Lucas 12
urim (URIM) vs VC
1 Tu wrongkwailet paipm ai anel wli rka amprilawe tita paipm ai, mpa tu ngkom kolai. Tu angkom ari rkganti tita kolti, atom Sisas kil la ep naki tu watnom alkil pa la, “Kipm uk ikg riwe nikgwalpm a tu melnum a arpmen yangkipm yiprokgen a Moses pa: tu kansil plan ak num enen ti kolti, pa kol mpim ap mringen a ak arongke kai or arpme nok ti plalng, atom angki wail.
1 Enquanto isso, os homens se tinham reunido aos milhares em torno de Jesus, de modo que se atropelavam uns aos outros. Jesus começou a dizer a seus discípulos: Guardai-vos do fermento dos fariseus, que é a hipocrisia.
2 Ti kol kuina ur a itna ampen pa, ikga palng kai ngko wunong, a kuina ur a aur pa, ikga uwiye kai ngko wunong.
2 Porque não há nada oculto que não venha a descobrir-se, e nada há escondido que não venha a ser conhecido.
3 Pa am wa kolpake, kuina ur a kipm la ak mining pa, ikga tu itning ik ran, wa kuina ur a kipm la akoo ampen naki tita kai nungkulkg rpma kawor wan wunen pa, ikga tu kul or la ik ok wail kai en ai.”
3 Pois o que dissestes às escuras será dito à luz; e o que falastes ao ouvido, nos quartos, será publicado de cima dos telhados.
4 “Ti kipm melnum wor wor alkupm, kupm lanakepm la ampur kipm ngkarken melnum a almpepm amo pa. Pa tu almpepm numpalk ti kolti tuwa, tu ake antiwe antokg kuina ur kolai.
4 Digo-vos a vós, meus amigos: não tenhais medo daqueles que matam o corpo e depois disto nada mais podem fazer.
5 Pake mpa kupm iyewepm ngkirken melnum ur kil. Kil pa antiwe titnongket a antokg kamel amo plalng pa, angkli kamel elngkai anong paipm. Ti kipm ngkirken melnum pa!
5 Mostrar-vos-ei a quem deveis temer: temei àquele que, depois de matar, tem poder de lançar no inferno; sim, eu vo-lo digo: temei a este.
6 Ti kipm ariwe pa, wel waseksek wampwomis pa mentepm am ak marpm watet wompel wekg kolti pa ak armpen armpen pake. Pake, Maur Wailen pa ake wonmisen kweikwei waseksek kol wel ti, kil ikgalen pa.
6 Não se vendem cinco pardais por dois asses? E, entretanto, nem um só deles passa despercebido diante de Deus.
7 Ti am wa kolpake, tukgunakg walk wris wris akipmen ti pa, am kil am wa angkleikg kimeket ise, ti ampur kipm ngkark, eng ntei, kipm ti pa wa wail manten itna ep angen wel waseksek watipmen pa.”
7 Até os cabelos da vossa cabeça estão todos contados. Não temais, pois. Mais valor tendes vós do que numerosos pardais.
8 “Pake kupm lanakepm la, mla ur a kil laron nang a kupm ti itna tu wrongkwail pa la kil alkil la kil akupmen ti pa, ikga wa Warim Kipman a Melnum pa kil laron nang a kil pa itni wulmpa a tu maur akwapel a Maur Wailen pa la kil akilen.
8 Digo-vos: todo o que me reconhecer diante dos homens, também o Filho do Homem o reconhecerá diante dos anjos de Deus;
9 Pake mla ur a lam nang akupmen ti itna wulmpa a tu wrongkwail pa, ikga Warim Kipman a Melnum wa lam nang akilen pa itni wulmpa a tu maur akwapel a Maur Wailen.
9 mas quem me negar diante dos homens será negado diante dos anjos de Deus.
10 Ti mla ur a kil la paipmel Warim Kipman a Melnum pa, ikga Maur Wailen ungkwan paipmpaipm akilen pake. A melnum a kil la paipmel Maur Wor a Maur Wailen pa, paipmpaipm akilen pa ikgake kil ungkwan.
10 Todo aquele que tiver falado contra o Filho do Homem obterá perdão, mas aquele que tiver blasfemado contra o Espírito Santo não alcançará perdão.
11 Ti kol tu uwiyepm iye kawor wan a atning atning yangkipm a Maur Wailen atnewe pa eng ntokg yangkipm, aki iye kai itni tu mringman a tu melnum wailen pa, ampur kipm ngkark, la mpa kipm ikilmpe aki kipm la kolai pa.
