Lucas 12
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs VC
1 Renge daron nen meling jinibb nga milep arini arser korti ji Iesu renge lat san. Nir evi nuvasngavöl vavis kis wor, ko artur lililjir p̃elak nir, ko arbbötbböt renge drrun b̃elar. Ko Iesu owra womue tevi jinibb sen nir owra “Kami kapmetmet ko wor renge is se Parasi ngel nir, renge murrun nga sel ser eru ngok e.
1 Enquanto isso, os homens se tinham reunido aos milhares em torno de Jesus, de modo que se atropelavam uns aos outros. Jesus começou a dizer a seus discípulos: Guardai-vos do fermento dos fariseus, que é a hipocrisia.
2 Ko nanu jile nga jinibb martawi ore nir, mian ko Atua piraji vasenir parto limjer. Ko nanu jile nga jinibb marsilvenir, mian ko Atua pulolir parto limjer, jinibb parongwoser.
2 Porque não há nada oculto que não venha a descobrir-se, e nada há escondido que não venha a ser conhecido.
3 Ko nanu jile nga kami kamok-sup̃er renge nat nga mupong, mian ko Atua puloli nga jinibb parsup̃er renge nat nga m̃irin.
3 Pois o que dissestes às escuras será dito à luz; e o que falastes ao ouvido, nos quartos, será publicado de cima dos telhados.
4 Iesu owra “Selek nir, inu nuwrai tevi kami, sete kapmetutue jinibb nir nga marongwose parevji pini bbong nibe kami nir, mian ko vitunen setemun arongwose parloli kele nanu pisan.
4 Digo-vos a vós, meus amigos: não tenhais medo daqueles que matam o corpo e depois disto nada mais podem fazer.
5 Inu bosusur metu le ngel tevi kami, bowrai tevi kami isi nga parmetutue. Parmetutue Atua kobbong. Ni kobbong orongwose pirevji pini jinibb, mian ko vitunen ni orongwos piwirre van renge lat ne nejijkien. Suri derteren sen otoe. Ngok ni ko ma kami kapmetutue.
5 Mostrar-vos-ei a quem deveis temer: temei àquele que, depois de matar, tem poder de lançar no inferno; sim, eu vo-lo digo: temei a este.
6 “Kami kamrongwos pae nga jinibb nir arok-wulwule numön nga wowarreng elim nowlir evi nevöt eru kobbong. Ko renge no Atua, sete ok-kulu jabble san emalie, ejki.
6 Não se vendem cinco pardais por dois asses? E, entretanto, nem um só deles passa despercebido diante de Deus.
7 Ko kaplesi jomro batu kami ngok nir; Atua orongwos p̃etp̃eti nir, sete san ejki. Atua tetajer emetmete kami erres p̃elak. Ko ngok niko kami sete kapmetutu, ni emrreni kami elep nga elep, asi jer wore numön ngok nir.
7 Até os cabelos da vossa cabeça estão todos contados. Não temais, pois. Mais valor tendes vós do que numerosos pardais.
8 “Inu nuwrai tevi kami, M̃er nga sete mimtutu nga puwowrai inu nisek renge no jinibb nir, inu kele Jinibb Mawos bea-wowrai ni nisen renge no anglo se Atua nir.
8 Digo-vos: todo o que me reconhecer diante dos homens, também o Filho do Homem o reconhecerá diante dos anjos de Deus;
9 Ko m̃er nga mimtutu ko mivilvil ore inu nisek renge no jinibb nir, ngok inu kele bea-vilvil ore ni nisen renge no anglo se Atua nir.
9 mas quem me negar diante dos homens será negado diante dos anjos de Deus.
10 Ko m̃er nga m̃irij melmelas ko osopsop̃e inu Jinibb Mawos, mian ko Atua orongwos p̃itlasi tweni ni. Ko m̃er nga m̃irij melmelas ko osopsop̃e Nem̃in On, m̃ernen Atua sete orongwos p̃itlasi tweni rragrrage ni.
10 Todo aquele que tiver falado contra o Filho do Homem obterá perdão, mas aquele que tiver blasfemado contra o Espírito Santo não alcançará perdão.
11 “Ko inu nuwrai tevi kami: Mian ko jinibb para-revei kami van renge naim gortien ji numal nga marlelep nir nga nir parwera suri nanu nga kamloli, lat nga puto suri re kami. Ko kami sete kapmetutu kaprrorrmi p̃elake sev nale ko nga kami kapwera lweni.
