2 Coríntios 11
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI
1 Opi leau akene agome keneya kipala eya-mene oatekumo poti yakakoa meamene wane uku. O'o, kimepa ae no Polo dikane agoke mama moa yakato wa kini weneme yakoino, yakamene wane wamuku.
1 Ayu anotanot mar kikimin au tur anao i boun koko’aw hai tur te’o na’atube, baise kwa marasika kwabusuruf kwabowabowaka.
2 Akolali kiwike wene mekoa mea mama motokome toko toane tekene eya wane uku. Etename-kiti one kono ali odene agoke poateko wene toopikome pade ali-palaka koua piamea wa yopia meko toane kiwi Keraisu odeneke poatino pade alike eko poameo wane kipa anu kono tetepo takoane yopiane mekene uku.
2 Ayu kwa isa abi’o’orot, boun God ebi’o’orot na’atube, kwa i boun babin biyan numin orot ta’imon bai’awanin isan hi’omatan na’atube nati i Keriso akisin.
3 Papete namolo atoa Ipiyopa kayame oa yotokakale yatekome tane toa kimeka nitikaya tokolo uku. Nipa Keraisuke-kama wene piitikaneya mea onekele wedoa takama yakiyake panago nome poane peku lawetekolo noa etepea pokaya tokolo ni uku.
3 Ayu i abirubir kwa a not boro ni’afiy abistan Eve biyanamaim mamatar boro kwa biyamaim namatar. Kok i so’ob kwanekwan, naatu i iwa’an Eve God fanan sair naatu bowabow kakafin sinaf, imih nati baifufuwenayah boro kwa hinifuwi naatu hinifuwen anot hini’a’afiy saise kwa boro men kafa’imo Keriso akisinamo kwanitumitumimih
4 Ae, dikane ali-kiti kiwi wida mekika nekete Yesunomo i i wa olaukakilepa noanume olaukakouna toa olaukamikiyake wete yakoa mokala tekete tiki. Ni Epetane Yomininemo ni Akolaliyo kiwi toa motokome tanemo i i wa olaukakilepa kiwi olaukakouna toa olaukamikiyake e̱e nimini iki wa wete yakoa mokala tekete tiki. Nipa monekemo eni yakoa moa ni mone Yomini kiwike awitaneya mea tekete tiki.
4 Anayabin sabuw afa hinan naatu Jesu isan hinabinan men boun aki abibinan na’at. Anunin ta kwanab men boun aki abaib na’at o tur gewasin men boun kwanonowaramaim tebibinanumih, hamehamen maiyow kwa boro mar ta’imon kwanab.
5 Ekee, enika enimo olaukaki ali-kitipa ibini akene Aposelo ali-kiti tetepo takoa olaukakiyake no moa patukamele toamokono wene pikene uku.
5 Baise anotanot ayu i ai gewasin kwanekwan men boun kob abarayah wabih gagamih gewasih na’atube.
6 Nopa agale muno pewe kakoane amele toamokoyake Yesunomo wene tootapeneya mekene uku. Onekemopa emo kumota keleyo olaukakala tokouna.
6 Ayu tur ao’o i boun kek sosof hai tur te’o na’atube, baise ayu auru not so’ob ema’am, aki ef etei bebeyanamaim ao kwanowar sawar.
7 Yesunomo Akolaliyo kiwi toa motokome tanemo kiwi oane metekilepa kue oiane moamekene pa tokouna. Nipa kipa ibini akene yene memotoane tekene noanupa paya ago latiane mekene tokouna. Enilepa poanele tokotu patu.
7 Ayu taiyuwu anayara’iyu naatu kwa anabora’ahi Regah ana tur gewasin baiyan en anabinan nati i bowabow kakafin?
8 Kiwi pakeke Yesunomo oane mema yakouka Yesuno yatene ete ta-kitike mekete anu kue moa wetekakala tokoi. Kiwi auapeadene eni yenaneke kue motokolupa pade-kitame eni kue kode motokouyano wene pikoi.
