Lucas 12
Naul On Nga Mimerr Uripiv (UPV) vs NAA
1 Renge daron nen meling jinibb nga milep arini arser korti ji Iesu renge lat san. Nir evi nuvasngavöl vavis kis wor, ko artur lililjir p̃elak nir, ko arbbötbböt renge drrun b̃elar. Ko Iesu owra womue tevi jinibb sen nir owra “Kami kapmetmet ko wor renge is se Parasi ngel nir, renge murrun nga sel ser eru ngok e.
1 Visto que milhares de pessoas se aglomeraram, a ponto de se atropelarem umas às outras, Jesus começou a dizer, antes de tudo, aos seus discípulos:
2 Ko nanu jile nga jinibb martawi ore nir, mian ko Atua piraji vasenir parto limjer. Ko nanu jile nga jinibb marsilvenir, mian ko Atua pulolir parto limjer, jinibb parongwoser.
2 Não há nada encoberto que não venha a ser revelado, nem oculto que não venha a ser conhecido.
3 Ko nanu jile nga kami kamok-sup̃er renge nat nga mupong, mian ko Atua puloli nga jinibb parsup̃er renge nat nga m̃irin.
3 Porque tudo o que vocês disseram às escuras será ouvido em plena luz; e o que disseram ao pé do ouvido no interior da casa será proclamado dos telhados.
4 Iesu owra “Selek nir, inu nuwrai tevi kami, sete kapmetutue jinibb nir nga marongwose parevji pini bbong nibe kami nir, mian ko vitunen setemun arongwose parloli kele nanu pisan.
4 — Digo a vocês, meus amigos: não temam os que matam o corpo e, depois disso, nada mais podem fazer.
5 Inu bosusur metu le ngel tevi kami, bowrai tevi kami isi nga parmetutue. Parmetutue Atua kobbong. Ni kobbong orongwose pirevji pini jinibb, mian ko vitunen ni orongwos piwirre van renge lat ne nejijkien. Suri derteren sen otoe. Ngok ni ko ma kami kapmetutue.
5 Eu, porém, vou mostrar a quem vocês devem temer: temam aquele que, depois de matar, tem poder para lançar no inferno. Sim, digo que a esse vocês devem temer.
6 “Kami kamrongwos pae nga jinibb nir arok-wulwule numön nga wowarreng elim nowlir evi nevöt eru kobbong. Ko renge no Atua, sete ok-kulu jabble san emalie, ejki.
6 — Não se vendem cinco pardais por duas moedinhas? Entretanto, Deus não se esquece de nenhum deles.
7 Ko kaplesi jomro batu kami ngok nir; Atua orongwos p̃etp̃eti nir, sete san ejki. Atua tetajer emetmete kami erres p̃elak. Ko ngok niko kami sete kapmetutu, ni emrreni kami elep nga elep, asi jer wore numön ngok nir.
7 Até os cabelos da cabeça de vocês estão todos contados. Não temam! Vocês valem bem mais do que muitos pardais.
8 “Inu nuwrai tevi kami, M̃er nga sete mimtutu nga puwowrai inu nisek renge no jinibb nir, inu kele Jinibb Mawos bea-wowrai ni nisen renge no anglo se Atua nir.
8 — Digo mais a vocês: todo aquele que me confessar diante dos outros, também o Filho do Homem o confessará diante dos anjos de Deus;
9 Ko m̃er nga mimtutu ko mivilvil ore inu nisek renge no jinibb nir, ngok inu kele bea-vilvil ore ni nisen renge no anglo se Atua nir.
9 mas o que me negar diante das pessoas será negado diante dos anjos de Deus.
10 Ko m̃er nga m̃irij melmelas ko osopsop̃e inu Jinibb Mawos, mian ko Atua orongwos p̃itlasi tweni ni. Ko m̃er nga m̃irij melmelas ko osopsop̃e Nem̃in On, m̃ernen Atua sete orongwos p̃itlasi tweni rragrrage ni.
10 Todo aquele que disser uma palavra contra o Filho do Homem, isso lhe será perdoado; mas, para o que blasfemar contra o Espírito Santo, não haverá perdão.
11 “Ko inu nuwrai tevi kami: Mian ko jinibb para-revei kami van renge naim gortien ji numal nga marlelep nir nga nir parwera suri nanu nga kamloli, lat nga puto suri re kami. Ko kami sete kapmetutu kaprrorrmi p̃elake sev nale ko nga kami kapwera lweni.