11 Quando, porém, vos levarem às sinagogas, perante os magistrados e as autoridades, não vos preocupeis com o que haveis de falar em vossa defesa,
12 Suri renge daron nen mawos malum ko pa, Nem̃in On pia-wera nale mawos nen tevi kami nga kami kapa-werai.”
12 porque o Espírito Santo vos inspirará naquela hora o que deveis dizer.
13 Ko nir san renge meling jinibb ngel nir owrai tevi Iesu owra “Jinibb nevisvisenien, kupwerai tevi tuwak nga ni puwngani joro tata se komru nir nga ni mimetmete nir, pivsese komru korti. Suri ni omusus puwnganir.”
13 Disse-lhe então alguém do meio do povo: Mestre, dize a meu irmão que reparta comigo a herança.
14 Ko Iesu owrai tevi m̃ernen owra “E m̃erel, inu sete nuvini tweni nga bosp̃e suri nanu nga marirpok.”
14 Jesus respondeu-lhe: Meu amigo, quem me constituiu juiz ou árbitro entre vós?
15 Ko mian ko ni owrai tevi jinibb nir owra “Kami kapmetmet wor kami ko p̃irres, ko kaptor ore nolo kami nga kamok-merrmerreni nijor e nir. Suri jinibb mauren sen weretunen sete arloli nanu ngok e ko nir, nga marivi joron ngok.”
15 E disse então ao povo: Guardai-vos escrupulosamente de toda a avareza, porque a vida de um homem, ainda que ele esteja na abundância, não depende de suas riquezas.
16 Ko Iesu owra nale rrongrrongvi san tevir, owra “Jinibb san nga joron milep, orsel sen nanen elep nga elep ren.
16 E propôs-lhe esta parábola: Havia um homem rico cujos campos produziam muito.
17 Ko ni orrorrmi ko owra ‘Inu bololi pirpe le vajin, suri b̃ep̃e ne nanen suk ewelili pa. Bololi pirpese le vajin?’
17 E ele refletia consigo: Que farei? Porque não tenho onde recolher a minha colheita.
18 Ko ni orrorrmi renge nolon owra ‘A, nurongwose lat nga bololi surie; bololi pirpel le, b̃errarre tweni b̃ep̃e suk ko b̃eli pilep lengleng vajin, ko b̃elngi nanen suk nir ko jorok nga marres nir rengen.
18 Disse então ele: Farei o seguinte: derrubarei os meus celeiros e construirei maiores; neles recolherei toda a minha colheita e os meus bens.
19 Ko bowrai vajin tevi nem̃ik, ‘Jorom nga marres elep nga elep lengleng, evter nga nik kuplik vajin sia pilep nga pilep lengleng. Kup̃aan ko kupminmin p̃irres, ko kup̃ir vajin.’
19 E direi à minha alma: ó minha alma, tens muitos bens em depósito para muitíssimos anos; descansa, come, bebe e regala-te.
20 Ko Atua owrai tevi m̃ernen owra ‘O, nik nga kumlengleng temijpal! Suri nata mupong nga lelingen b̃elai tweni nem̃im. Ko nanu nga kumajing nir ngok, ko nanu nga kumlingir ngok nir parivi se si ko vajin?’”
20 Deus, porém, lhe disse: Insensato! Nesta noite ainda exigirão de ti a tua alma. E as coisas, que ajuntaste, de quem serão?
21 Ko Iesu owra “Pia-irpok ko renge jinibb nga marser kortoni joror milep nga mivi se nir kis bbong, ko iok renge no Atua sete joror oto rragrrage, ejki rres nawone.”
21 Assim acontece ao homem que entesoura para si mesmo e não é rico para Deus.
22 Ko Iesu owrai tevi jinibb sen nir, “Suri nanu ngel ko inu nuwrai tevi kami, Sete erres nga kami kaprrorrmi p̃elake mauren se kami, ko kapwera ‘Mian ko rraprro sev le lelingen?’ Ko sete erres kele nga kami kaprrorrmi p̃elake nibe kami, kapwera ‘Mian ko rrapla sunsun nga rrapuri ngabe le?’
22 Jesus voltou-se então para seus discípulos: Portanto vos digo: não andeis preocupados com a vossa vida, pelo que haveis de comer; nem com o vosso corpo, pelo que haveis de vestir.
23 Mauren evi nanu nga milep wor, nanen evi bbong nanu nga welili. Erpok kele, nibe kerr evi nanu nga milep wor, sunsun evi bbong nanu nga welili. Ko Atua elai pa nanu nga morlelep nen nuru; ko suri sev kami kamrrorrmi sete orongwos p̃ila kele nanu nga wowarreng ngok nir tevi kami?