8 Ayu Kirisiyan sabuw afa biyahine kabay abai kwa baibaisi isan, kwanotanot ayu abainuwih?
9 Ni pade kiwi pakeke mekene anu kue eya toamokaleka kinikiya manoe wane oikouna mena. Nitamokounake anu moatekouya peya Masedonia take yename aua notokakala tokoi. Nipa Korine yene kime no Polo kue eya edoa moa meteko patu wa wene keda taneya mekaya tokolo opika nanikoka kinike padeyaka oiane moamuku.
9 Bairit tama’am ana mar ayu au kok sawar bain nowau matar isan, men kafa’imo yait ta aiwowa’ani. Anayabin teitit no Masedonia’ane hinanan sawar abistanawat akokok etei’imak anafofonin abai. Ayu boro taiyuwu bit ana’abar naatu boro na’atuka anasinaf anan.
10 Keraisuno nimini peku naku agome ukuno yakamene. Geriki ta ludu pima yakene eya wane mate agale oma yaku-ye. Yesunomo Korine yene kipala oane metekeneka kinike kue dedeyaka moametekakala tokou wane oma yaku-ye. Padameka enimo wamea wa amele toamoko.
10 Keriso ana turobe ayu wanawana’umaim ema’am. Ayu ao’omatani, iti ora’ara’at boro men kafa’imo awau nafot iti tafaram Akaiya wanawanan.
11 Nimo ikilepa kiwike wene mekameneya mekene ni ukutu-pe. E̱'e mena. Kiwike wene mekoane mekuno Akolaliyo wene toko.
11 Aisimamih? Anayabin ayu men kwa abiyabuwi? God so’ob ayu kwa abiyabuwi.
12 Yesunomo oane metekilepa kue eya oiane moameneya pa oane meteku toane pa enakale tou. Nipa ibini akene wa tetepo takoa iki Aposelo ali-kitamepa Yesunomo oa metekete kue-pala oia moma pikiyake noanume tuku toa kimeka toko wa mate agale wamomotoane tou.
12 Ayu boun abistan abowabow boro na’atuka anabow anan. Saise ayu bowabow iti na’atube anabowabow i baifufuwen bai’obaiyenayah anarufutih. Hai yabih en isah hinao’ra’ara’at naatu asir hinao i mi’itube tebowabow aki bairi ta’imon abowabow.
13 Edikaki ali-kitipa kapene Aposelo ali-kiti. Keraisuno Aposelo ali-kiti nekete oko wa ikilepa kiwi oa yotokaketeke iki.
13 Anayabin sabuw nati na’atube i turabarayah baifufuwenayah, i hai bowabow isan i taiyuwih tebifufuwen. Naatu taiyuhiwat tesisinaf hai itinin i boun Keriso ana turabarayah na’atube.
14 — ausente —
14 Naatu nati men tanakasiy! Satan karam taiyuwin nabotabir marakaw ana tounamatar, itininabe namatar.
15 — ausente —
15 Isan imih aki men akakasiy Satan ana akir wairafih i taiyuwih hibotabirih akir wairafih hai yawas gewasih na’atube himamatar. Mar yomanin mi’itube hai bowabowamaim hisisinaf imaim boro baimakiy hinab.
16 Eya wane lokoane uku. No Polo leau akeneya mekene ni uku wa wene piameamene. Nopa leau akene ago wado wene piketepa nipa kipala i mate agale oatekumo deya pa yakakoa meamene.
16 Ayu ibanak ao maiye! Men yait ta nanot ayu au not meyemeye narouw. Baise kwa iti na’atube kwananotanot na’at, basit kwanabuwu ayu i au not en, saise mar kafa’i ayu anaora’ara’at.