11 Quando, porém, vos levarem às sinagogas, perante os magistrados e as autoridades, não vos preocupeis com o que haveis de falar em vossa defesa,
12 Maur Wor a Maur Wailen pa mpa lanikepm ik wang ketn pa kuina ur la mpa kipm la pa.”
12 porque o Espírito Santo vos inspirará naquela hora o que deveis dizer.
13 Atom melnum wris ur itna kuin a tu wrong kin kipman pa lanaki Sisas pa la, “Melnum a kaling plan tu, kupm wasrongen la kitn laniki wailen alkupm ti eng mentekg wako kweikwei a yan elngnto itna ti.”
13 Disse-lhe então alguém do meio do povo: Mestre, dize a meu irmão que reparta comigo a herança.
14 Ari Sisas lanakel la, “Kipmekg! Mla la mpa kupm rpmi itning yangkipm a kipmekg ti mpreingtepm kweikwei ti?”
14 Jesus respondeu-lhe: Meu amigo, quem me constituiu juiz ou árbitro entre vós?
15 Atom wa kil lanaki tu wrong kin kipman pa la, “Kipm wonirpme ikglen kipm alkipm ti riworwor, eng ake mpa kipm ringkowe la uwi kweikwei watipmen pa, eng ntei, kweikwei watipmen a kolpa ake antiwe angklin melnum eng rpma wor wa awi rpma wor a rpma yongkyong pa.”
15 E disse então ao povo: Guardai-vos escrupulosamente de toda a avareza, porque a vida de um homem, ainda que ele esteja na abundância, não depende de suas riquezas.
16 Atom Sisas lanaken yangkipm kla ur pa la, “Melnum ur a antiwe kweikwei wailet pa, kil antokg wringkya kweikwei pa, kweikwei a kil antokg pa nurkgatne wailet wor.
16 E propôs-lhe esta parábola: Havia um homem rico cujos campos produziam muito.
17 Ari wa kil akwonalmpen la, 'Kweikwei a kupm antokg ti wailet paipm kolpa ti mpa kupm iye kai elngkitni wan a i?'
17 E ele refletia consigo: Que farei? Porque não tenho onde recolher a minha colheita.
18 Atom wa kil akwonalmpen la, 'Wan waseksek a kupm elng kweikwei ti armpe ari ros lawe, ti mpa kupm le wan wail wail tiur ai eng elng okipma a kweikwei wor wor alkupmen ti elng itnewe.
18 Disse então ele: Farei o seguinte: derrubarei os meus celeiros e construirei maiores; neles recolherei toda a minha colheita e os meus bens.
19 Atom mpa kupm la kupm alkupm pa la, wor wrisen. Kweikwei wor wor a kupm aye pa, ikga itni wring watipmen. Ti kupm mpa ntokg okipma pa il rpmi itopen ikngklei wang.'
19 E direi à minha alma: ó minha alma, tens muitos bens em depósito para muitíssimos anos; descansa, come, bebe e regala-te.
20 Ari Maur Wailen lanakel la, 'Kitn titnowen! Kitn mpa imo ik mining ti, atom ti kweikwei a kitn numprampen rmpa ti ikga mla uwi?'”
20 Deus, porém, lhe disse: Insensato! Nesta noite ainda exigirão de ti a tua alma. E as coisas, que ajuntaste, de quem serão?
21 Yangkipm kla a Sisas la pa kai kolpa. Atom wa kil la kolkil la, “Melnum ur a kil takwem kweikwei wor wor elngkitna eng la ik ngklin kil alkil pa eng rpmi wor, pake itna wulmpa a Maur Wailen pa kil rpma tukwok paipm wrisen.”
21 Assim acontece ao homem que entesoura para si mesmo e não é rico para Deus.
22 Atom Sisas kil lanaki tu watnom alkil pa la, “Ampur kipm akwonalmpen watipmen kweikwei a numpalk ti la mpa kipm il okipma a i aki la mpa kipm nowe apm a i.
22 Jesus voltou-se então para seus discípulos: Portanto vos digo: não andeis preocupados com a vossa vida, pelo que haveis de comer; nem com o vosso corpo, pelo que haveis de vestir.
23 Eng ntei, amen wor a melnum ti pa wail itna ep angen okipma ti, wa numpalk ti pa, wa wail itna ep angen apm pa.
23 A vida vale mais do que o sustento e o corpo mais do que as vestes.
24 Ti kipm ikwonilmpen wel pa, tu ake alin okipma pa, aki angket tuwai okipma pa aye wli itna wan, pake Maur Wailen ti ikgalenten eng okipma. Atom ti kipm pa wa kweiur wail manten itna ep angen wel pa.
