Lucas 23
Lok'laj Jyolj Kakaj Dios (USPNT) vs NVT
1 Ajruc're' juntir rib'ilak mak comontak jb'ab'alak yak rijajl Israel xc'amtakb'i Kakaj Jesús riq'ui Pilato ri man jb'ab'al k'atb'itzij.
1 Então todo o conselho levou Jesus a Pilatos.
2 Cla' xoctak chi jk'ab'aj tzij chirij, xijtak: Xkata'ch man winak ri, tijin tijtakchi'j kawinak, tijb'ij chi ta' chiqui' tikatoj alcabar re César. Y tijb'ij chi ri' re ri b'il jwi'l Kakaj Dios chi tina jtaknach wich ulew y ri' re jun rey, xche'tak re Pilato.
2 Começaram a apresentar o caso: “Este homem corrompe o nosso povo, dizendo que não se deve pagar impostos ao governo romano e afirmando ser ele próprio o Cristo, o rei”.
3 Ajruc're' Pilato xtz'onaj re Kakaj Jesús: ¿Atni' jreyak yak rijajl Israel? xche' re.
3 Então Pilatos lhe perguntou: “Você é o rei dos judeus?”. Jesus respondeu: “É como você diz”.
4 Pilato xij rechak mak jb'ab'alak yak ajc'amaltak jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios y rechak juntir cristian: Ta' tanta' ni jono jmac winak ri, xche' rechak.
4 Pilatos se voltou para os principais sacerdotes e para a multidão e disse: “Não vejo crime algum neste homem!”.
5 Pero rechak xcoj jchok'b'ak chi jb'ijc: Tijin tijtakchi'j kawinak la' mak jc'utu'n, xcholch Galilea y lajori xk'ax lak juntir luwar re Judea jilon tijin tran neri Jerusalén, xche'tak re Pilato.
5 Mas eles insistiam: “Ele provoca revoltas em toda a Judeia com seus ensinamentos, começando pela Galileia e agora aqui, em Jerusalém!”.
6 Cuando Pilato xta chi jilonli xijsaj re, xtz'onaj re Kakaj Jesús wi tz'et ji' tipe Galilea.
6 “Então ele é galileu?”, perguntou Pilatos.
7 Cuando xta chi Kakaj Jesús ji' tipe lamas titakon Herodes Antipas, xtakb'i riq'uil. La' mak k'ij li Herodes Antipas ji' wi' Jerusalén.
7 Quando responderam que sim, Pilatos o enviou a Herodes Antipas, pois a Galileia ficava sob sua jurisdição, e naqueles dias ele estava em Jerusalém.
8 Herodes sub'laj xqui'cot cuando xril jwich Kakaj Jesús jwi'l ojrchak chi ticar rajti ranm tril jwich jwi'l tal jtaquil jwi'l chirij juntir ri b'anal jwi'l Kakaj Jesús y re ri' raj tril tran jun c'utb'i jcwinel chiwch.
8 Herodes se animou com a oportunidade de ver Jesus, pois tinha ouvido falar a seu respeito e esperava, havia tempo, vê-lo realizar algum milagre.
9 Jwi'li'li sub'laj xc'ot jchi' Kakaj Jesús, pero re ta' xc'ululaj ni jun yoloj.
9 Fez uma série de perguntas a Jesus, mas ele não lhe respondeu.
10 Y wi'taka' cla' mak jb'ab'alak yak ajc'amaltak jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios pach yak ajtijoltak cristian re Jpixb' Kakaj Dios. Rechak xcoj jchok'b'ak chi jk'ab'aj tzij chirij Kakaj Jesús.
10 Enquanto isso, os principais sacerdotes e mestres da lei permaneciam ali, gritando acusações.
11 Herodes pach mak jsoldad sub'laj xretzelb'ejtak jwich Kakaj Jesús y pire xritz'b'ejtak jwich, xcojtak jun nimlaj itz'ik chirij Kakaj Jesús ri sub'laj kus rilic. Ajruc're' Herodes xtak chicb'i Kakaj Jesús riq'ui Pilato.