11 — Quando levarem vocês às sinagogas ou à presença de governadores e autoridades, não se preocupem quanto à maneira como irão responder, nem quanto às coisas que tiverem de falar.
12 Suri renge daron nen mawos malum ko pa, Nem̃in On pia-wera nale mawos nen tevi kami nga kami kapa-werai.”
12 Porque o Espírito Santo lhes ensinará, naquela mesma hora, as coisas que vocês devem dizer.
13 Ko nir san renge meling jinibb ngel nir owrai tevi Iesu owra “Jinibb nevisvisenien, kupwerai tevi tuwak nga ni puwngani joro tata se komru nir nga ni mimetmete nir, pivsese komru korti. Suri ni omusus puwnganir.”
13 Nesse ponto, um homem que estava no meio da multidão disse a Jesus: — Mestre, diga a meu irmão que reparta comigo a herança.
14 Ko Iesu owrai tevi m̃ernen owra “E m̃erel, inu sete nuvini tweni nga bosp̃e suri nanu nga marirpok.”
14 Mas Jesus lhe respondeu:
15 Ko mian ko ni owrai tevi jinibb nir owra “Kami kapmetmet wor kami ko p̃irres, ko kaptor ore nolo kami nga kamok-merrmerreni nijor e nir. Suri jinibb mauren sen weretunen sete arloli nanu ngok e ko nir, nga marivi joron ngok.”
15 Então lhes recomendou:
16 Ko Iesu owra nale rrongrrongvi san tevir, owra “Jinibb san nga joron milep, orsel sen nanen elep nga elep ren.
16 E Jesus lhes contou ainda uma parábola, dizendo:
17 Ko ni orrorrmi ko owra ‘Inu bololi pirpe le vajin, suri b̃ep̃e ne nanen suk ewelili pa. Bololi pirpese le vajin?’
17 Então ele começou a pensar: “Que farei, pois não tenho onde armazenar a minha colheita?”
18 Ko ni orrorrmi renge nolon owra ‘A, nurongwose lat nga bololi surie; bololi pirpel le, b̃errarre tweni b̃ep̃e suk ko b̃eli pilep lengleng vajin, ko b̃elngi nanen suk nir ko jorok nga marres nir rengen.
18 Até que disse: “Já sei! Destruirei os meus celeiros, construirei outros maiores e aí armazenarei todo o meu produto e todos os meus bens.
19 Ko bowrai vajin tevi nem̃ik, ‘Jorom nga marres elep nga elep lengleng, evter nga nik kuplik vajin sia pilep nga pilep lengleng. Kup̃aan ko kupminmin p̃irres, ko kup̃ir vajin.’
19 Então direi à minha alma: ‘Você tem em depósito muitos bens para muitos anos; descanse, coma, beba e aproveite a vida.’”
20 Ko Atua owrai tevi m̃ernen owra ‘O, nik nga kumlengleng temijpal! Suri nata mupong nga lelingen b̃elai tweni nem̃im. Ko nanu nga kumajing nir ngok, ko nanu nga kumlingir ngok nir parivi se si ko vajin?’”
20 Mas Deus lhe disse: “Louco! Esta noite lhe pedirão a sua alma; e o que você tem preparado, para quem será?”
21 Ko Iesu owra “Pia-irpok ko renge jinibb nga marser kortoni joror milep nga mivi se nir kis bbong, ko iok renge no Atua sete joror oto rragrrage, ejki rres nawone.”
21 — Assim é o que ajunta tesouros para si mesmo, mas não é rico para com Deus.
22 Ko Iesu owrai tevi jinibb sen nir, “Suri nanu ngel ko inu nuwrai tevi kami, Sete erres nga kami kaprrorrmi p̃elake mauren se kami, ko kapwera ‘Mian ko rraprro sev le lelingen?’ Ko sete erres kele nga kami kaprrorrmi p̃elake nibe kami, kapwera ‘Mian ko rrapla sunsun nga rrapuri ngabe le?’
22 A seguir, Jesus se dirigiu aos seus discípulos, dizendo:
23 Mauren evi nanu nga milep wor, nanen evi bbong nanu nga welili. Erpok kele, nibe kerr evi nanu nga milep wor, sunsun evi bbong nanu nga welili. Ko Atua elai pa nanu nga morlelep nen nuru; ko suri sev kami kamrrorrmi sete orongwos p̃ila kele nanu nga wowarreng ngok nir tevi kami?