24 Considerai os corvos: eles não semeiam, nem ceifam, nem têm despensa, nem celeiro; entretanto, Deus os sustenta. Quanto mais valeis vós do que eles?
25 Kipm ipma kalkut kolpa mpa pa ik rukge wang akipmen a rpma kanokg ti wa iye kai ketn?
25 Mas qual de vós, por mais que se preocupe, pode acrescentar um só côvado à duração de sua vida?
26 Kol la kipm akentiwe a antokg kweikwei waiketnketn akolpa pa, antokg kolai atom wa kipm akwonalmpen watipmen eng kweikwei tiur ai?
26 Se vós, pois, não podeis fazer nem as mínimas coisas, por que estais preocupados com as outras?
27 Ti wa kipm ri kweikwei rwin pa, tu ake akwap aki antokg apm alntu eng nowe pa. Pake kupm lanakepm la, pikekg Solomon, melnum tukgunakg a antiwe kweikwei wor wor watipmen pa ak apm ari wor wor ak nowe num pake ake apm ur a ari wor kolen kweikwei rwin pa.
27 Considerai os lírios, como crescem; não fiam, nem tecem. Contudo, digo-vos: nem Salomão em toda a sua glória jamais se vestiu como um deles.
28 Ti ri Maur Wailen kil antokg kweikwei rwin pa palng ariwor. Pake kweikwei rwin weti arimo pa, ikg pa tu wangket ngkli kai wakg. Kipm melnum ti pa wail manten, ti kil ikga ngklinsepm apm kweikwei pa. Ti ake wa kipm ukipma titnongket.
28 Se Deus, portanto, veste assim a erva que hoje está no campo e amanhã se lança ao fogo, quanto mais a vós, homens de fé pequenina!
29 Atom ampur kipm ipma kalkuten a akwonalmpen watipmen la mpa kipm il u a okipma a i pa. Ake mpa kipm ikwonilmpen watipmen kweikwei a kolpa.
29 Não vos inquieteis com o que haveis de comer ou beber; e não andeis com vãs preocupações.
30 Eng ntei, tu wrong kin kipman a kanokg ti pa, am nikgwalpm arken la uwi kweikwei a kol pake. Pake Yan alkipmen pa ariwe kuina ur a kipm tukwok pa.
30 Porque os homens do mundo é que se preocupam com todas estas coisas. Mas vosso Pai bem sabe que precisais de tudo isso.
31 Kolpa ti kipm nikgwalpm rkekgen eng elng Maur Wailen pa itni wailen ikgilen nol nikgwalpm akipmen pa ep, mpa wa kil lkepm kweikwei wrongkwail pa yat.”
31 Buscai antes o Reino de Deus e a sua justiça e todas estas coisas vos serão dadas por acréscimo.
32 “Ti kipm manto walkg malkgu yekyek alkupm pa, ampur kipm ngkark, eng ntei, Yan alkipm pa atopen la ikga lkepm nang wailen eng kipm ntiwel ikglen kweikwei wrongkwail.
32 Não temais, pequeno rebanho, porque foi do agrado de vosso Pai dar-vos o Reino.
33 Ti kipm uk kweikwei alkipmen a kipm antiwe ti ik uwi marpm pa atom uk kai tu melnum a rpma tukwok pa. Kol kipm ntokg kolpa pa, pa kolen kipm numprampen apmkok weten ur ai kaino anong wor ai, eng mpa tukwem lupme kweikwei wor wor, a kweikwei a ikgake plalng aki tinginin atok ngket, aki melnum ikgwampet ik ikgwampel pa.
33 Vendei o que possuís e dai esmolas; fazei para vós bolsas que não se gastam, um tesouro inesgotável nos céus, aonde não chega o ladrão e a traça não o destrói.
34 Kipm takwem kweikwei wor wor akipmen pa itna a i pa, nol nikgwalpm wail akipmen pa am rken pake.”
34 Pois onde estiver o vosso tesouro, ali estará também o vosso coração.
35 ”Ti kipm kipor apm pa ining tukwok atom ik ampei pa ik ngket, a la wakg pa, atom kipm numprampen rpmi nungkwangen.
35 Estejam cingidos os vossos rins e acesas as vossas lâmpadas.
36 Kolen tu melnum akwapel a rpma numprampen nungkwangen yan a kwap alntu kai eng okipma wail ur a antokg al atnen kin a kipman ur a awi tita, atom yaper wli pa. Kil wli itna wanyun pa akwe pa, tu am atning atatu wli kukwa wanyun ise.