11 Então Herodes e seus soldados começaram a zombar de Jesus e ridicularizá-lo. Por fim, vestiram nele um manto real e o mandaram de volta a Pilatos.
12 Pilato pach Herodes jcontri' rib'ak, pero la' k'ij li xcan pi richc'ulchi'chak rib'ak.
12 Naquele dia, Herodes e Pilatos, que eram inimigos, tornaram-se amigos.
13 Ajruc're' Pilato xsiq'uij juntir mak jb'ab'alak yak ajc'amaltak jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios, yak ri wi' rekle'nak chijxo'lak yak rijajl Israel y juntir cristian pire tijmulb'a' rib'ak chiwch.
13 Então Pilatos reuniu os principais sacerdotes e outros líderes religiosos, juntamente com o povo,
14 Xij rechak: Xac'ama'taka' chiqui'ch winak ri wiq'uil ri tab'ijtak chirij chi tijin tijch'u'jursaj awinakak. Pero in xinc'ota' jchi' chawchak y xawila'taka' chi ta' xinta' ni jono jmac laj jyolj ri quiek jwi'l tacojtak tzij chirij.
14 e anunciou seu veredicto: “Vocês me trouxeram este homem acusando-o de liderar uma revolta. Eu o interroguei minuciosamente a esse respeito na presença de vocês e vejo que não há nada que o condene.
15 Y jilon Herodes ta' xta' ni jono jmac, jwi'li'li xtak chicch wiq'uil. Xawila'taka' chi ta' nen b'anal jwi'l ri quiek jwi'l ticamsajc.
15 Herodes chegou à mesma conclusão e o enviou de volta a nós. Nada do que ele fez merece a pena de morte.
16 Lajori tanc'ach jwich y tantakb'ic, xche' Pilato rechak.
16 Portanto, ordenarei que seja açoitado e o soltarei”.
17 Pilato nak'tali' nojel junab' re man nimak'ij Pascua tijtak jun prex lawi' rajak cristian titaksajc.
17 (Era necessário libertar-lhes um prisioneiro durante a festa da Páscoa.)
18 Juntir cristian ri wi'tak cla' cow xch'ejejtak, xijtak re Pilato: ¡Camsaj! ¡Ri' takb'i Barrabás! xche'tak.
18 Um grande clamor se levantou da multidão, e a uma só voz gritavam: “Mate-o! Solte-nos Barrabás!”.
19 Y man Barrabás cojol li cars jwi'l xtakchi'j cristian li tilmit chi tijb'it rib'ak chi ch'o'j riq'ui man jb'ab'al k'atb'itzij y jwi'l b'anal jun camic jwi'l.
19 Esse Barrabás estava preso por ter participado de uma revolta em Jerusalém contra o governo e ter cometido assassinato.
20 Pilato xch'ab'ej chic mak cristian y jwi'l ri' raj roj xtakb'i Kakaj Jesús xtz'onaj rechak chi wi tziyi' tijtakb'ic.
20 Pilatos discutiu com eles, pois desejava soltar Jesus.
21 Pero mak cristian sub'laj cow xch'ejejtak chic, xijtak: ¡Camsaj wich curs! ¡Camsaj wich curs! xche'tak.
21 Eles, porém, continuaram gritando: “Crucifique-o! Crucifique-o!”.
22 Laj jroxmul, Pilato xtz'onaj rechak mak cristian: ¿Nenc'u kes c'ax b'anal jwi'l? Ta' ni jono jmac tanta' chirij ri quiek jwi'l ticamsajc, lajori tanc'ach jwich y tantakb'ic, xche'.
22 Pela terceira vez, ele perguntou: “Por quê? Que crime ele cometeu? Não encontrei motivo para condená-lo à morte. Portanto, ordenarei que seja açoitado e o soltarei”.