23 Porque a vida é mais do que o alimento, e o corpo, mais do que as roupas.
24 “Kaplesi numön nir; sete nevrer artoe, sete aruw te, ko sete arok-tawe wenen nurrer te, ejki, ko b̃ep̃e ser ejkie. Ko Atua ok-la wor nanen tevir. Ko ngok renge no Atua kami kamrres asi wore numön ngok nir.
24 Observem os corvos, que não semeiam, não colhem, não têm despensa nem celeiros; contudo, Deus os sustenta. Vocês valem muito mais do que as aves!
25 “Kami kamrrorrmi jinibb nga mok-p̃elak mok-rrorrmi mauren sen nga mumrrol jer bbong, orongwos puloli mauren sen pipriv asi kele wor? Ejki!
25 Quem de vocês, por mais que se preocupe, pode acrescentar um côvado ao curso da sua vida?
26 Ko suri nga kami sete kamrongwos kaploli nanu nga marwowarreng ngel nir pirpe nga ngok nen nir, ko suri sev kami kamok-rrorrmi p̃elake nanu m̃inij nga ngak nen nir suri mauren se kami?
26 Portanto, se não podem fazer nada quanto às coisas mínimas, por que se preocupam com as outras?
27 “Kami kaprrorrmi ta nevngu sekavöl. Sekavöl sete emajing erpe jinibb, ko sete evitvit te. Ko inu nuwrai tevi kami, numal Solomon kele tuwi ori sunsun nga marres p̃elak nir, ko sete arres arirpe nevngu sekavöl ngok san.
27 Observem como crescem os lírios: eles não trabalham, nem fiam. Eu, porém, afirmo a vocês que nem Salomão, em toda a sua glória, se vestiu como qualquer deles.
28 Atua emetmete mösmös ne orsel nga parmaur lelingen ko mevinen mun parsulir ko pa; ko ngok ni pimetmete wor kami pilep p̃iasi wor womu renge mösmös, O kami nga nosurien se kami ewelili.
28 Ora, se Deus veste assim a erva que hoje está no campo e amanhã é lançada no forno, muito mais fará por vocês, homens de pequena fé!
29 “Ko sete kaprrorrmi p̃elake nanen nga kami kaprroi, ko nuwi nga kami kapminir, rreknga kaprrorrmi nanu pilep p̃elak.
29 Portanto, não fiquem perguntando o que irão comer ou beber e não fiquem preocupados com isso.
30 Nanu ngel nir jinibb jile nga marlik iel ngatan nir nga sete marosuri Atua arok-rrorrmi ko arok-pej. Ko Tata se kami ma orongwos pae sev nga nevre kami marmumrrol ren.
30 Porque os gentios de todo o mundo é que procuram estas coisas; mas o Pai de vocês sabe que vocês precisam delas.
31 Ko nanu nga milep nen nga kami kaploli, kapp̃elak nga kapsil van renge batun vanu se Atua. Ko ni pia-lai kobbong nanu ngok nir tevi kami.
31 Busquem, antes de tudo, o seu Reino, e estas coisas lhes serão acrescentadas.
32 Sete kapmetutu te, kami meling welili. Suri Tata se kami orongwose erres nga ni pia-la batun vanu sen tevi kami.
32 — Não tenha medo, ó pequenino rebanho; porque o Pai de vocês se agradou em dar-lhes o seu Reino.
33 “Kapwulwule joro kami, ko kaplai nevöt nen tevi b̃eres nir. Ko re sel ngok ko, erpe kami kamvati narr se kami nga sete marongwos parmutmut, ko kamlingi joro kami parto renge melrin. Iok sete arongwos parsij, ko jinibb ne venao sete orongwos pian, ko momom sete orongwos pulokloksir.
33 Vendam os seus bens e deem esmola; façam para vocês mesmos bolsas que não desgastem, tesouro inesgotável nos céus, onde o ladrão não chega, nem a traça corrói,
34 Suri nga ngabe nga narr se kami puto rengen, ko ngok lat nen ko nolo kami puto rengen tetajer.”
34 porque, onde estiver o tesouro de vocês, aí estará também o seu coração.
35 Ko Iesu owrai kele tevi jinibb sen nir “Kami kapmetmet ko wor tetajer terai inu bolwi
35 — Estejam preparados, com o corpo cingido e as lamparinas acesas.
36 Kami kapirpe jinibb ne majingen nga m̃ilik terai numal sen daron nga ni pulwi renge nanen ne totkoien sen e vini. Ko daron nga pulwi vini ko pututi metali, ko nir partasi metali pivesane tevi ni.