23 A vida vale mais do que o sustento e o corpo mais do que as vestes.
24 “Kaplesi numön nir; sete nevrer artoe, sete aruw te, ko sete arok-tawe wenen nurrer te, ejki, ko b̃ep̃e ser ejkie. Ko Atua ok-la wor nanen tevir. Ko ngok renge no Atua kami kamrres asi wore numön ngok nir.
24 Considerai os corvos: eles não semeiam, nem ceifam, nem têm despensa, nem celeiro; entretanto, Deus os sustenta. Quanto mais valeis vós do que eles?
25 “Kami kamrrorrmi jinibb nga mok-p̃elak mok-rrorrmi mauren sen nga mumrrol jer bbong, orongwos puloli mauren sen pipriv asi kele wor? Ejki!
25 Mas qual de vós, por mais que se preocupe, pode acrescentar um só côvado à duração de sua vida?
26 Ko suri nga kami sete kamrongwos kaploli nanu nga marwowarreng ngel nir pirpe nga ngok nen nir, ko suri sev kami kamok-rrorrmi p̃elake nanu m̃inij nga ngak nen nir suri mauren se kami?
26 Se vós, pois, não podeis fazer nem as mínimas coisas, por que estais preocupados com as outras?
27 “Kami kaprrorrmi ta nevngu sekavöl. Sekavöl sete emajing erpe jinibb, ko sete evitvit te. Ko inu nuwrai tevi kami, numal Solomon kele tuwi ori sunsun nga marres p̃elak nir, ko sete arres arirpe nevngu sekavöl ngok san.
27 Considerai os lírios, como crescem; não fiam, nem tecem. Contudo, digo-vos: nem Salomão em toda a sua glória jamais se vestiu como um deles.
28 Atua emetmete mösmös ne orsel nga parmaur lelingen ko mevinen mun parsulir ko pa; ko ngok ni pimetmete wor kami pilep p̃iasi wor womu renge mösmös, O kami nga nosurien se kami ewelili.
28 Se Deus, portanto, veste assim a erva que hoje está no campo e amanhã se lança ao fogo, quanto mais a vós, homens de fé pequenina!
29 “Ko sete kaprrorrmi p̃elake nanen nga kami kaprroi, ko nuwi nga kami kapminir, rreknga kaprrorrmi nanu pilep p̃elak.
29 Não vos inquieteis com o que haveis de comer ou beber; e não andeis com vãs preocupações.
30 Nanu ngel nir jinibb jile nga marlik iel ngatan nir nga sete marosuri Atua arok-rrorrmi ko arok-pej. Ko Tata se kami ma orongwos pae sev nga nevre kami marmumrrol ren.
30 Porque os homens do mundo é que se preocupam com todas estas coisas. Mas vosso Pai bem sabe que precisais de tudo isso.
31 Ko nanu nga milep nen nga kami kaploli, kapp̃elak nga kapsil van renge batun vanu se Atua. Ko ni pia-lai kobbong nanu ngok nir tevi kami.
31 Buscai antes o Reino de Deus e a sua justiça e todas estas coisas vos serão dadas por acréscimo.
32 Sete kapmetutu te, kami meling welili. Suri Tata se kami orongwose erres nga ni pia-la batun vanu sen tevi kami.
32 Não temais, pequeno rebanho, porque foi do agrado de vosso Pai dar-vos o Reino.
33 “Kapwulwule joro kami, ko kaplai nevöt nen tevi b̃eres nir. Ko re sel ngok ko, erpe kami kamvati narr se kami nga sete marongwos parmutmut, ko kamlingi joro kami parto renge melrin. Iok sete arongwos parsij, ko jinibb ne venao sete orongwos pian, ko momom sete orongwos pulokloksir.
33 Vendei o que possuís e dai esmolas; fazei para vós bolsas que não se gastam, um tesouro inesgotável nos céus, aonde não chega o ladrão e a traça não o destrói.
34 Suri nga ngabe nga narr se kami puto rengen, ko ngok lat nen ko nolo kami puto rengen tetajer.”
34 Pois onde estiver o vosso tesouro, ali estará também o vosso coração.
35 Ko Iesu owrai kele tevi jinibb sen nir “Kami kapmetmet ko wor tetajer terai inu bolwi
35 Estejam cingidos os vossos rins e acesas as vossas lâmpadas.
36 Kami kapirpe jinibb ne majingen nga m̃ilik terai numal sen daron nga ni pulwi renge nanen ne totkoien sen e vini. Ko daron nga pulwi vini ko pututi metali, ko nir partasi metali pivesane tevi ni.