23 Pero mak cristian xtakejtak ch'ejejem chi jb'ij chi ticamsaj wich curs.
23 A multidão gritava cada vez mais alto, exigindo que Jesus fosse crucificado, e seu clamor prevaleceu.
24 Jwi'li'li Pilato xan lawi' ri rajak mak cristian tib'ansaj re Kakaj Jesús.
24 Então Pilatos condenou Jesus à morte, conforme exigiam.
25 Y jilonli xtakb'i Barrabás ri xtz'onajtak chi titaksajb'ic, re wi' li cars jwi'l tijin tijtakchi'j cristian li tilmit chi tijb'it rib'ak chi ch'o'j riq'ui man jb'ab'al k'atb'itzij y b'anal jun camic jwi'l. Ajruc're' xjachb'i Kakaj Jesús pire tib'ansaj re chapca' rajak tib'ansaj re.
25 A pedido deles, libertou Barrabás, o homem preso por revolta e assassinato. Depois, entregou-lhes Jesus para fazerem com ele o que quisessem.
26 Xpetak mak soldad, xc'amtakb'i Kakaj Jesús pire tib'e jcamsajtak wich curs. Cuando b'esaltak lak b'e, xc'ultak jun winak ri jb'ij Simón aj Cirene b'enam re li tilmit Jerusalén y xijtak re chi trikajb'i jcurs Kakaj Jesús.
26 Enquanto levavam Jesus, um homem chamado Simão, de Cirene, vinha do campo. Os soldados o agarraram, puseram a cruz sobre ele e o obrigaram a carregá-la atrás de Jesus.
27 Sub'laj cristian xamb'ertakb'i chirij Kakaj Jesús y wi' sub'laj anm tich'ejejtak chi ok'ej jwi'l jc'axc'ol ranmak chirij.
27 Uma grande multidão os seguia, incluindo muitas mulheres aflitas que choravam por ele.
28 Xpe Kakaj Jesús, xsolcopij rib' chi rilicak, xij rechak: Atak anm aj Jerusalén, mat ok'tak chwij in, ri' ok'aj ayb'ak y ok'entak chirij awic'lalak,
28 Mas Jesus, dirigindo-se a elas, disse: “Filhas de Jerusalém, não chorem por mim; chorem por si mesmas e por seus filhos.
29 jwi'l tina tawna jun k'ij tib'ijsaj jilonri: Tzi rechak yak anm ri ta' tialc'walantak, tzi rechak yak anm ri ta' tiwuxtak yaj anm y tzi rechak mak jtu'ak yak anm ri ta' tu'tzal jono ac'l jwi'lak, tiche'tak.
29 Pois estão chegando os dias em que dirão: ‘Felizes as mulheres que nunca tiveram filhos e os seios que nunca amamentaram!’.
30 Ajruc're' tioctak chi jb'ij re nimaktak witz jilonri:
30 Suplicarão aos montes: ‘Caiam sobre nós!’ e pedirão às colinas: ‘Soterrem-nos!’.
31 Jwi'l wi jilonli tib'ansaj re man rax che' y, ¿nen chiqui' mo tib'ansaj re man chekej che'? xche' Kakaj Jesús rechak.
31 Pois, se fazem estas coisas com a árvore verde, o que acontecerá com a árvore seca?”.
32 Y c'amal chicb'i quib' etzltak cristian jwi'lak pire tib'e jcamsajtak wich curs pi jpach Kakaj Jesús.
32 Dois outros homens, ambos criminosos, foram levados com ele a fim de também serem executados.
33 Cuando xtawtak la' man luwar ri jb'ij Jb'akel Jb'a Camnak, xtz'octak Kakaj Jesús wich curs pach mak quib' etzltak cristian li, jun laj jpaach Kakaj Jesús y jun chic laj jmax.