36 Sede semelhantes a homens que esperam o seu senhor, ao voltar de uma festa, para que, quando vier e bater à porta, logo lha abram.
37 Atom kol yan a kwap pa kil ri tu melnum akwapel alkil pa tu numprampen, atom rpmi nungkwangentel pa, tu pa wor pake, tu itopen o! Kupm lanakepm la, yan a kwap alntu pa mpa kil kipor apm pa ining tukwok ik ampei pa ngket plalng pa, kil laniken la tu rpmi kai wrik ai, atom kil ngkiten okipma pa iye kai lken il.
37 Bem-aventurados os servos a quem o senhor achar vigiando, quando vier! Em verdade vos digo: cingir-se-á, fá-los-á sentar à mesa e servi-los-á.
38 Ti wa kol kil wli ik mining kuin ti aki, kil wli ik ikwe ti ur pa, kil ri tu numprampen rpmi pa, mpa kil uwi wor lawen la tu pa ak wor pake, tu itopen o!
38 Se vier na segunda ou se vier na terceira vigília e os achar vigilantes, felizes daqueles servos!
39 Ti wa kipm riwe kil: kol melnum yan a wan pa kil riwe la melnum ikgwampet mpa kul ik wang kolai pa, kil mpam arpmen wan alkil pa rpma a eng ampake melnum pa tikale wan alkil pa.
39 Sabei, porém, isto: se o senhor soubesse a que hora viria o ladrão, vigiaria sem dúvida e não deixaria forçar a sua casa.
40 Atom wa kipm ti yat, kipm mpa rpmi numprampen, eng ntei Warim Kipman a Melnum ikga nar ik wang ur a kipm ake ariwe la kil ikga nar pa.”
40 Estai, pois, preparados, porque, à hora em que não pensais, virá o Filho do Homem.
41 Atom Pita kil asen Sisas pa la, “Wailen, yangkipm kla pa kitn la kul eng men ti kolti aki, kitn la eng tu wrongkwail ai nampokgen?”
41 Disse-lhe Pedro: Senhor, propões esta parábola só a nós ou também a todos?
42 Ari Wailen kil akalmpe la, “Ti mla melnum akwapel a i nungkulkg wor nikgwalpm arke? Pati ikgam yan a kwap alkil pa elng kil pa itni wailen eng ikglen tu alntu akwapel pa eng mpreingten okipma pa ik wang alkil a tu awi awi okipma pake. Atom kil kai ise.
42 O Senhor replicou: Qual é o administrador sábio e fiel que o senhor estabelecerá sobre os seus operários para lhes dar a seu tempo a sua medida de trigo?
43 Atom kol melnum wailen pa kil yaper kul ri kwap a pikekg kil alkel pa, ari kil akwap wor kolpa itna pa, kil pa wor pake, kil itopen o!
43 Feliz daquele servo que o senhor achar procedendo assim, quando vier!
44 Ti kupm lanakepm aklale wrisen, yan a kwap pa ikga elng melnum akwapel alkil pa itni melnum wailen ikgilen kweikwei wrongkwail alkilen pa.
44 Em verdade vos digo: confiar-lhe-á todos os seus bens.
45 Pake, kol melnum akwapel pa kil ikwonilmpen la, 'Melnum wailen alkupmen pa kil ikgake wli itatu', kolpa atom ari kil rpma antokg okipma al, a al u titno, atom kil titno titno or tu wrong kin kipman a tu akwap wris kol kil pa kolpa wonmis rpma.
45 Mas, se o tal administrador imaginar consigo: Meu senhor tardará a vir, e começar a espancar os servos e as servas, a comer, a beber e a embriagar-se,
46 Ari kalpis, melnum wailen pa wli palng tike. Kil wli palng ak wang a kil ake ariwe a kil ake akwonalmpen la mpa kil wli pa, atom kil orel paipm wrisen a ungkwantel kai rpmi nampokgen tu melnum a ake ukipma pa.
46 o senhor daquele servo virá no dia em que não o esperar e na hora em que ele não pensar, e o despedirá e o mandará ao destino dos infiéis.
47 A melnum akwapel a kil ariwe kuina ur a yan a kwap alkil lanakel pake, ake kil numprampen rpma katila nikgwalpm a kil la pa, pa kil pa ikga kil orel ri paipm.
47 O servo que, apesar de conhecer a vontade de seu senhor, nada preparou e lhe desobedeceu será açoitado com numerosos golpes.