17 Kipala i mate agale ou toane oatekumopa Ali Munoyo amene wa oka toane wamuku. Pa leau akene ago tetepo takoane mekene imopa amelepa tokono oada wane uku.
17 Anamaramaim ora’ara’aten ana tur anao i men Regah ana kokomaim ayu ao’omih, iti tur i hai not meyemeye hai tur.
18 Kiwi pakeke meki ali kainya mati kini itonole toma yakike kini wa kei pikala tikino, noka mate agale oada.
18 Baise sabuw afa abistan hisisinaf isan hina’ora’ara’at na’at, ayu auman boro anao ra’ara’at.
19 Kipa wene meane yene meko wa wene piketeke wene meamene yename ikimo yakamene kote tokolo waku wa wamekete pa yakakala tekete tiki.
19 Kwa taiyuw i notayah anababatun, naatu imih sabuw hai not meyemeye bairi yasisiramaim kwabita’ay.
20 Widikoa mekili padali-kitame kinikile-kama takoe wa tika tika toa ni kinikiya tolopi toa moa ni kiwi paya tetepo takoa ni kini kabunu kugutukoa wia tikilika pa poitali-kiti mekete kini ikimo yakoa mokala tekete tiki.
20 Na’atube sabuw afa bairi kwaita’ay dibur kwamatar, taiyuwin kususur wan i’iyon o yumat ifafar.
21 Ae, no pa taba ago tekene kipala enika enile tamene ya moane mekene toamokouna.
21 Ayu au biya’ohow, nati isan i anababatun ririmit sawar sinaf isan na’atube atao kwatanowar.
22 — ausente —
22 I anababatun Hebrew ma’anih? Ayu auman Hebrew orot. I Israel sabuw? Ayu auman Israel orot. I Abraham ana a’agir sabuw? Ayu auman Abraham ana agir orot.
23 — ausente —
23 Iban Keriso ana akir sabuw? Iti tur ao’o ana nowarin i boun hai not en te’o na’atube. Baise ayu i akir wairafu gewasu men i na’atube! Ayu abow atetebon, ayu mar moumurin maiyow dibur arun, mar moumurin maiyow murab fokarinamaim hiwabiru, naatu mar moumurin maiyow kafa’imo hita’asbunu. Anayabin ayu Keriso isan abowabow.
24 Ko kakoa-peta Yu yename no moa po wapime wia teigala tokoi. Nipa eina-pete-kama padeka tuku melepu (39) kakoa-peta wiai tokoi.
24 Mar etei five Jew hai ukwarih hibuwu hirabu. Mar ta’ita’imon hirarabu etei 39 biyau hitatakiyakiy hiruruseben.
25 Tebolo-peta layome wikala taneya pikala tokou. Wa padepete padeka yename no ne wiou wa kue katekamoa pitikakala tokoi. Ni tebolo-peta kusa ue ludu ue dipike meane pokolu ue dipi paka puku pokome toa ueme nakakake petoane pokala tokou. Wa padepete edikane-pete ta lia patoa tomotoane kusa ue ludu yonoto piane kawane tukouyake petoane pokou.
25 Mar tounu ayu auramaim hirabu naatu mar ta’imon kabayamaim hirouwou’uru, mar tounu wa tafofor riy yan are naatu veya ta’imon anafofonin riy yan ain earuwu aremor. |alt="Paul stoned" src="cn01965B.tif" size="col" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2 Corinthians 11.25"
26 Nipa ele kule ke enekakale pima yakolu yotane ueme dekoa aua pome ni kode ali poi pia mekoika patukoane pone ni no yatene Yu ali-kitameka pa yatene ali-kitameka no ne wiouno nepia wa padele padele toa potokakala tokoi. Enipa ali atoame ta latia pitikika tayo lonoka kusa ue mukeka ni oya patu piato wa no oa yotokakoi yene pakekeka tuatekoule tonokaka-kama pima yakou.