33 Quando chegaram ao lugar chamado Caveira, o pregaram na cruz. Os criminosos também foram crucificados, um à sua direita e outro à sua esquerda.
34 Ajruc're' Kakaj Jesús xij re Kakaj Dios: Kaj, cuy jmacak jwi'l ta' retamak nen tijin trantak, xche'.
34 Jesus disse: “Pai, perdoa-lhes, pois não sabem o que fazem”. E os soldados tiraram sortes para dividir entre si as roupas de Jesus.
35 Wi' sub'laj cristian cla' chi rilic y mak jb'ab'alak yak rijajl Israel xritz'b'ejtak jwich Kakaj Jesús, xijtak: Xcwini' chi jcolic cristian y wi kes tz'et ri' re ri b'il jwi'l Kakaj Dios chi tina jtaknach wich ulew y ri cha'l jwi'l Kakaj Dios, jcole' rib' ric'an, xche'tak chirij.
35 A multidão observava, e os líderes zombavam. “Salvou os outros, salve a si mesmo, se é o Cristo, o escolhido de Deus”, diziam.
36 Y jilon mak soldad xritz'b'ejtaka' jwich, xjutuntak chijc'ulel y xsujtak vinagre re chi tijem
36 Os soldados também zombavam dele, oferecendo-lhe vinagre para beber.
37 y xijtak re: Wi kes tz'et at jreyak yak rijajl Israel, colneca' ayb' awic'an, xche'tak re.
37 Diziam: “Se você é o Rei dos judeus, salve a si mesmo!”.
38 Y wich curs chib' Kakaj Jesús xcojsaj jun kelen tz'ib'al jwich ri tijb'ij: RI' RI JREYAK YAK RIJAJL ISRAEL, tiche'.
38 Uma tabuleta presa acima dele dizia: “Este é o Rei dos Judeus”.
39 Y jun rechak mak etzltak cristian ri cocoltak cla', xritz'b'ej jwich Kakaj Jesús, xij: Wi ati' ri b'il jwi'l Kakaj Dios chi tina jtaknach wich ulew, col ayb' awic'an y cojacole' oj, xche' re.
39 Um dos criminosos, dependurado ao lado dele, zombava: “Então você é o Cristo? Salve a si mesmo e a nós também!”.
40 Pero man jun chic xyaj man jpach, xij re: Ta'cojo' tacoj jk'ij Kakaj Dios y nic'ke kacamsaj tib'anc.
40 Mas o outro criminoso o repreendeu: “Você não teme a Deus, nem mesmo ao ser condenado à morte?
41 Oj pi jcholajli' jilonri tib'ansaj chike jwi'l tz'etel tz'eti' wi' kamac, ri' tijin tikatoj lajori mak etzltak no'j ri b'anal kawi'l. Pero winak ri ta' jmac, xche'.
41 Nós merecemos morrer por nossos crimes, mas este homem não cometeu mal algum”.
42 Ajruc're' xij re Kakaj Jesús: Wajawl, quincuxtaj awi'l cuando attakon chib'ak cristian, xche' re.
42 Então ele disse: “Jesus, lembre-se de mim quando vier no seu reino”.
43 Kakaj Jesús xij re: Tz'etel tz'et tamb'ij chawe chi lajori atb'i' wiq'uil li man kuslaj luwar lamas wi' Kakaj Dios, xche' re.
43 E Jesus lhe respondeu: “Eu lhe asseguro que hoje você estará comigo no paraíso”.
44 Raj tiq'uil k'ij re cab'lajuj (12) xoc uku'm juntir wich ulew asta laj jrox or re b'esal k'ij.
44 Já era cerca de meio-dia, e a escuridão cobriu toda a terra até as três horas da tarde.
45 Xan uku'm jwich k'ij y xrech'maj laj nic'j man itz'ik re tosb'i jpam nimi richoch Kakaj Dios, quib' xelwi'.
45 A luz do sol desapareceu, e a cortina do santuário do templo rasgou-se ao meio.
46 Kakaj Jesús cow xch'ejejc, xij: ¡Kaj, laj ak'b' tanjachwi' insantil! xche'.
46 Então Jesus clamou em alta voz: “Pai, em tuas mãos entrego meu espírito!”. E, com essas palavras, deu o último suspiro.