48 Pake, melnum akwapel a ake kil ariwe kuina ur a yan a kwap alkil pa la pa, atom ake kil ak katila nikgwalpm a kol a kil la pa, kil pa ikga kil orel waiketn kolti. Melnum a pikekg kil awi wail pa, mpa Maur Wailen ikwen wail, angen melnum a pikekg kil awi waiketn pa. Melnum a pikekg kil awi kuloken wail pa, ikga wa tu ukwentel eng kil ikilmpe wail, wa angen pa.”
48 Mas aquele que, ignorando a vontade de seu senhor, fizer coisas repreensíveis será açoitado com poucos golpes. Porque, a quem muito se deu, muito se exigirá. Quanto mais se confiar a alguém, dele mais se há de exigir.
49 “Kupm am nar la lile wakg itni kanokg tike, ti kupm wasrongen la mpa kirpowe nuruk il itatu.
49 Eu vim lançar fogo à terra, e que tenho eu a desejar se ele já está aceso?
50 Kupm ikga rki kalkuten wail manten kutnukg, ti kupm ipma kalkuten paipm kolpa kai ngko wang a kalkuten pa kai plalng.
50 Mas devo ser batizado num batismo; e quanto anseio até que ele se cumpra!
51 Ti kipm ti la kupm ti nar kanokg ti la ntokg kipm ti rpmi meen wor? Kolpa kalpis, pa kupm nar la wako irowepm.
51 Julgais que vim trazer paz à terra? Não, digo-vos, mas separação.
52 Atom ak wang ti or pa kai pa, melnum wampwomis a rka wan wris pa ikga iro, atom melnum wraur pa ikga itni paipm eng melnum wekg pa, wa melnum wekg pa am wa kolpake, tuwekg ikga itni paipm eng melnum wraur pa.
52 Pois de ora em diante haverá numa mesma casa cinco pessoas divididas, três contra duas, e duas contra três;
53 Tu yantin ikga itni paipm eng tu warim kipman alntu, wa tu warim kipman ikga itni paipm eng tu yantin alntu. Wa tu mantin ikga itni paipm eng tu warim kin alntu, wa tu warim kin ikga itni paipm eng tu mantin alntu. Wa tu yalmpikg mayen ikga itni paipm eng tu yalmpikg anei alntu, wa tu yalmpikg anei ikga itni paipm eng tu yalmpikg mayen alntu.”
53 estarão divididos: o pai contra o filho, e o filho contra o pai; a mãe contra a filha, e a filha contra a mãe; a sogra contra a nora, e a nora contra a sogra.
54 Wa Sisas kil lanaki tu wrong kin kipman pa la, “Kipm ri waipmunu wrekg ingkinar takgni kinar pa kulno pa, kipm am ariwe ise, la u mpa wei. Pa u mpa uwei pake.
54 Dizia ainda ao povo: Quando vedes levantar-se uma nuvem no poente, logo dizeis: Aí vem chuva. E assim sucede.
55 Wa kipm ri wripm a el a kanokg yamping kinar ti no pa, kipm am ariwe ise, la mpa takgni wor pake. Pa takgni mpa wor pake.
55 Quando vedes soprar o vento do sul, dizeis: Haverá calor. E assim acontece.
56 Ti kipm melnum a kansil plan ak num enen ti kolti. Kweikwei a ela kaino kitnong ai, a itna kanokg ti akayewen kweikwei a palng, pa kipm ariwe wor pake, ari ake wa kipm ariwe kuina ur a palng eng akayewen wang ti?”
56 Hipócritas! Sabeis distinguir os aspectos do céu e da terra; como, pois, não sabeis reconhecer o tempo presente?
57 “Karken a kipm alkipm ti ri la pa ute wor pake, atom kipm kutnun?
57 Por que também não julgais por vós mesmos o que é justo?
58 Kol melnum ur la uwiyeitn iye kai itni yangkipm pa, kipmekg ngkom or ya pa kai pa, kitn mpa mpen eng kipmekg or yangkipm pa kai imo. Kalpis pa, mpa kil uwiyeitn iye kai itni yangkipm itni wulmpa a mring man, wa mringman pa iyeweitn iye kai wam a tu mring nepimpalo, atom tu nepimpalo pa wa uwiyeitn iye kai rpmi wan tipmining.
58 Ora, quando fores com o teu adversário ao magistrado, faze o possível para entrar em acordo com ele pelo caminho, a fim de que ele te não arraste ao juiz, e o juiz te entregue ao executor, e o executor te ponha na prisão.
59 Kupm lanakeitn la, kitn akentiwe mpa or en pa, kitn mpa rpmi i i, kitn ikilmpen marpm kaingkai kai plalng pipa, tu ungkwanteitn kul or en.”
59 Digo-te: não sairás dali, até pagares o último centavo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.