36 Façam como os homens que esperam pelo seu senhor, ao voltar ele das festas de casamento; para que logo abram a porta, quando vier e bater.
37 Neiren renge jinibb ne majingen nen nir, suri nir sete armatur te renge daron nga numal ser mivini, ko m̃ilesi nir markulu metmet terai ni mulwi vini. Nuwretun nuwrai tevi kami, ni puloli p̃irres p̃elak tevir; p̃ila netatuw sen p̃itatuwe, ko puloli nir parlik ngatan, ko p̃ila nanen tevir paraani.
37 Bem-aventurados aqueles servos a quem o senhor, quando vier, encontrar vigilantes. Em verdade lhes digo que ele há de cingir-se, dar-lhes lugar à mesa e, aproximando-se, os servirá.
38 Ko poro pulolola sopon, pia-vini renge nat p̃irrang sopon rreknga nat p̃isal p̃irin, ko p̃ilesi lartul nen nir parok-teravi malume pirpok, ko ngok neiren renge lartul nen nir.
38 Quer ele venha à meia-noite ou de madrugada, bem-aventurados serão eles, se os encontrar vigilantes.
39 Ko kami kaprongwose nanu ngel: Poro nga jinibb san purongwose daron mawos nga jinibb venao pivini e, ko ni sete orongwos pivel lingi naim sen; pimetmet ko wor, puloli m̃ernen sete orongwos p̃iasi van.
39 Porém, considerem isto: se o pai de família soubesse a que hora viria o ladrão, não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
40 Ko pirpok kele ko, kami kele kapmetmet ko wor, suri Inu Jinibb Mawos dea-vini renge daron san nga kami sete kaprrorrmi rragrrage nga inu bolwi vini rengen.”
40 Estejam também vocês preparados, porque o Filho do Homem virá à hora em que vocês menos esperam.
41 Ko Pita owrai tevi Iesu owra “Numal, kuwra nale rrongrrongvi tevi kem kis lebbong, rreknga tevi jinibb jijle nir?”
41 Então Pedro perguntou: — Senhor, esta parábola é só para nós ou também para todos?
42 Ko Numal owra lweni tevi “Ia, ko kuprunge ta nale ngel: Jinibb si nga m̃ilngi nolon re majingen nga numal sen m̃ila tevi, ko evi jinibb ne majingen nga norongwosien sen mutoe. Ni evi jinibb san nga numal sen p̃ilngi pimetmete naim sen jile, ko p̃ila nanen tevi jinibb sen nir renge daron mawos nen.
42 O Senhor respondeu:
43 Neiren renge m̃ernen daron nga Numal sen pulwi vini e ko p̃ilesi nga ni puloli pirpok.
43 Bem-aventurado aquele servo a quem seu senhor, quando vier, achar fazendo assim.
44 Nuwretun nuwrai tevi kami, m̃ernen ko numal sen p̃ilngi ni pivi batu jinibb nga pimetmete joron nir.
44 Em verdade lhes digo que lhe confiará todos os seus bens.
45 “Ko poro jinibb ne majingen nen purrorrmi renge nolon puwra ‘Numal suk ololola lengleng renge nga pulwi vini,’ ko p̃itipatun pivirrvirrali jinibb ne majingen nir, ko pian ko piminmin ko pivi jinibb ne botminminen.
45 Mas o que acontecerá se aquele servo disser consigo mesmo: “Meu senhor demora para vir”, e começar a espancar os empregados e as empregadas, a comer, a beber e a embriagar-se?
46 Mian ko numal se jinibb ne majingen nen pulwi vini renge nabong san nga m̃ernen sete murongwos rragrrage. Ko numal nen piwirr tweni m̃ernen, ko puloli ni pian p̃ilik p̃isij p̃erp̃er tevi jinibb nga marsij ko nga nosurien ser mijkie.
46 Virá o senhor daquele servo, em dia em que não o espera e em hora que não sabe, e irá aplicar-lhe um castigo severo, condenando-o com os infiéis.
47 “Jinibb ne majingen nga murongwose pa sev nga numal sen mimrreni nga ni puloli tevi ni, ko sete muloli te nanu nen, m̃ernen numal sen pia-virrvirrali temijpale.
47 — Aquele servo que conheceu a vontade de seu senhor e não se aprontou, nem fez segundo a sua vontade, será punido com muitos açoites.