36 Sede semelhantes a homens que esperam o seu senhor, ao voltar de uma festa, para que, quando vier e bater à porta, logo lha abram.
37 Neiren renge jinibb ne majingen nen nir, suri nir sete armatur te renge daron nga numal ser mivini, ko m̃ilesi nir markulu metmet terai ni mulwi vini. Nuwretun nuwrai tevi kami, ni puloli p̃irres p̃elak tevir; p̃ila netatuw sen p̃itatuwe, ko puloli nir parlik ngatan, ko p̃ila nanen tevir paraani.
37 Bem-aventurados os servos a quem o senhor achar vigiando, quando vier! Em verdade vos digo: cingir-se-á, fá-los-á sentar à mesa e servi-los-á.
38 Ko poro pulolola sopon, pia-vini renge nat p̃irrang sopon rreknga nat p̃isal p̃irin, ko p̃ilesi lartul nen nir parok-teravi malume pirpok, ko ngok neiren renge lartul nen nir.
38 Se vier na segunda ou se vier na terceira vigília e os achar vigilantes, felizes daqueles servos!
39 Ko kami kaprongwose nanu ngel: Poro nga jinibb san purongwose daron mawos nga jinibb venao pivini e, ko ni sete orongwos pivel lingi naim sen; pimetmet ko wor, puloli m̃ernen sete orongwos p̃iasi van.
39 Sabei, porém, isto: se o senhor soubesse a que hora viria o ladrão, vigiaria sem dúvida e não deixaria forçar a sua casa.
40 Ko pirpok kele ko, kami kele kapmetmet ko wor, suri Inu Jinibb Mawos dea-vini renge daron san nga kami sete kaprrorrmi rragrrage nga inu bolwi vini rengen.”
40 Estai, pois, preparados, porque, à hora em que não pensais, virá o Filho do Homem.
41 Ko Pita owrai tevi Iesu owra “Numal, kuwra nale rrongrrongvi tevi kem kis lebbong, rreknga tevi jinibb jijle nir?”
41 Disse-lhe Pedro: Senhor, propões esta parábola só a nós ou também a todos?
42 Ko Numal owra lweni tevi “Ia, ko kuprunge ta nale ngel: Jinibb si nga m̃ilngi nolon re majingen nga numal sen m̃ila tevi, ko evi jinibb ne majingen nga norongwosien sen mutoe. Ni evi jinibb san nga numal sen p̃ilngi pimetmete naim sen jile, ko p̃ila nanen tevi jinibb sen nir renge daron mawos nen.
42 O Senhor replicou: Qual é o administrador sábio e fiel que o senhor estabelecerá sobre os seus operários para lhes dar a seu tempo a sua medida de trigo?
43 Neiren renge m̃ernen daron nga Numal sen pulwi vini e ko p̃ilesi nga ni puloli pirpok.
43 Feliz daquele servo que o senhor achar procedendo assim, quando vier!
44 Nuwretun nuwrai tevi kami, m̃ernen ko numal sen p̃ilngi ni pivi batu jinibb nga pimetmete joron nir.
44 Em verdade vos digo: confiar-lhe-á todos os seus bens.
45 “Ko poro jinibb ne majingen nen purrorrmi renge nolon puwra ‘Numal suk ololola lengleng renge nga pulwi vini,’ ko p̃itipatun pivirrvirrali jinibb ne majingen nir, ko pian ko piminmin ko pivi jinibb ne botminminen.
45 Mas, se o tal administrador imaginar consigo: Meu senhor tardará a vir, e começar a espancar os servos e as servas, a comer, a beber e a embriagar-se,
46 Mian ko numal se jinibb ne majingen nen pulwi vini renge nabong san nga m̃ernen sete murongwos rragrrage. Ko numal nen piwirr tweni m̃ernen, ko puloli ni pian p̃ilik p̃isij p̃erp̃er tevi jinibb nga marsij ko nga nosurien ser mijkie.
46 o senhor daquele servo virá no dia em que não o esperar e na hora em que ele não pensar, e o despedirá e o mandará ao destino dos infiéis.
47 “Jinibb ne majingen nga murongwose pa sev nga numal sen mimrreni nga ni puloli tevi ni, ko sete muloli te nanu nen, m̃ernen numal sen pia-virrvirrali temijpale.
47 O servo que, apesar de conhecer a vontade de seu senhor, nada preparou e lhe desobedeceu será açoitado com numerosos golpes.