47 Cuando man jb'ab'alak mak soldad re Roma xril juntir ri xaanc, xoc chi jnimirsaj jk'ij Kakaj Dios, xij: ¡Kes tz'etel tz'et winak ri ta' nen jmac! xche'.
47 Quando o oficial romano que supervisionava a execução viu o que havia acontecido, adorou a Deus e disse: “Sem dúvida este homem era inocente”.
48 Wi' sub'laj cristian cla' chi rilic. Cuando xk'ajtak laj richochak tichak jk'osaj chijch'olak la' jk'ab'ak jwi'l jc'axc'ol ranmak chirij Kakaj Jesús.
48 E, quando toda a multidão que tinha ido assistir à crucificação viu isso, voltou para casa entristecida e batendo no peito.
49 Pero juntir yak richc'ulchi' Kakaj Jesús pach yak anm ri xpetak chirij cuando xelch Galilea, ji' xwa'xtakch chinaj chi rilic juntir ri xaanc.
49 Mas os amigos de Jesus, incluindo as mulheres que o seguiram desde a Galileia, olhavam de longe.
50 Wi' jun tzilaj winak ri jb'ij José y juntir ri tran pi jcholajli'n. José ri' jun chijxo'lak mak comontak jb'ab'alak yak rijajl Israel
50 Havia um homem bom e justo chamado José, membro do conselho dos líderes do povo,
51 y re ji' tipe Arimatea ri jun tilmit re Judea. Re cub'uli' jch'ol chi rulb'ej cuando titaw k'ij titakon Kakaj Dios chib'ak juntir cristian. Re ta' tijc'ul jwich lawi' ri xchomorsaj yak jpach y lawi' ri xantak.
51 mas que não tinha concordado com a decisão e os atos dos outros líderes religiosos. Era da cidade de Arimateia, na Judeia, e esperava a vinda do reino de Deus.
52 Xpe José, xe' riq'ui Pilato chi jtz'onaj jcamnakl Kakaj Jesús pire tiye'saj re.
52 José foi a Pilatos e pediu o corpo de Jesus.
53 José xkesaj jcamnakl Kakaj Jesús wich curs, xb'atz'b'i la' jun itz'ik ri jb'ij lino, xe' jmuke' li jun nimlaj jul ri c'otol li ab'aj ri ta' ni jun camnak mukul cla'.
53 Desceu o corpo da cruz, enrolou-o num lençol de linho e o colocou num túmulo novo, escavado na rocha.
54 Y ri' man b'esal k'ij li tib'ansaj jwa'x juntir kelen ri tichocon jwi'lak la' k'ij re uxlan.
54 Isso aconteceu na sexta-feira à tarde, no dia da preparação, quando o sábado estava para começar.
55 Mak anm ri xpetak chirij Kakaj Jesús cuando xelch Galilea, xe'tak chirij José chi rilic man jul re mukb'i camnak y chi rilic nen mo xan José chi jye'ic jcamnakl Kakaj Jesús li jul.
55 As mulheres da Galileia seguiram José e viram o túmulo onde o corpo de Jesus foi colocado.
56 Cuando xk'ajtak laj richochak xoctak chi jb'anic jwa'x siminlaj perjum pire tijcojtak chirij jcamnakl Kakaj Jesús. Ajruc're' rechak xuxlantak la' man k'ij re uxlan chapca' tijb'ij Jpixb' Kakaj Dios.
56 Depois, foram para casa e prepararam especiarias e perfumes para ungir o corpo. No sábado, descansaram, conforme a lei exigia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.