48 Ko m̃er nga ma sete murongwose nanu nga numal sen mimrreni, ko muloli nanu nga musorsan tevi pa nga parvirrvirrali rengen pilep suri, ko ejki, parvirrvirrali puwelili kobbong suri. Erpok ko, jinibb si nga marla nanu milep tevi, m̃ernen parngoni nanu pilep jin; ko jinibb si nga Atua m̃ilngi pa nanu milep renge nevren, m̃ernen Atua emrreni p̃imajing majingen nga marlelep.
48 Aquele, porém, que não soube a vontade do seu senhor e fez coisas dignas de reprovação levará poucos açoites. Mas àquele a quem muito foi dado, muito lhe será exigido; e àquele a quem muito se confia, muito mais lhe pedirão.
49 “Inu nuvini nga bosor tweni nabb renge iel ngatan. Ko nabb nen ein pa, ko poro puror ko inu bololi sev? Inu b̃eir lengleng.
49 — Eu vim para lançar fogo sobre a terra, e bem que eu gostaria que já estivesse aceso.
50 Ko nanu erwen le ngel, baptaesen san nga muto malum, nga inu bepaptaes rengen; ko inu nomok-runge esij e, pian pian pijpari nanu ngel pivini p̃iasi; ko osuw vajin.
50 Mas existe um batismo pelo qual tenho de passar, e como me angustio até que o mesmo se cumpra!
51 Kami kamrrorrmi nga inu nuvini tweni nga b̃ela demat tevi iel ngatan? Ejki rres nawon! Inu nuwrai tevi kami, sete b̃ela demat, ko bowjuwje ma jinibb ko parwijwij ngasu nir.
51 Vocês pensam que vim para dar paz à terra? Eu afirmo a vocês que não; pelo contrário, vim para trazer divisão.
52 Ko etipatun le pa ngel ko p̃itajer tevi le pa, metka san nir pielim parlik korti renge naim pisansan. Ko nir p̃itul partere nuru p̃ieru, ko nuru p̃ieru portere nir p̃itul.
52 Porque, daqui em diante, estarão cinco divididos numa casa: três contra dois e dois contra três.
53 Tata ko p̃itre natun norman, ko natun norman p̃itre tata sen. Ko tasu p̃itre natun nesenwarreng, ko natun nesenwarreng p̃itre tasu sen, ko lekter p̃itre nesevinli sen, ko nesevinli sen p̃itre p̃ilen lekter.”
53 Estarão divididos: pai contra filho, filho contra pai; mãe contra filha, filha contra mãe; sogra contra nora e nora contra sogra.
54 Ko Iesu owrai kele tevi delung nir owra “Daron nga kami kamlesi nabor marimare marmot korti milep lat san, ko kamrongwos pae ko evesane, ko kamwera ‘Naus pus ko’, ko mian ko erpe nga kami kamwerai.
54 Jesus disse ainda às multidões:
55 Ko daron nga kami kamlesi ling murrwurrweli tolu, ko kamwera ‘Nat pututun ko pilep’, ko mian ko erpe nga kamwerai.
55 E, quando notam que sopra o vento sul, dizem que fará calor, e assim acontece.
56 Kami nga kamiel renge sel eru! Kamrongwos kapwera suri nelesien nga kamlesir renge iel ngatan ko renge melrin. Nanu nawon ngok nir kami kamlesi woser. Ko erpese renge daron se inu nga lelingen ngel? Erpese kami sete kamrongwose kaplesi wose nelesien nen te mijki?
56 Hipócritas! Vocês sabem interpretar a aparência da terra e do céu, mas não sabem discernir esta época?
57 “Ko erpese nga kami lweni sete kamrongwose kapwera suri nanu nga marres nir marsorsan nga moro kaplolir?
57 — E por que não julgam também por vocês mesmos o que é justo?
58 Poro nik ko m̃er nga kamru komorlat koporivel korti koporan ji numal nga pusp̃e lilane, ko daron nga komorivel renge sel e, ko kupwerai lilane tevi ni. Poro pijki, ko ni tilngim van renge nevre numal, ko numal tilngi nik van renge nevre polis, ko polis tilngi nik van renge naim ne nekaien.
58 Quando você for com o seu adversário ao magistrado, faça o possível para chegar a um acordo com ele enquanto vocês estão a caminho, para não acontecer que ele arraste você ao juiz, o juiz entregue você ao oficial de justiça e o oficial de justiça ponha você na prisão.
59 Nuwrai tevi nik, sete kurongwos kupivare renge ie pijpari wor kupla jile ko nevöt nga marlingi ko marwera kuplai.”
59 Digo-lhe que você não sairá dali enquanto não pagar o último centavo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.