iti sabuw boro yait harewamaim bapataito bain isan na’otanih? Anayabin Anun Kakafiyin it tabaib na’atube i auman hibaika.
48 Yesu wedekoa ue moamene wa okome eni yene ue motokaneya. Nitikale Koniliasiyo one yenameka ue mootokoapa kipala opia mea kamene wa Pita kowitikoli tokome ta pataka pade-meneke eida pa meaneya.
48 Basit iuwih Jesu Keriso wabinamaim bapataito hibai, naatu Peter veya bai’ab na’atube bairi ma isan hifefeyan nati’imaim bairi hima.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.