26 Ayu mar moumurin maiyow efamaim aremor kakafih isou himatar, harew gagamih hititit kafa’imo ata’atomatom atamorob, naatu bainoyah kafa’imo hitarabu hitabainuwu. Ayu taiyuwu au sabuw Jew ma’anih naatu Ufun Sabuw kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu, bar oto’otowen gagamin wanawanan ama’am kafa’imo hitarabu, naatu arar yan anan kakafin kafa’imo atatita’ur, riy yan kafa’imo ata’atomatom ata morob, naatu taituwat baifufuwenayah kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu.
27 Padele padele toatekoule nami kakale ko meameneya pima yakou. Padepete-kiti atu piamele toamokale noatekou nee ueka toamokale pa pima yakou. Padepete-kiti nee noameneya pupu toane kawane ni kawatekou maminaka piatekoutaka toamokale nitime tuaneya pima yakou.
27 Foyab atatarakair naatu bowabow fokarih maiyow wanawanah arun abow. Gugumin wanawanah men ainu’in gewas, naatu harewamih sikou mamah naatu bayumih amorob, yakukur eanu naatu biyau asire ain.
28 Nika Yesuno ali atoa ta piko peyake mekika edoa meki patu wa ta pataka abuna kiwike wene pitikaneya mekene tepe kolotini kilikoa piameneya pima yaku.
28 Sawar afa isou himatar, baise boro men anao kwananowar. Ayu mar etei fokarin maiyow airi abitar baise au not gagamin i Kirisiyan sabuw isah anotanot mi’itube hibow tenan.
29 Panago-kiti tele meameneya pa taba ago mekopa nipa dikakago mama motekene noka taba ago tetepo takoane meku. Wa panagome-kiti panagopa etepea pomotoa likoa enekopa nipa einago likoa eneko ago-pala wene poaneya meku.
29 Anamaramaim yait eriririm, ayu men ariririm, naatu yait ta bowabow kakafin bonawiy isisinaf, ayu wanawana’umaim men ea’earah o so’aso’ar eyey.
30 Anu wa kei piane mate agaledo ikilepa eya wane ou. Nopa taba agono, ele kule ke enekakolo mekilepa Keraisuno tele patu-kama kautakoane meku.
30 Ayu anao ra’ara’at na’at, basit sawar abistanamaim iwa’an ariririm boro ni’obaiyu ana’ora’ara’at.
31 Ali Muno Yesu Keraisuno etene ali atoame kei-kama piatiki Akolaliyopa noanume nimo ikilepa kapene agale wamukuno wene toko.
31 God naatu Regah Jesu Keriso Tamah i wabin tanabora’ara’ah wanatowan! God so’ob ayu men abifuwen.
32 Nipa taba ago mekolu tanemo i ukuno, yakamene. Damasikase take mekolu ako tobou ago Aretasi oneke lokoa ta yopiko agome no dekoa moademe eya taneya. One poyo ali pade-mene takoa moa eni ta keteponoke no einago ponoono, nepia kaponoe wa moa wetekaneya.
32 Anamaramaim ayu Damascus hihirfutu ama’am, aiwob orot Aretas gawan gagamin sorodiy sabuw uwih bar oto’otowen wabin Damasenes ana etawan awan hima’uh hima hikakaif. Ayu atatitit hitabuwu hitafatumu isan.
33 Nitadekale yatekete anu oya-laweme no ne noo wa eni ta unukatapeane pawe kago tobou waneke ate lewia aua ponote kakete no tube ka keneke uutukoa po kakoa keti akolono poti tukaketikakoli itonoke ya̱atekoane pitoane ponokou.
33 Baise kaifetamaim hiwanu faf ana sou’uwat murabamaim hiruru ara’iy naatu uman wanawananane asorabon abihir. Paul kaifet wanawanan hiruru ere’er|alt="Letting Paul down in basket" src="CN01937b.TIF" size="col" loc="2Co 11.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="11.33"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.