48 Ko m̃er nga ma sete murongwose nanu nga numal sen mimrreni, ko muloli nanu nga musorsan tevi pa nga parvirrvirrali rengen pilep suri, ko ejki, parvirrvirrali puwelili kobbong suri. Erpok ko, jinibb si nga marla nanu milep tevi, m̃ernen parngoni nanu pilep jin; ko jinibb si nga Atua m̃ilngi pa nanu milep renge nevren, m̃ernen Atua emrreni p̃imajing majingen nga marlelep.
48 Mas aquele que, ignorando a vontade de seu senhor, fizer coisas repreensíveis será açoitado com poucos golpes. Porque, a quem muito se deu, muito se exigirá. Quanto mais se confiar a alguém, dele mais se há de exigir.
49 “Inu nuvini nga bosor tweni nabb renge iel ngatan. Ko nabb nen ein pa, ko poro puror ko inu bololi sev? Inu b̃eir lengleng.
49 Eu vim lançar fogo à terra, e que tenho eu a desejar se ele já está aceso?
50 Ko nanu erwen le ngel, baptaesen san nga muto malum, nga inu bepaptaes rengen; ko inu nomok-runge esij e, pian pian pijpari nanu ngel pivini p̃iasi; ko osuw vajin.
50 Mas devo ser batizado num batismo; e quanto anseio até que ele se cumpra!
51 Kami kamrrorrmi nga inu nuvini tweni nga b̃ela demat tevi iel ngatan? Ejki rres nawon! Inu nuwrai tevi kami, sete b̃ela demat, ko bowjuwje ma jinibb ko parwijwij ngasu nir.
51 Julgais que vim trazer paz à terra? Não, digo-vos, mas separação.
52 Ko etipatun le pa ngel ko p̃itajer tevi le pa, metka san nir pielim parlik korti renge naim pisansan. Ko nir p̃itul partere nuru p̃ieru, ko nuru p̃ieru portere nir p̃itul.
52 Pois de ora em diante haverá numa mesma casa cinco pessoas divididas, três contra duas, e duas contra três;
53 Tata ko p̃itre natun norman, ko natun norman p̃itre tata sen. Ko tasu p̃itre natun nesenwarreng, ko natun nesenwarreng p̃itre tasu sen, ko lekter p̃itre nesevinli sen, ko nesevinli sen p̃itre p̃ilen lekter.”
53 estarão divididos: o pai contra o filho, e o filho contra o pai; a mãe contra a filha, e a filha contra a mãe; a sogra contra a nora, e a nora contra a sogra.
54 Ko Iesu owrai kele tevi delung nir owra “Daron nga kami kamlesi nabor marimare marmot korti milep lat san, ko kamrongwos pae ko evesane, ko kamwera ‘Naus pus ko’, ko mian ko erpe nga kami kamwerai.
54 Dizia ainda ao povo: Quando vedes levantar-se uma nuvem no poente, logo dizeis: Aí vem chuva. E assim sucede.
55 Ko daron nga kami kamlesi ling murrwurrweli tolu, ko kamwera ‘Nat pututun ko pilep’, ko mian ko erpe nga kamwerai.
55 Quando vedes soprar o vento do sul, dizeis: Haverá calor. E assim acontece.
56 Kami nga kamiel renge sel eru! Kamrongwos kapwera suri nelesien nga kamlesir renge iel ngatan ko renge melrin. Nanu nawon ngok nir kami kamlesi woser. Ko erpese renge daron se inu nga lelingen ngel? Erpese kami sete kamrongwose kaplesi wose nelesien nen te mijki?
56 Hipócritas! Sabeis distinguir os aspectos do céu e da terra; como, pois, não sabeis reconhecer o tempo presente?
57 “Ko erpese nga kami lweni sete kamrongwose kapwera suri nanu nga marres nir marsorsan nga moro kaplolir?
57 Por que também não julgais por vós mesmos o que é justo?
58 Poro nik ko m̃er nga kamru komorlat koporivel korti koporan ji numal nga pusp̃e lilane, ko daron nga komorivel renge sel e, ko kupwerai lilane tevi ni. Poro pijki, ko ni tilngim van renge nevre numal, ko numal tilngi nik van renge nevre polis, ko polis tilngi nik van renge naim ne nekaien.
58 Ora, quando fores com o teu adversário ao magistrado, faze o possível para entrar em acordo com ele pelo caminho, a fim de que ele te não arraste ao juiz, e o juiz te entregue ao executor, e o executor te ponha na prisão.
59 Nuwrai tevi nik, sete kurongwos kupivare renge ie pijpari wor kupla jile ko nevöt nga marlingi ko marwera kuplai.”
59 Digo-te: não sairás dali, até pagares o último centavo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.